Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 9

Faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi he Ngāue Maʻá e Niʻihi Kehé

Faʻifaʻitaki kia Sīsū ʻi he Ngāue Maʻá e Niʻihi Kehé

“ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”​—NGĀ. 20:35.

HIVA 17 “ʻOku Ou Loto ki Ai”

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻa e laumālie lelei ʻoku tau sio ki ai ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa Sihová?

NAʻE tomuʻa tala fuoloa ʻi he Tohi Tapú ko e kakai ʻa e ʻOtuá te nau “foaki loto-lelei atu kinautolu” ʻi he ngāue ʻa Sihová ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa hono ʻAló. (Saame 110:3) Ko e kikite ko iá ʻoku lolotonga fakahoko ia ʻi he ʻahó ni. ʻI he taʻu taki taha, ko e kau sevāniti faivelenga ʻa Sihová ʻoku nau līʻoa ʻa e houa ʻe laui teau miliona ʻi he ngāue fakamalangá. ʻOku nau fai eni ʻaki ʻenau pole ki ai pea ʻi he fakamole pē ʻa kinautolu. ʻOku nau vaheʻi foki mo e taimi ke poupou fakaesino, fakaeongo mo fakalaumālie ki honau kaungātuí. ʻOku fakamoleki ʻe he fanga tokoua kuo fakanofó ʻa e laulaui houa ʻi he teuteu ʻa e ngaahi konga ki he fakatahá pea ʻi he ngāue fakatauhisipi ki honau kaungātuí. Ko e hā ʻa e fakaueʻiloto ki he kotoa ʻo e ngaahi ngāue ko ení? Ko e ʻofá​—ko e ʻofa kia Sihova pea mo e ʻofa ki he kaungāʻapí.​—Māt. 22:37-39.

2. Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Loma 15:1-3, ko e hā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga naʻe fokotuʻu ʻe Sīsuú?

2 Naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū ʻa e faʻifaʻitakiʻanga tuʻu-ki-muʻa ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻaná. ʻOku tau feinga ke fai hotau lelei tahá ke muimui ʻi hono topuvaʻé. (Lau ʻa e Loma 15:1-3.) Ko e faʻahinga ʻoku nau faʻifaʻitaki kiate iá te nau utu ʻa e ngaahi ʻaonga. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻOku ʻi ai ʻa e fiefia lahi ange ʻi he foaki atú ʻi he maʻu maí.”​—Ngā. 20:35.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ai ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi feilaulau naʻe fai ʻe Sīsū ke ngāue ai maʻá e niʻihi kehé pea te tau lāulea ki he founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kiate iá. Te tau toe lāulea foki ki he founga ʻe lava ke tau fakalahi ai ʻetau holi ke ngāue maʻá e niʻihi kehé.

FAʻIFAʻITAKI KI HE FAʻIFAʻITAKIʻANGA ʻA SĪSUÚ

Neongo ʻa e helaʻia ʻa Sīsuú, naʻe anga-fēfē ʻene fakafeangai ʻi he ʻalu atu ʻa e fuʻu kakaí? (Sio ki he palakalafi 4)

4. Naʻe anga-fēfē hono fakamuʻomuʻa ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻaná?

4Naʻe foaki atu ʻe Sīsū ʻa ia tonu naʻa mo e ʻi he taimi naʻá ne helaʻia aí. Fakakaukau ki he fakafeangai ʻa Sīsū ʻi he taimi naʻe fakafetaulaki ai kiate ia ha fuʻu kakai tokolahi ʻi ha veʻe moʻunga, ʻoku ngalingali naʻe ofi ki Kāpaneume. Naʻe fakamoleki ʻe Sīsū ʻa e pō kakato ʻi he lotu. Kuo pau pē naʻá ne fuʻu helaʻia, ka ʻi heʻene sio atu ki he fuʻu kakaí, naʻá ne fakaʻofaʻia ʻi he faʻahinga masiva mo puke ʻi honau lotolotongá. Naʻe ʻikai ngata pē ʻene fakamoʻui kinautolú ka naʻá ne toe fakahoko ʻa e malanga maʻá e kakai fakaueʻiloto taha ʻi he kotoa ʻo e hisitōliá​—ʻa e Malanga ʻi he Moʻungá.​—Luke 6:12-20.

ʻI he founga fē ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he laumālie feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú? (Sio ki he palakalafi 5)

5. ʻOku anga-fēfē ʻa e faʻifaʻitaki ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí ki he feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú ʻi he taimi ʻoku nau helaʻia aí?

5Founga ʻoku faʻifaʻitaki ai ʻa e ngaahi ʻuluʻi fāmilí kia Sīsuú. Sioloto atu ki he tuʻunga ko ení: ʻI he ngataʻanga ʻo ha ʻaho ngāue lōloa, ʻoku aʻu atu ha ʻuluʻi fāmili ki ʻapi kuó ne helaʻia. Neongo ʻokú ne hehema ke toloi ʻa e Lotu Fakafāmili ʻi he efiafi ko iá, ʻokú ne kōlenga kia Sihova ki ha mālohi ke fakahoko ʻa e akó. ʻOku tali ʻe Sihova ʻene lotú, pea ʻoku fakahoko ʻa e akó ʻo hangē pē ko e anga-mahení. ʻOku ako ʻe he fānaú ha lēsoni mahuʻinga ʻi he efiafi ko iá, ʻa ia, ki heʻenau ongo mātuʻá, ko e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻoku muʻomuʻa ia ʻi ha toe meʻa.

6. ʻOmai ha fakatātā hono feilaulauʻi ʻe Sīsū hono taimi fakafoʻituituí ke tokoni ai ki he niʻihi kehé.

6Naʻe foaki atu ʻe Sīsū hono taimi fakafoʻituituí maʻá e niʻihi kehé. ʻE lava ke ke sioloto atu ki he ongoʻi ʻa Sīsū ʻi heʻene ʻiloʻi kuo tuʻusi ʻa e ʻulu hono kaumeʻa ko Sione Papitaisó? Kuo pau pē naʻe loto-mamahi lahi ʻa Sīsū. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú: “ʻI heʻene fanongo ki he [mate ʻa Sioné], naʻe mavahe ʻa Sīsū mei ai ʻi ha vaka ki ha potu lala ke ne toko taha ai.” (Māt. 14:10-13) ʻOku lava ke tau mahinoʻi ʻa e ʻuhinga naʻá ne loto ai ke mavahe toko tahá. Ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻoku tau saiʻia ke nofo toko taha pē ʻi heʻetau mamahí. Ka naʻe ʻikai malava ke fai eni ʻe Sīsū. Naʻe aʻu ha fuʻu kakai tokolahi ki he potu lalá ki muʻa ke ne aʻu ki aí. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Sīsuú? Naʻá ne fakakaukau ki he fiemaʻu ʻa e fuʻu kakaí, pea “naʻá ne ongoʻi fakaʻofaʻia” ʻiate kinautolu. Naʻe lava ke ne sio naʻa nau fiemaʻu vivili ha fakaivifoʻou fakalaumālie, pea naʻá ne fakalato leva ʻa e fiemaʻu ko iá. Ko hono moʻoní, “naʻá ne kamata akoʻi kiate kinautolu [ʻo ʻikai ko ha ngaahi meʻa siʻi pē, ka ko e] ngaahi meʻa lahi.”​—Mk. 6:31-34; Luke 9:10, 11.

7-8. ʻOmai ha fakatātā ʻo e anga ʻo e faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻa anga-ʻofá kia Sīsū ʻi he taimi ʻoku ʻi ai ha fiemaʻu.

7Founga ʻo e faʻifaʻitaki ʻa e kau mātuʻa anga-ʻofá kia Sīsuú. ʻOku tau houngaʻia lahi ʻi he ngāue ʻoku fai ʻe heʻetau kau mātuʻa feilaulauʻi-kitá maʻatautolú! Ko e konga lahi ʻenau ngāué ʻoku ʻikai vakai ki ai ʻa e fakatahaʻangá fakalūkufua. Ko e fakatātaá, ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha fiemaʻu fakafaitoʻo fakavavevave, ko e kau mēmipa ʻo e Kōmiti Fetuʻutaki Fakafalemahakí ʻoku nau fakavave ke tokoni ki honau kaungātuí. ʻOku faʻa hoko ʻa e ngaahi meʻa fakavavevave ko iá ʻi he tuʻuapoó! Ka koeʻuhi ko e manavaʻofa ʻoku maʻu ʻe he kau mātuʻa ʻofeiná ki honau tokoua pe tuofefine ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku nau fakamuʻomuʻa ai fakataha mo honau fāmilí ʻa e lelei ʻa honau kaungātuí ʻi haʻanautolú.

8 Ko e kau mātuʻá ʻoku nau toe kau foki ʻi he langa ʻo e Fale Fakatahaʻangá mo e ngaahi langa kehe pehē foki ʻi he tokoni fakatamakí. Pea heʻikai foki ngalo mo e laulaui houa ʻoku fakamoleki ʻe he kau mātuʻa ʻi heʻetau fakatahaʻangá ʻi hono akoʻi, fakalototoʻaʻi mo poupouʻi kitautolú. Ko e kotoa ʻo e fanga tokoua ko ení mo honau ngaahi fāmilí ʻoku nau tuha mo ʻetau fakaongoongolelei loto-moʻoní. ʻOfa ke faitāpuekina ʻe Sihova ʻenau ngaahi feilaulaú! Ko e moʻoni, hangē pē ko e taha kotoa, ko e kau mātuʻá ʻoku fiemaʻu ke nau mafamafatatau. ʻOku ʻikai totonu ke nau fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he ngaahi ngāue fakateokalati peheé kae uesia ʻa e lelei honau fāmilí.

FOUNGA KE FAKATUPULEKINA AI HA LAUMĀLIE FEILAULAUʻI-KITA

9. Fakatatau ki he Filipai 2:4, 5, ko e hā ʻa e fakakaukau fakaeʻatamai ʻoku totonu ke fakatupulekina ʻe he kotoa ʻo e kau Kalisitiané?

9 Lau ʻa e Filipai 2:4, 5. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai ke tau mātuʻa kotoa, ka ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau ako ke faʻifaʻitaki ki he laumālie feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú. ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú naʻá ne “hoko ʻo hangē ko ha tamaioʻeiki.” (Fil. 2:7) Fakakaukau ki he mahuʻinga ʻo e kupuʻi lea ko iá. Ko ha tamaioʻeiki pe sevāniti mahuʻinga, te ne kumi ki ha faingamālie ke fakahōhōʻiaʻi hono pulé. ʻI he tuʻunga ko ha tamaioʻeiki ʻa Sihova pea mo ha sevāniti ʻa ho fanga tokouá, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke holi ke hoko ʻo ʻaonga ange kia Sihova pea ki ho kaungātuí. ʻE lava ke ke fai ia ʻaki hoʻo fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu hokó.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻe lava ke tau ʻeke hifo kiate kitautolú?

10Sivisiviʻi ʻa e anga hoʻo vakaí. ʻEke hifo kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ení: ‘ʻOku lahi fēfē ʻeku loto-lelei ke fai ha feilaulau fakafoʻituitui maʻá e niʻihi kehé? Ko e fakatātaá, ʻe anga-fēfē haʻaku fakafeangai kapau ʻe kole mai ke u ʻaʻahi ki ha tokoua taʻumotuʻa pe ke ʻave ha tuofefine taʻumotuʻa ki he fakatahá? ʻOku ou fakavave ke tokoni ʻi he fiemaʻu ha kau ngāue pole ke fakamaʻa ha feituʻu faiʻanga fakataha-lahi pe ke tokangaʻi ʻa e Fale Fakatahaʻangá?’ ʻOku fiefia ʻa Sihova ʻi heʻetau foaki taʻesiokita atu hotau taimí mo e koloá, ʻa ia naʻa tau tukupā ke ngāueʻaki kotoa maʻana ʻi heʻetau fakatapuí, ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Kapau ʻoku tau sio ʻoku fiemaʻu ke fai ha fakatonutonu, ko e hā ʻe lava ke tau faí?

11. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he lotú ke fakatupulekina ha laumālie feilaulauʻi-kita?

11Lotu tōtōivi kia Sihova. Tau pehē pē ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke ke fai ha fakatonutonu, ka ʻoku ʻikai haʻo fakaueʻiloto ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú. ʻI he tuʻunga ko iá, hanga kia Sihova ʻi he lotu tōtōivi. Tala ange faitotonu kia Sihova ʻa e anga hoʻo ongoʻí, pea kole kiate ia ke ne ʻoatu “ʻa e holi mo e mālohi ke . . . ngāue.”​—Fil. 2:13.

12. Ko e hā ʻa e fiemaʻu ʻe lava ke tokoni ai ha tokoua kei siʻi, ʻosi papitaiso?

12 Kapau ko ha tokoua kei siʻi, ʻosi papitaiso koe, kole kia Sihova ke ne tokoniʻi koe ke fakatupulekina ʻa e holi ke ngāue lahi ange maʻá e fakatahaʻangá. ʻI he ngaahi fonua ʻe niʻihi, ʻoku tokolahi ange ʻa e kau mātuʻá ʻi he kau sevāniti fakafaifekaú, pea ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti fakafaifekaú ʻoku nau taʻumotuʻa ange. ʻI he tupu ke toe tokolahi ange ʻa e kautahá, ʻoku fiemaʻu ha fanga tokoua kei siʻi tokolahi ange ke nau tokoni ʻi hono tokangaʻi ʻa e kakai ʻa Sihová. Kapau ʻokú ke loto-lelei ke ngāue ʻi ha feituʻu pē ʻoku fiemaʻu ai koe, te ke fiefia. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí te ke ʻai ai ke fiefia ʻa Sihova, ʻe lelei ai ho ongoongó, pea te ke maʻu ai ʻa e fiemālie ʻoku haʻu mei hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

Ko e kau Kalisitiane mei Siuteá naʻa nau hola ʻi he Vaitafe Sioataní ki he kolo ʻo Pelá. Ko e faʻahinga naʻa nau ʻuluaki aʻu ki he koló ʻoku nau tufa ʻa e meʻakaí ki he kaungā-Kalisitiane ʻoku nau toki aʻu atú (Sio ki he palakalafi 13)

13-14. Ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻaonga ʻe lava ke tau fou ai ke tokoni ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné? (Sio ki he tā ʻi he takafí.)

13Tokanga ki he fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. Naʻe ekinaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Hepeluú: “ʻOua ʻe ngalo ke failelei mo vahevahe atu ʻa e meʻa ʻoku mou maʻú ki he niʻihi kehé, he ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi feilaulau peheé.” (Hep. 13:16) Ko ha faleʻi ʻaonga ia! ʻIkai fuoloa mei hono maʻu ʻe he kau Kalisitiane ʻi Siuteá ʻa e tohi ko ení, naʻe pau ke nau mavahe mei honau ngaahi ʻapí, ko ʻenau pisinisí pea mo honau kāinga taʻetuí pea naʻe pau ke nau “kamata hola ki he ngaahi moʻungá.” (Māt. 24:16) ʻI he taimi ko iá, ʻoku ʻikai ha veiveiua naʻe mātuʻaki fiemaʻu ke nau fetokoniʻaki. Kapau naʻa nau ngāueʻaki ʻa e faleʻi ʻa Paula ke fevahevaheʻakí ʻi he ki muʻa ke nau holá, ʻe faingofua ange ke nau feʻunuʻaki ki heʻenau founga moʻui foʻoú.

14 Heʻikai nai ke tala mai maʻu pē ʻe hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ʻenau ngaahi fiemaʻú. Ko e fakatātaá, ʻoku mohe ʻi he maté ha tuofefine kae siʻi toe pē hono husepāniti mamahí. ʻOku fiemaʻu ʻe hotau tokouá ha tokoni ʻi he feimeʻakaí, fefonongaʻakí pe ngāue fakaʻapí? ʻOku ʻikai nai ke ne tala mai ha meʻa koeʻuhí ʻokú ne manavasiʻi naʻá ne fakakavengaʻi kitautolu. Ka ʻokú ne houngaʻia lahi nai kapau te tau tamuʻomuʻa ke fai ha tokoni ʻaonga. ʻOku ʻikai totonu ke tau pehē ʻe ʻi ai pē ha taha te ne tokoniʻi ia pe ʻe toki tala mai pē ʻe he tokotaha fiemaʻu tokoní ʻa e meʻa ʻokú ne fiemaʻú. ʻEke hifo, ‘Kapau naʻá ku ʻi ha tuʻunga pehē, ko e hā ʻa e tokoni te u houngaʻia ke maʻú?’

15. Ko e hā kuo pau ke tau fakapapauʻi ke fai ke hoko ai ʻo feilaulauʻi-kitá?

15Hoko ʻo fotungofua. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ke ʻiloʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻi hoʻo fakatahaʻangá ʻoku nau mateuteu maʻu pē ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ʻaupito ke nau ʻai ke tau ongoʻi ʻoku tau fakakavengaʻi kinautolu. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku lava ke tau ʻalu kiate kinautolu ʻi he taimi ʻoku tau fiemaʻu tokoni aí, pea te tau saiʻia ke hangē tofu pē ko kinautolú! Ko Alan, ko ha mātuʻa ʻi hono taʻu 40 tupú, ʻokú ne loto ke hoko ʻo fotungofua. ʻI he fakakaukauloto ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú, ʻoku pehē ʻe Alan: “Naʻe femoʻuekina ʻa Sīsū, ka ko e kakai mei he taʻumotuʻa kehekehe naʻe tohoakiʻi kiate ia pea naʻa nau ongoʻi fiemālie ke kole tokoni kiate ia. Naʻa nau vakai kiate ia ko ha tangata ʻokú ne tokanga moʻoni kiate kinautolu. ʻOku ou loto moʻoni ke tapua atu ʻa e tōʻonga ʻa Sīsuú pea ke ʻiloʻi au ko ha tokotaha fotungofua, loto-māfana mo tokanga.”

16. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Saame 119:59, 60 ke muimui ofi ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Sīsuú?

16 ʻOku ʻikai totonu ke tau loto-siʻi kapau ʻoku ʻikai lava ke tau faʻifaʻitaki haohaoa kia Sīsū. (Sēm. 3:2) Ko ha tokotaha ako ʻaati heʻikai lava ke ne faʻifaʻitaki haohaoa ki he ngāue ʻa ha faiako ʻaati. Ka ʻi he ako ʻa e tokotaha akó mei heʻene fehālaakí pea feinga mālohi ke faʻifaʻitaki ki he faiako ʻātí ʻi he ofi taha ʻe ala lavá, te ne fakalakalaka ai pē. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e meʻa kuo tau ako ʻi heʻetau ako fakafoʻituituí, fai hotau lelei tahá ke fakatonutonu haʻatau tōnounou, ʻe lava ke tau muimui lavameʻa ai ʻi he sīpinga naʻe tuku mai ʻe Sīsū kiate kitautolú.​—Lau ʻa e Saame 119:59, 60.

ʻAONGA ʻO E FEILAULAUʻI-KITÁ

ʻI he faʻifaʻitaki ki he feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú, ʻoku fokotuʻu ʻe he kau mātuʻá ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ki he kau talavoú (Sio ki he palakalafi 17) *

17-18. ʻI heʻetau faʻifaʻitaki ki he feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú, ko e hā ʻa e ngaahi ʻaonga te tau maʻú?

17 ʻOku lava ke ueʻi ʻe heʻetau feilaulauʻi-kitá ʻa e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e meʻa tatau. Ko ha mātuʻa ko Tim ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻi ai hotau fanga tokoua kei siʻi kuo nau fakalakalaka pea fakanofo ko e kau sevāniti fakafaifekau. Ko e taha ʻo e ʻuhinga ʻoku hoko ai ení ko ʻenau faʻifaʻitaki ki he feilaulauʻi-kita naʻa nau sio ai ʻi he niʻihi kehé. Ko ʻenau ngaahi feinga taʻesiokitá ʻoku tokoni ia ki heʻetau fakatahaʻangá pea ʻoku nau toe poupou ai ki he kau mātuʻá.”

18 ʻOku tau moʻui ʻi ha māmani ʻoku tākiekina ʻe he siokitá. Ka ʻoku makehe ʻa e kakai ia ʻa Sihová. Kuo maongo kiate kitautolu ʻa e laumālie feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú, pea ʻoku tau fakapapauʻi ke muimui ʻi heʻene faʻifaʻitakiʻangá. Ko e moʻoni, heʻikai lava ke tau muimui haohaoa ʻi hono topuvaʻé, ka ʻoku lava ke tau “muimui ofi ʻi hono topuvaʻé.” (1 Pita 2:21) ʻI heʻetau fai hotau lelei tahá ke faʻifaʻitaki ki he feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú, ko kitautolu foki te tau hokosia ʻa e fiefia ʻo hono maʻu ʻa e hōifua ʻa Sihová.

HIVA 13 Kalaisi Hotau Faʻifaʻitakiʻangá

^ pal. 5 Ko Sīsū naʻá ne fakamuʻomuʻa maʻu pē ʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi haʻaná. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ki he ngaahi founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kiate ia. Te tau toe lāulea foki ki he founga ʻe hanga ai ʻe he faʻifaʻitaki ki he tōʻonga feilaulauʻi-kita ʻa Sīsuú ʻo ʻomai ʻa e ngaahi ʻaonga tuʻuloa.

^ pal. 57 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha tokoua kei siʻi, ko Teni, ʻokú ne vakai ki he ʻaʻahi ha mātuʻa ʻe toko ua ki heʻene tamaí ʻi falemahaki. ʻOku maongo kia Teni ʻa e faʻifaʻitakiʻanga anga-ʻofa naʻe fokotuʻu ʻe he mātuʻa ʻe toko uá. ʻOku toe ueʻi ia ke ne tokanga ki he fiemaʻu ʻa e niʻihi kehe ʻi he fakatahaʻangá. Ko ha tokoua kei siʻi ʻe taha, ko Peni, ʻokú ne vakai ki he tokanga ʻoku fakahāhā ʻe Tení. Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tení ʻokú ne fakalototoʻaʻi ʻa Peni ke tokoni ʻi he fakamaʻa ʻo e Fale Fakatahaʻangá.