Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 9

Setukula Yesu Poku Kuatisa Vakuene

Setukula Yesu Poku Kuatisa Vakuene

“Esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.”—OVIL. 20:35.

OCISUNGO 17 “Nda Panga”

OVINA TU LILONGISA *

1. Ocituwa cipi ciwa afendeli va Yehova va siata oku lekisa?

TUNDE kosimbu Embimbiliya lia popele okuti afendeli va Suku va ponduile oku “lieca lutima wosi” kupange wa Yehova, osimbu va kuama ongangu ya Yesu. (Osa. 110:3) Ocitumasuku eci, ci kasi oku tẽlisiwa koloneke vilo. Unyamo lunyamo, afendeli va Yehova vakuambili va siata oku talavaya eci ci soka olohuluwa violowola kupange woku kunda. Ovo va lieca olumue poku ci linga kuenda ka va fetiwa. Ovo va liecavo olumue poku kuatisa vamanji ketimba, kovisimĩlo kuenda kespiritu. Akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo, va pita otembo yalua oku pongiya olohongele kuenda oku linga apasu ku vamanji. Momo lie afendeli va Yehova va lingila upange wosi owu? Va ci linga omo okuti, va sole Yehova kuenda omanu. —Mat. 22:37-39.

2. Ndomo ca tangiwa kukanda ku Va Roma 15:1-3, ongangu yipi Yesu a sia?

2 Yesu wa lekisile okuti wa kapeleko asukila a vakuavo okuti aye muẽle ci sule. Etu tu likolisilako oku kuama volomãhi viaye. (Tanga Va Roma 15:1-3.) Nda tua ci linga, tu ka kuata asumũlũho awa. Yesu hati: “Esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.”—Ovil. 20:35.

3. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

3 Vocipama cilo, tu konomuisa ovina vimue Yesu a linga oco a kuatise vakuavo kuenda ndomo tu pondola oku setukula ongangu yaye. Tu konomuisavo ndomo tu vokiya ombili yetu poku kuatisa vakuetu.

SETUKULA ONGANGU YA YESU

Yesu ndaño wa kavele, wa liyeva ndati eci owiñi weya kokuaye? (Tala ocinimbu 4)

4. Yesu wa velisilepo ndati asukila a vakuavo okuti aye muẽle ci sule?

4Yesu wa kuatisa vakuavo ndaño ceci a enda oku yeva ekavo. Sokolola eci Yesu a linga eci owiñi walua weya kokuaye komunda yimue, citava okuti ocipepi lomunda yo Kafarinau. Yesu wa pitile uteke wosi oku likutilila. Citava okuti eye wa yevele ekavo lialua, pole, eci a mola owiñi wa kuatela ohenda olohukũi kuenda vana va vela. Eye ka sakuile lika omanu vaco, pole, wa va lembelekavo poku va longisa Vohundo a lingila Komunda.—Luka 6:12-20.

Volonjila vipi tu setukula ocituwa ca Yesu coku lieca olumue komuenyo wetu? (Tala ocinimbu 5)

5. Usongui wepata o setukula ndati Yesu poku lekisa ocisola ndaño okuti wa kava?

5Ndomo asongui vepata va setukula Yesu. Sokolola kocindekaise eci: Kesulilo lieteke liupange walua, isia umue o pitĩla konjo lekavo lialua. Ndaño okuti ka yongola oku linga efendelo liepata vuteke waco, pole, eye o pinga ku Yehova oco a tẽle oku endisa efendelo liaco. Yehova o tambulula ohutililo yaye kuenje eye o linga efendelo. Omãla va lilongisa ocina cimue ci kuete esilivilo vuteke waco kolonjali viavo okuti, ovina viespiritu via velapo okuti ovina vikuavo vi sule.

6. Tukula ulandu umue ndomo Yesu a silepo oku linga ovina viaye muẽle oco a kuatise omanu vakuavo.

6Yesu wa enda oku pita otembo la vakuavo ndaño ceci eye a sukilile oku kala lika liaye. O pondola oku sokolola hẽ ndomo Yesu a liyeva eci a yeva okuti ekamba liaye Yoano Upapatisi wa fa? Citava okuti Yesu wa yeva esumuo lialua. Embimbiliya hati: “Yesu [eci a yeva okuti Yoano wa fa], wa tundako kuenje wa enda lowato lika liaye pocitumãlo cimue culika.” (Mat. 14:10-13) Tu pondola oku kuata elomboloko liesunga lieci a yonguilile oku kala lika liaye. Valua pokati ketu, nda tua sumua tu nõlapo oku kala lika lietu. Pole, ku Yesu ka ca tavele oku kala lika liaye. Owiñi walua owo wa pitĩla tete pocitumãlo culika eye a kala oku enda. Ndamupi Yesu a liyeva? Eye wa sokolola kasukila owiñi kuenda wa “va kuatela ohenda.” Yesu wa limbukile okuti ovo va sukilile ekuatiso kuenda elembeleko li tunda ku Suku, noke eye lonjanga yalua wa va kuatisa. Yu “wa fetika oku va longisa [havinako vitito, pole,] ovina vialua.”—Mar. 6:31-34; Luka 9:10, 11.

7-8. Tukula ulandu umue u lekisa ndomo akulu vekongelo va setukula Yesu eci umue a sukila ekuatiso vekongelo.

7Ndomo akulu vekongelo va setukula Yesu. Etu tu sanjuka calua ndomo akulu vekongelo va lieca olumue oco va tu kuatise! Vamanji valua vekongelo ka va kũlĩhĩle upange wosi akulu vekongelo va linga. Ndeci, vamanji vana va kasi kupange Woseketa Yoku Tetulula Ocitangi Coku Yuvula Oku Sakuiwa Losonde, lonjanga yalua va siata oku kuatisa va manji va vela. Olonjanja vimue ku molẽha esukila liaco kuteke! Pole, omo liocikembe va kuetele vamanji akulu vaco vekongelo vakuacisola, kumue lapata avo, va velisapo asukila a vamanji okuti avo muẽle ci sule.

8 Handi vali, akulu vekongelo va siatavo oku lieca kupange woku tunga Olonjango Viusoma kuenda kovopange akuavo ndeci, eci kupita ocilunga cimue. Handi, va peselavo olowola vialua oco va longise vamanji vekongelo, oku va kolisa kuenda oku va pamisa. Vamanji vosi ava kumue lapata avo, va sukila okuti tu vapandiya lutima wosi. Yehova amameko oku va kuatisa omo lioku lieca kuavo olumue! Omo liaco, ndeci vosi yetu, akulu vekongelo va sukilavo oku lekisa esunguluko. Ovo ka ci tava okuti va pesela otembo yavo yosi koku linga ovina viekongelo okuti, ka va tẽlisa asukila apata avo.

NDOMO TU KUATA OCITUWA COKU LIECA OLUMUE

9. Ndomo ca tangiwa ku Va Filipoi 2:4, 5, ocituwa cipi Akristão vosi va sukila oku kuata?

9 Tanga Va Filipoi 2:4, 5. Ocili okuti, havosiko tuakulu vekongelo, pole, vosi yetu tu sukila oku setukula ocituwa ca Yesu, coku pitisa kovaso asukila a vakuetu okuti etu muẽle ci sule. Embimbilia li popia okuti, Yesu wa kala “ndupika umue.” (Va Fil. 2:7) Sokolola kueci tu pondola oku lilongisilako. Upika umue uwa, wa ponduile oku linga ovina vi sanjuisa cime caye. Omo okuti tuapika va Yehova kuenda a vamanjetu, ka kuli atatahãi okuti tu yongola oku talavayela Yehova kuenda vamanjetu. O pondola oku ci linga poku konomuisa olonumbi vi kuãimo.

10. Apulilo api tu sukila oku linga?

10Sokolola kueci catiamẽla kovituwa viove. Lipula ndoco: ‘Anga hẽ ndi lieca olumue oco ndi kuatise vakuetu? Ndeci, nye nda nda linga nda va ndi pinga oku ka nyula manji umue wa kuka o kasi kosipitali, ale oku kopilila manji umue ukãi wa kuka oku enda kolohongele? Anga hẽ nda siata oku lieca olumue oku ka kuatisa oku yelisa kocitumãlo coku lingila ohongele yofeka, ale coku yelisa Onjango Yusoma?’ Yehova o sanjuka eci tu pesela otembo yetu kuenda ovina tu kuete oco tu kuatise vakuetu. Nda tua limbuka okuti tu sukila oku mioñoloha, nye tu linga?

11. Ohutililo yi tu kuatisa ndati oku kuata ocituwa coku kuatisa vakuetu?

11Likutilila lutima wosi ku Yehova. Sokolola okuti ove o sukila oku mioñoloha konepa yimue, pole, ku kuete onjongole yoku linga apongoloko a sukiliwa. Omo liaco, likutilila ku Yehova lutima wosi. Kala ukuacili. Sapuila Yehova ndomo o liyevite kuenda pinga kokuaye oco a ku ĩhe “onjongole longusu yoku linga ovina.”—Va Fil. 2:13.

12. Nye umalẽhe umue wa papatisiwa a sukila oku linga oco a kuatise vekongelo a kasi?

12 Nda okuti ove wumalẽhe umue wapapatisiwa, pinga ku Yehova oco a ku kuatise oku kuata onjongole yoku linga ovopange alua vekongelo. Kolofeka vimue, kuli akulu valua vekongelo okuti oloñuatisi viekongelo vitito kuenda valua pokati koloñuatisi viaco va kuka ale. Omo okuti ocisoko ca Yehova ci kasi oku kula, tu sukila amalẽhe oco va kuatise akulu vekongelo oku tata vamanji vekongelo. Nda okuti o yongola oku kuatisa kuosi kuli esukila, o ka kuata esanju. Momo lie? Momo ove o ka sanjuisa Yehova, o ka sumbiwa la vamanji kuenda o ka kuata esanju li tunda koku kuatisa vakuene.

Akristão va Yudea va tila va yoka Olui Yordão oku enda volupale luo Pela. Vana va pitĩla tete volupale va kasi loku ava okulia Kakristão va pitĩla noke (Tala ocinimbu 13)

13-14. Nye tu sukila oku linga oco tu kuatise vamanjetu? (Tala ociluvialuvia koñoño.)

13Luluvalela kovina omunu umue a sukila. Upostolo Paulo wa ivaluisa Va Heveru hati: “Ko ka ivaliko oku linga eci ciwa loku kuatisa vakuene lovina vu kuete, momo Suku o sanjukila ovilumba viaco.” (Va Hev. 13:16) Eli elungulo limue liwa! Eci Akristão vo ko Yudea va tambula ukanda waco ka papitile otembo yalua, ovo va sukilile oku sia olonjo viavo, olomĩlu viavo kuenda epata lina ka lia kaile akristão, oco va “tilile kolomunda.” (Mat. 24:16) Kotembo yaco ocituwa coku li kuatisa pokati, ca kuatele esilivilo lialua. Nda okuti va kuatele ale ocituwa caco osimbu Paulu ka va ĩhile handi elungulo, citava okuti ca lekulile kokuavo oku ci linga kekalo liomuenyo va laikele oku kuata.

14 Vamanjetu halonjanja viosiko va tu sapuila ovina ovo va sukila. Ndeci, pamue ukãi wa manji umue wa fa. Anga hẽ manji yaco o sukila ekuatiso lioku lia, liocendelo, ale ovopange amue o konjo? Eye pamue ka pingi ekuatiso, omo ka yongola oku tu sakalaisa. Pole, eye o sanjuka calua nda tua lieca olumue oku u kuatisa kovina a sukila. Ka tu ka simi okuti omunu wosi o sukila ekuatiso te o vangula letu eci a yongola. Lipula ndoco, ‘Nda nda kaile vekalo limuamue, ekuatiso lipi nda nda sanjukila oku tambula?’

15. Nye tu sukila oku linga nda tu yongola oku kuatisa vakuetu?

15Kala omunu umue wa lianja. Citava okuti wa kũlĩha vamanji vekongelo o kasi okuti olonjanja viosi va kuatisa vakuavo. Ovo lalimue eteke va liyeva okuti tu kasi oku va sakalaisa. Etu tua kũlĩha okuti olonjanja viosi va yongola oku tu kuatisa kuenda tu yongolavo oku lekisa ocituwa ndeci cavo! Alan, ukulu umue wekongelo o kuete 45 kanyamo, wa yonguile oku kala omunu umue wa lianja. Oku sokolola kongangu ya Yesu, Alan wa popia hati: “Yesu wa kuatele ovina vialua vioku linga, pole, omanu vosi vakuotunga wa litepa va endaile oku amẽla kokuaye kuenda va lianjele oku u pinga ekuatiso. Ovo va kũlĩhĩle okuti Yesu wa va kapeleko. Ame ndi yongola oku setukula ocituwa ca Yesu loku kũlĩhiwa ndomunu umue wa lianja haiye wa kapako vakuavo.”

16. Oku kapako Olosamo 119:59, 60, ci tu kuatisa ndati oku kuama ongangu ya Yesu?

16 Ka tu sukila oku sumua nda okuti ka tu kasi oku setukula Yesu lonjila ya suapo. (Tia. 3:2) Ondonge yimue ka yi pondola oku velapo ulongisi waye. Pole, osimbu ndonge a lilongisa kakulueya aye, loku setukula ciwa ulongisi waye, o ka amamako oku loñoloha. Cimuamue haico okuti, nda tua kapako ovina tu lilongisa Vembimbiliya velilongiso lio pokolika, poku likolisilako oku mioñoloha, tu ka litunda ciwa oku kuama ongangu ya Yesu.—Tanga Olosamo 119:59, 60.

ASUMŨLŨHO A TUNDA KOKU KUATISA VAKUETU

Akulu vekongelo, omo lioku setukula ocituwa ca Yesu coku lieca olumue, ovo va vetiya amalẽhe oku kuama ongangu yavo (Tala ocinimbu 17) *

17-18. Osimbu tu setukula ocituwa ca Yesu coku kuatisa vakuetu, asumũlũho api tu ka kuata?

17 Ocituwa coku kuatisa vakuetu ci pondola oku va vetiya oku linga cimuamue. Ukulu umue wekongelo o tukuiwa Tim, wa popia hati: “Vamanji vamue okuti amalẽhe calua vekongelo ndi kasi, va siata oku nõliwa ndoloñuatisi viekongelo, momo va enda oku mola vamanji vakuavo oku lieca olumue koku kuatisa omanu vakuavo kuenje va yonguile oku va setukula. Vamanji vaco amalẽhe va kuatisa ekongelo kuenda va eca ekuatiso lialua kakulu vekongelo.”

18 Etu tu kasi voluali lumue okuti lua vialiwa locipululu. Pole, afendeli va Yehova va litepa. Etu tua siata oku vetiyiwa locituwa ca Yesu coku lieca olumue kuenda tua nõlapo oku kuama ongangu yaye. Ocili, ka tu pondola oku setukula Yesu lonjila ya suapo, pole, tu pondola oku ‘kuama volomãhi viaye lekolelo.’ (1 Pet. 2:21) Osimbu tu likolisilako oku setukula ocituwa ca Yesu coku lieca olumue, tu ka kuata esanju momo tu ka sanjuisa Yehova.

OCISUNGO 13 Kristu Eye Ongangu Yetu

^ Ovinimbu 5 Yesu olonjanja viosi wa kapeleko asukila a vakuavo okuti, aye muẽle ci sule. Vocipama cilo, tu konomuisa olonjila vi ka tu kuatisa oku setukula ongangu yaye. Tu ka lilongisavo okuti, oku setukula ocituwa ca Yesu coku lieca olumue, ci tu kuatisa otembo ka yi pui.

^ Ovinimbu 57 OCILUVIALUVIA: Manji umue umalẽhe o tukuiwa Dan, o luluvala ndomo akulu vavali vekongelo va pasuisa isiaye o kasi vosipitali. Manji Dan, o vetiyiwa longangu yocisola akulu vekongelo va lekisa. Eye o vetiyiwavo oku luluvala kasukila a vamanji vakuavo vekongelo. Umalẽhe ukuavo o tukuiwa Ben, o luluvala kesakalalo manji Dan a kasi oku lekisa. Ongangu ya manji Dan, ya vetiya Ben oku kuatisa koku yelisa Onjango Yusoma.