Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

BWEBWENATO

Iar Lo Juon Men Em̦m̦anl̦o̦k jãn Uno

Iar Lo Juon Men Em̦m̦anl̦o̦k jãn Uno

“MEN n̦e kwõj jiroñtok eõ ej juon men me eto aõ kar ettõn̦ake an jejjet kũtien jãn ke iar dik!” Iar lukkuun iruj ilo wãween aõ kõnono ke ij ba naan kein ñan ruo aõ ri-lotok kããl me rar itok im taktõ ippa ilo kar 1971 eo. Ij kab jino kõpel̦l̦o̦k clinic eo aõ ãinwõt ke kiiõ ij kab kar erom juon taktõ ekããl. Ak wõn rein ruo me rekar itok im taktõ ippa, im ta eo me eto aõ kar ettõn̦ake an wal̦o̦k? In bwebwenato ñan kwe kõn wãween an men ko kõmar kõnono kaki ilo kar iien in kõm̦m̦an bwe en oktakl̦o̦k men ko me iar kaorõki m̦oktata ilo mour e aõ im etke ij tõmak bwe men eo eto aõ ettõn̦ake jãn ke iar dik m̦õttan wõt jidik enaaj jejjet kũtien.

Iar l̦otak ilo 1941 eo ilo Paris, France. Baam̦le eo ammim ear jab juon baam̦le em̦weiie. Elukkuun kar em̦m̦an ippa katak, bõtab ke ear 10 aõ iiõ iar bõk nañinmej in tb (tuberculosis), im ilukkuun kar bũrom̦õj bwe iar aikuj bõjrak jãn aõ etal im jikuul̦. Ekkar ñan taktõ ro, iar aikuj babu wõt ilo peet eo aõ bwe en jab eñtaan ãrũ kõnke em̦õjn̦o̦. Innem ium̦win jet allõñ ko, iar jol̦o̦k iien im riiti juon tũkjinede im roñjaki bũrookraam̦ in ekkatak ko ilo retio jãn university eo an Paris. Tokãlik ke taktõ eo aõ ear ba bwe imour im imaroñ ro̦o̦l im bar jikuul̦, iar lukkuun m̦õn̦õn̦õ. Im iar ba ippa make, ‘Elukkuun em̦m̦an men ko taktõ ro rej kõm̦m̦ani!’ Im jãn iien eo m̦aanl̦o̦k, iar kõn̦aan bwe in juon eo ej kõmour ro rej nañinmej. Im aolep iien ñe jema ej kajjitõk ippa ta eo ikõn̦aan nãj kõm̦m̦ane ilo mour e aõ ñe irũttol̦o̦k, aolep iien ij ba ejja uwaak in wõt, “Ikõn̦aan bwe in juon taktõ.” Eñin wãween an kar uno oktak im ri-yokwe eo aõ m̦oktata ak men eo me eaorõktata ilo mour e aõ.

EKKATAK KO AN SCIENCE RAR KEPAAKL̦O̦K EÕ ÑAN ANIJ

Baam̦le eo ammim kar Katlik. Ak iar jab lukkuun jel̦ã kõn Anij, im elukkuun kar lõñ aõ kajjitõk me ijjañin lo uwaakier. Ãlikin aõ kar jino ekkatak kõn uno ilo jikuul̦ ko reutiej ak university, ij kab lukkuun tõmak bwe kar kõm̦m̦an bwe en wõr mour.

Ij keememej ke ilo iien eo jinointata iar lale im etale jeel̦ ak men jiddik ko ilo juon menin eddek etan tulip ilo aõ kõjerbal microscope ak kein lale ko, iar lukkuun bwilõñ kõn wãween an jeel̦ kein kõjparok er make jãn bwil kab m̦õl̦o. Iar bareinwõt lale wãween an dikl̦o̦k men eo rej n̦aetan cytoplasm (juon men ãinwõt dãn ak gel ilowaan jeel̦ ko) ñe ej pãd ilo jo̦o̦l̦, im an l̦apl̦o̦k ak kilepl̦o̦k ñe kwõj likũti ilo dãnnin aebõj. Wãween in ekoba wãween ko jet me rej ãierl̦o̦kwõt, ekõm̦m̦an bwe kij jiddik kein im men jiddik ko jet me rej mour ren maroñ ukoktak ñan aer mour ñe ej oktak mejatoto eo ipel̦aakier. Ke iar lale im lo joñan an kabwilõñlõñ an lõñ m̦õttan ko reoktak jãn doon ilo kajjojo jeel̦ ko, iar kile bwe mour ear jab jide im wal̦o̦k.

Ilo iiõ eo kein karuo in aõ jikuul̦ im ekkatak kõn jerbalin taktõ, iar lo elõñ menin kam̦ool ko me rej kam̦ool bwe ewõr Anij. Ke kõmar bõk kilaaj in anatomy ak ekkatak kõn ãnbwinnin armej, kõmar etale im katak kõn wãween an baat eo ilo peid ak ijo me ej jãn jim̦win peid ñan m̦okta jãn mo̦kwõj eo iturin lo̦piden peid, kõm̦m̦an bwe jen maroñ kõm̦m̦an bwe addiin peid en maroñ nokjek im erl̦o̦k. Wãween an m̦ajel̦ ko koba ippãn di ko im aolep men ko jet jerbal ippãn doon elukkuun kabwilõñlõñ. Ñan waanjoñak, iar katak bwe to ko ilowaan ãnbwinnid me rej ettõr jãn jim̦win peid im rej eddãp ippãn juon iaan m̦ajel̦ ko ilo jim̦win peid lal̦l̦o̦k ñan di eo kein karuo ilo addiin peid ej jenolo̦k ñan ruo m̦õttan, im kõm̦m̦an bridge ak ial̦an an to ko jet ettõr ium̦win l̦o̦k ñan m̦aan addiin peid im kon̦ n̦a ie. Tissue ko ilo ãnbwinnid me rekajoor rej bar jipañ dãpij to kein n̦a iturin di kein ilo addiin peid. Ñe ar jab wãween kein, innem to kein ilo peid renãj kar kankan ãinwõt toon lippo̦n̦ ko rej kanõki liktak, im eban kar em̦m̦an an addiin peid jerbal. Men in ekõm̦m̦an bwe in lukkuun lo bwe ewõr juon eo elukkuun mãlõtlõt lo wãween an kar kõm̦anm̦an ãnbwinnin armej.

Ear l̦apl̦o̦k wõt an l̦o̦kjenaõ kõn eo ear Kõm̦anm̦an mour ke iar ekkatak kõn wãween ko rej wal̦o̦k m̦okta jãn an juon ajri l̦otak. Iar katak bwe m̦okta jãn an juon niñniñ l̦otak, ilo tõre eo ejjañin lukkuun ejaak ej bõk an menono jãn jinen ikijjeen to ak tuub eo me ej connect ñan bwijen. Eñin unin nien kõto ko me relukkuun iddik me jekjekin bujeeñ im rej pãd ilo ãrin, ejjañin jino wõr kõto ilowaaer. Ilo iien eo ej epaaktok iien an ajri eo l̦otak, juon kain dãn ej jino kiiõ kanne kobban nien kõto kein ilo ãrin. Innem ãlikin an l̦otak, elõñ men ko rekabwilõñlõñ rej wal̦o̦k ekoba an ajri eo jino emmenono. Im ej kilõk ro̦ñ eo ilo menono eo an ajri eo im kõm̦m̦an bwe en kiiõ ettõr bõtõktõk ilowaan ãrin. Ilo iien in kiiõ me elukkuun aorõk, dãn eo me ej kanne kobban nien kõto jiddik ko ilo ãrin ajri eo ej kõm̦m̦an bwe nien kõto kein ren jab eddãp ippãn doon ilo iien en̦ rej jino kajju obrak kõn kõto. Im ilo m̦õkaj, ajri eo ej kiiõ maroñ make emmenono.

Iar kõn̦aan jel̦ã kajjien Eo ear kõm̦anm̦an menin kabwilõñlõñ kein, kõn men in, iar jino lukkuun kate eõ riiti Baibõl̦ eo. Iar jino lukkuun l̦o̦kjenaõ kõn kien ko kõn ãjmour me kar kobaiki ilo bujen eo Anij ear kõm̦m̦ane ippãn aelõñin Israel elõñl̦o̦k jãn 3,000 iiõ ko remootl̦o̦k. Anij ear jiroñ ri-Israel ro bwe ren kalibwin bwidej ko aer ãlikin kõppojak, en ikkutkut aer tutu ak karreoik er kõn dãn, im bwe ren quarantine ak kõjenolo̦k jabdewõt ro me ewõr kakõlkõlin kij ak kõkal̦l̦en nañinmej ko rekapopo ippãer. (Liv. 13:50, UBS; 15:11, UBS; Dut. 23:13) Baibõl̦ eo ej kwal̦o̦k kõn mel̦el̦e ko kõn wãween an juon nañinmej ajeeded me jaintiij ro rej kab jel̦ã kake ilo tõre kein ak ilo iiõ ko m̦oktal̦o̦k. Iar bar kile bwe kien ko kõn an ruo armej babu ippãn doon ilo bokin Livitikõs ear jipañ ãjmour ko an armej ro ilo aelõñ eo. (Liv. 12:1-6; 15:16-24) Iar kile im tõmak bwe Baibõl̦ ej kakũrm̦ool in Anij​—Anij eo me ijjañin kar jel̦ã ãt eo etan ilo tõre eo.

WÃWEEN AÕ KAR IIOONE KÕRÃ EO PÃLEÕ IM LOE JEOVA

Kõm̦ro Lydie ilo raanin m̦are eo am̦ro, Eprõl̦ 3, 1965

Ke iar jikuul̦ ilo juon university bwe in maroñ bõk jerbal eo iar kõn̦aan bõke, jerbalin taktõ ak ekkatak kõn uno, iar iioone juon jiroñ etan Lydie, eo me el̦ap aõ kar reel kake im yokwe. Kõm̦ro ar m̦are ilo 1965 eo ilo lukwõl̦pãnl̦o̦k aõ kar ekkatak. Ilo kar 1971 eo, em̦õj an kar wal̦o̦k jilu iaan ajri ro jiljino nejũm̦ro ilo tõre in. El̦ap an kar Lydie jipañ eõ m̦aantak im rejetake eõ ilo jerbal eo aõ ãinwõt juon taktõ im ilowaan baam̦le eo am̦ro.

Iar jerbal ilo juon aujpitõl̦ ium̦win jilu iiõ m̦oktal̦o̦k jãn aõ kar kajutak clinic eo aõ. Ejjabto tokãlik, ekar wõr ruo rippãlele, ri-lotok ro rekããl me rar itok im taktõ ippa me kar kõnono kake erro ilo jinoin. Ke ij pojakin kwal̦o̦k uno ta eo ij lel̦o̦k ñan em̦m̦aan eo, kõrã eo pãleen ear ba: “Taktõ, jouj, en ejjel̦o̦k bõtõktõk ilo uno eo.” Iar ilbõk im kajjitõk ippãn: “Ak eita?” Ear uwaak im ba: “Kõm̦ro ej Ri-Kõnnaan ro an Jeova.” Ijjañin kar roñ kõn Ri-Kõnnaan ro an Jeova im tõmak eo aer kõn bõtõktõk. Kõrã eo ear kadiwõjtok Baibõl̦ eo an im kwal̦o̦ktok pedpedin pepe eo aerro ñan jab bõk bõtõktõk. (Jrb. 15:28, 29) Innem erro l̦eo ippãn rar kwal̦o̦k ñan ña ta ko Aelõñ eo an Anij enaaj kõm̦m̦ani; enaaj jol̦o̦k eñtaan, nañinmej, im mej. (Rev. 21:3, 4) Im iar ba, “Men n̦e kwõj jiroñtok eõ ej juon men me eto aõ kar ettõn̦ake an jejjet kũtien jãn ke iar dik! Iar erom juon taktõ bwe in jol̦o̦k an armej eñtaan.” Joñan aõ kar itoklimo, juon awa jimattanin amjel kar bwebwenato. Ke rippãlele rein rar etal, ilo bũruõ ear jako aõ juon Katlik, im iar katak bwe ri-Kõm̦anm̦an eo me el̦ap aõ kar bwilõñ kake ekar wõr etan​—Jeova!

Iar iioone rippãlele ro bar jilu alen ilo clinic eo aõ, im kajjojo iien kein kõmjeel kar bwebwenato ium̦win elõñl̦o̦k jãn juon awa. Iar kũrtok erro ñan m̦weo im̦õ bwe en lõñl̦o̦k iien amjel bwebwenato kõn Baibõl̦. Meñe Lydie ear errã in katak, ak ear jab kõn̦aan errã ak tõmak bwe katak ko jaar katak kaki jãn Katlik rebõd. Kõn men in, iar kũrtok bũrij eo an m̦õn jar eo ñan m̦weo im̦õm̦ro. Jaar kõbo̦uwe kõn katak ko an im̦õn jar eo l̦o̦k ñan ñe elukkuun boñ, im jaar kõjerbal wõt Baibõl̦. Jãn kar iien in, Lydie ear kile im tõmak bwe men ko Ri-Kõnnaan ro an Jeova rej katakin rem̦ool. Jãn iien eo m̦aanl̦o̦k, yokwe eo am̦ro ñan Jeova Anij ear eddekl̦o̦k im kõm̦ro ar peptaij ilo 1974 eo.

LIKŨT JEOVA M̦OKTATA

Ilo aõ kar katak kõn ta ankilaan Anij ñan armej ro, men in el̦ap an kar jelõt wãween aõ l̦õmn̦ak kõn men ko ij kaorõki ilo mour eo aõ. Ñan kõm̦ro Lydie, am̦ro karejar ñan Jeova ear oktak im men eo eaorõktata ilo mour ko am̦ro. Kõm̦ro ar jek ippemro make ñan kõkkaajiririik ajri ro nejũm̦ro ekkar ñan katak ko ilo Baibõl̦. Jaar kõm̦m̦an bwe naanin kakapilõk eo ñan yokwe Anij im ro ri-turid en men eo me el̦ap an baam̦le eo kwal̦o̦ke im men in ear kõm̦m̦an bwe baam̦le eo am̦ro en lukkuun epaake doon.​—Matu 22:37-39.

Ekkã am̦ro ettõñ ilo am̦ro emmel̦o̦ketok wãween an ajri ro kar kile am̦ro juon wõt ilo l̦õmn̦ak ilo pepe ko am̦ro. Rar jel̦ã bwe naanin jiroñ eo an Jesus me ej ba, “ñe kom̦ij ba ‘Aet’ en aet, ak ñe ‘Jaab’ en jaab” ear kien eo ammim ilo m̦weo im̦õmmim. (Matu 5:37) Ñan waanjoñak, ke ledik eo nejũm̦ro ear 17 an iiõ, Lydie ear jab kõtl̦o̦k an etal ippãn juon kumi in jo̦dikdik. Juon iaan ro ilo kumi in rar ba ñan ledik eo nejũm̦ro, “Ñe jinõm̦ eban kõtl̦o̦k am̦ itok, kwõn kajjitõk ippãn jem̦am̦!” Ak ledik eo nejim ear uwaake im ba: “Ejjel̦o̦k tokjãn aõ nãj kõm̦m̦ane men n̦e. Aolep iien rej errã ippãn doon.” Aet, ajri ro jijino nejũm̦ro rar jel̦ã bwe kõm̦ro ej juon wõt ilo am̦ro jerbali naanin kakapilõklõk ko jãn Baibõl̦. El̦ap am kam̦m̦oolol Jeova bwe rainin, elukkuun lõñ uwaan ro ilo baam̦le e am̦ro rej karejar ñan Jeova.

Meñe m̦ool eo ear kõm̦m̦an bwe en oktak men ko ij kaorõki m̦oktata ilo mour e aõ, ak ikõn̦aan kõjerbal yokwe eo aõ ñan uno ñan jipañ armej ro an Anij. Kõn men in, iar volunteer ñan jerbal ãinwõt juon taktõ ilo m̦õn jokwe eo an Betel̦ ilo Paris im tokãlik ilo m̦õn jokwe eo ekããl an Betel̦ ilo Louviers. Eto aõ etal im jipañ ilo Betel̦ ium̦win enañin 50 iiõ ko. Ilo kar iien kein, iar maroñ ejaake jem̦jerã ko repaak ippãn jet iaan ro uwaan baam̦le eo ilo Betel̦, im jet iaan rein em̦õj aer tõpar 90 jim̦a aer iiõ kiiõ. Iar bar lukkuun m̦õn̦õn̦õ im bwilõñ juon raan ke iar iioone juon eo ekããltok ñan Betel̦. Kõmar bwebwenato im ij kab jel̦ã bwe iar kõl̦otak l̦adik in 20 jim̦a iiõ ko remootl̦o̦k!

IAR LO JOÑAN AN JEOVA KEA KÕN ARMEJ RO AN

Ium̦win elõñ iiõ ko, yokwe eo aõ ñan Jeova ear eddekl̦o̦k ilo aõ lo wãween an tõl im kõjparok armej ro an ikijjeen doulul eo an. Ilo tujinoin iiõ ko ilo 1980 ko, Kumi eo Ej Lale Aolep Eklejia Ko ear kajutak juon bũrookraam̦ ilo Amedka ñan kõm̦m̦ane juon wãween me enaaj kakõm̦anm̦anl̦o̦k wãween bõk mel̦el̦e ko ikõtaan Ri-Kõnnaan ro an Jeova im taktõ ro kab ri-jerbal ro ilo aujpitõl̦ ko.

Innem ilo 1988 eo, Kumi eo Ej Lale Aolep Eklejia Ko ear kajutak juon department ilo Betel̦ rej n̦aetan Hospital Information Services. Ilo jinoin, department in ekar loloodjake kumi ak kamiti ko me rej jipañ ro jeid im jatid ñe rej del̦o̦ñ ilo aujpitõl̦ (Hospital Liaison Committees ak HLC) me kar ejaake ilo Amedka ñan jipañ Ri-Kõnnaan ro an Jeova me rej del̦o̦ñ ilo aujpitõl̦ ñan kappok juon jikin aer taktõ me em̦m̦an ñan er. Ke kar kõm̦m̦an bwe karõk in en pel̦l̦o̦k ñan aolep ro jeid im jatid ipel̦aakin lal̦ in, kar karõk kumi in HLCs ko ilo France. El̦ap aõ bwilõñ kõn wãween an doulul eo an Jeova rejetake ak jipañ ro jeid im jatid me renañinmej ilo iien aer aikuj!

EKAR JEJJET KŨTIEN ETTÕN̦AK EO AÕ

Kõm̦ro ej wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an kõn Aelõñ eo an Anij

Uno ear ri-yokwe eo aõ m̦oktata ak men eo el̦aptata aõ kar kaorõke ilo kar jinoin. Bõtab ilo aõ kar etale men ko ij kaorõki ilo mour e aõ, ij kile bwe men eo aorõktata me emaroñ kãjmouri juon ej kãjmour eo ilo kõkkar—jipañe armej ro ñan jel̦ã kajjien im karejar ñan eo ej Wũnjãn mour, Jeova Anij. Ãlikin aõ kar riittaer, kõm̦ro Lydie kõn jol̦o̦k elõñ awa ko kajjojo allõñ ilo am̦ro kwal̦o̦k kõn ennaan eo em̦m̦an ilo am̦ro kar rekũl̦ar bainier. Kõm̦ro ej kate wõt kõm̦ro joñan wõt am̦ro maroñ ilo jerbal in me ej lo̦mo̦o̦ren armej ro.

Kõm̦ro Lydie, 2021

Ij kate eõ joñan wõt aõ maroñ ñan jipañ lel̦o̦k kain jipañ eo me ej ñan jidik wõt iien ñan ro renañinmej. Bõtab ij kile bwe meñe juon ej taktõ eo em̦m̦antata ak ejjel̦o̦k an maroñ ñan kõmour armej jãn aolep nañinmej ko ak bõbrae juon jãn an mej. Kõn men in, ij reim̦aanl̦o̦k ñan iien eo enaaj ejjel̦o̦k bar eñtaan, nañinmej, im mej. Ilo naaj lal̦ eo ekããl me elukkuun epaaktok, inaaj kal̦apl̦o̦k aõ katak ñan indeeo kõn menin kõm̦anm̦an ko an Anij, ekoba wãween eo ekabwilõñlõñ ilo an kar kõm̦anm̦an ãnbwinnin armej. Em̦ool bwe jidikin wõt ettõn̦ak eo aõ ke iar dik ekar jejjet kũtien. Ak ij tõmak im lõke bwe ejjabto jãn kiiõ enaaj wal̦o̦k men ko rem̦m̦anl̦o̦k!