Ame natyitwa mo 1941, mo París, ko França, mombunga imwe ankho yehena-tyo unene. Ankho ndyityihole unene okuenda kosikola. Pahe soka oñgeni nakalele etyi ankho ndyina omanima ekwi, pomuvo opo, navelele omukolo omunene, pahe onondotolo ambumphopila okuti ndyina okuyekapo okuenda kosikola! Onondotolo ambumphopila okuti ankho hipondola okulinga natyike. Mokueenda kuonohanyi ononyingi, ankho pahe ndyitanga vala ondisionaliu, nokutehelela ovipuka vimwe ankho vipopiwa mo Laliu. Etyi onondotolo mbamphopila okuti naveluka iya ndyipondola okuenda kosikola, andyihambukwa umwe unene. Andyilipopila okuti: ‘Ovipuka onondotolo valinga vihuvisa!’ Okutuka opo, naame pahe ankho ndyihanda okuhakula ovavei. Apeho tyina tate ankho amphula etyi nahanda okulinga tyina namekulu, ankho ndyimupopila vala okuti: “Nahanda okukala onondotolo.” Okukala ondotolo, otyipuka ankho nahanda unene.

Ombunga yange ankho ovo Katolika, mahi ankho katuiiko-ale unene. Ankho hii natyike tyayemba ku Huku. Tupu ankho ndyina ovipuka ovinyingi ndyilipula, mahi petupu-ale ou ankho uvimphopila. Pahe etyi nahimbika okulongeswa mosikola onene, opo vala nanoñgonoka okuti ovipuka vili kouye pena ou wevitunga.

Ndyihinangela onthiki yotete nahimbika okutala ovipuka vikahi molutu luomunthu, ngetyi ono selula. Andyihuvu unene etyi nanoñgonoka oñgeni ono selula mbuliyakulila komutenya no koutalala. Tupu namona okuti otyipuka tyimwe tyikala mono selula tyitiwa citoplasma, etyi tyikala tyina  utyipaka momongwa, hatyoko tyikala tyina utyipaka momaande. Ovipuka ovio novikuavo vali, ovio vikuatesako olutu luetu tyina kuatenda, na tyina kuatokota. Tyina ndyitala umwe oñgeni ono selula novipuka ovikuavo vali vikahi, ndyityimona umwe nawa okuti ovipuka kouye kavieleko vala avike.

Menima lya vali etyi ndyikahi nokulongeswa okuhakula, andyimono vali ovipuka ovinyingi viankhalesa nonthumbi yokuti kouye kuna Huku. Etyi ankho tulongeswa oñgeni tyipelalwa omunthu, tutala nawa oñgeni omankhipa okomankhanya akuatesako ominwe okuliviyavinya. Otyipuka omahipa alinga, naapa pelihakaila omankhipa, tyihuvisa unene. Mongeleka, ame nanoñgonoka okuti omahipa akuata ononthumba mbokomankhanya, iya omankhipa okominwe aeliyapuka. Otyipuka otyo tyikuatesako ominwe okuliviyaviya nawa, omankhipa aehelihakuluka. Ine ovipuka ovio kaviko, omankhanya ñgeno kaakuate nawa ovipuka. Okutala oñgeni olutu luomunthu lukahi, netyimona umwe nawa okuti wokuatunga ovanthu omunongo.

Otyipuka tyanthyuvisa vali unene, otyetyi nahimbika okulilongesa oñgeni olukembe luhimbika okufima tyina luamatyitwa. Tupu nelilongesa okuti tyina omona eli meimo lya ina, opo afime nawa utei vala ku ina. Otyo tyimoneka-po tupu, omokonda tyina omona eli meimo lya ina, omapunga ae nkhele kaenekole. Mahi tyina omona ehungi kokutyitwa, omihipa vili momapunga vihimba okukola. Pahe tyina omona amatyitwa, ahimbika umwe okufima nawa. Omutima auhimbika okutaha ohonde okuituala nokomapunga, opo etyivile okufima nawa. Pomuvo opo, omapunga pahe aahimbika okuundapa, opo omona etyivile okufima. Ngotyo omona pahe metyivili okufima aike.

Mokonda ankho nahanda okunoñgonoka Una walinga ovipuka ovio vihuvisa, andyihimbika okulilongesa Ombimbiliya. Andyihuvu unene novitumino vipopia okuti ovanthu va Huku vena okukala ononthate, Huku aavelele ova Isilayeli omanima 3.000 konyima. Huku wapopilile ova Isilayeli okuti tyina venda kohika, ankho vena okuheya etoto avahihila-ko, vena okulisukula ononthiki ambuho, tupu tyina pena omunthu una ouvela ulitambuliswa, una okukala kokule navakuavo. (Lev. 13:50; 15:11; Deut. 23:13) Etyi vokuatanga unene vapopia tyayemba ko ñgeni omauvela elitambuliswa, Ombimbiliya naina yetyipopiale kohale. Tupu namona okuti ovitumino vili momukanda wa Levítico vipopia okuti omulume kapondola okulala nomukai tyina eli konohanyi, tyikuatesako ovanthu aveho okukala nekongoko. (Lev. 12:1-6; 15:16-24) Ame nanoñgonoka okuti Siovaa wapele ova Isilayeli ovitumino ovio pala ouwa wavo, iya ankho uyamba vana vevitavela. Andyikala nonthumbi yokuti Ombimbiliya Ondaka ya Huku, una enyina ame ankho nehei.

Etyi ankho ndyikahi nokulongeswa mosikola ononene, andyinoñgonoka omuhikuena umwe omuwa utiwa o Lydie, andyihimbika okumuhanda. Atulinepe mo 1965, etyi ankho ndyihungi kokumana okulongeswa. Mo 1971, ankho tunale ovana vetatu, konyima pahe atuka novana epandu. Lydie unkhuatesako unene, tyilinge kovilinga viange, tyilinge meumbo.

 Naundapa omanima etatu mosipitali etyi nehenehinde osipitali yange onthutu, (clínica.) Etyi pakala ovalinepi vamwe ava napopia-le konthyimbi, aveya mosipitali yange okuhakulwa. Etyi ankho ndyikahi nokuhonekela omulume watyo ovihemba makalanda, omukai wae amphopila okuti: “Mbambavo, Ndotolo, wahapake-po ovihemba vina ohonde.” Ame andyimupulu okuti: “Upopia otyili? Oityi nehevipakela-po?” Ngwe ankhumbulula okuti: “Omokonda onthwe Tunombangi mba Siovaa.” Oyo onthiki yotete neiva okuti kuna Onombangi mba Siovaa tupu kavapakwa ohonde. Omuhikuena oo andekesa mo Mbimbiliya yae omokonda yatyi vahapakelwa ohonde. (Ovil. 15:28, 29) Oe nomulume wae avandekesa etyi Ouhamba wa Huku maukalinga. Maukamanako ononkhumbi, nomauvela, nononkhia. (Ehol. 21:3, 4) Ame andyipopi okuti: “Etyi mukahi nokumphopila, otyo ankho nahanda okulinga tunde pouna. Ame nakala ondotolo opo ndyikuatesako ovanthu vekahi nokumona ononkhumbi.” Andyihambukwa unene, iya atutomphola ehimbwe. Etyi ovalinepi ovo vapita, momutima wange ankho hi-wo Katolika-ko vali. Ame nanoñgonoka Una wokualinga ovipuka aviho, una enyina, iya enyina liae o Siovaa.

Ovalinepi ovo vambasile tutatu mosipitali yange iya apeho ankho tutomphola ehimbwe. Andyivekongo opo veye keumbo liange, mokonda ankho matukala vali nomuvo omunyingi, opo tupopie ovipuka vyo Mbimbiliya. Namphila Lydie ankho tukala umwe nae pokulongeswa Ombimbiliya, mahi ankho ketavela okuti ovipuka tulongeswa mo Katolika viapenga. Konyima andyikongo elombe limwe, liye meumbo lietu. Etyi elombe lio lieya, atukala umwe ehimbwe atee mokati kovinthiki tyipopia vala ovipuka vio Mbimbiliya. Ovipuka tuapopia nelombe lina, avikuatesako Lydie okunoñgonoka okuti etyi Onombangi mba Siovaa valongesa naina otyili umwe. Okutuka opo, atuhimbika okupanda Siovaa iya mo 1974, atumbatisalwa.

Etyi nanoñgonoka ovipuka Huku makalingila ovanthu, atyinkhuatesako unene. Kuame na Lydie okuumbila Siovaa otyipuka tyina vali esilivilo. Pahe ankho tuhanda okulongesa ovana vetu ovipuka oviwa vili Mondaka ya Huku. Atulongesa ovana vetu okupanda Siovaa, novanthu. Otyo atyikuatesako ombunga yetu okulikuatapo. — Mat. 22:37-39.

Ame na Lydie tuhambukwa unene tyina tusoka oñgeni ovana vetu ankho vetutala. Ankho vetyimona umwe nawa okuti tulingila kumwe ovipuka. Ovana vetu ankho vetyii okuti onthwe tuendela monondaka mba Sesusi mbokuati o “‘Enga’ ikale  umwe enga, iya o ‘Au’ yove, aikala umwe au.” (Mat. 5:37) Etyi omona wetu otyiveli tyatyo omukainthu atuukisa omanima 17, Lydie ehemuyeke aende notyikundyi tyovakuendye novahikuena. Umwe povakuendye ovo apopila omona wetu okuti: “Ine me yove kekuyekele tuende atuho, kaite ku tate yove!” Mahi omona wetu emupopila okuti: “Ahh kamatyitavelale. Vana apeho valingila kumwe ovipuka.” Ovana vetu epandu, ankho vetyimona umwe okuti atuho tuendela monondongwa mbo Mbimbiliya. Hono, onthwe tupandula unene Siovaa, mokonda ovanyingi mombunga yetu vafenda Siovaa.

Namphila otyili tyapilulula ovipuka ankho nahanda okulinga, mahi ounongo ndyinayo nahanda okukuatesako nao ovanthu va Huku. Pahe andyiliave opo ndyikakalele ondotolo ko Mbetele yoko París, konyima andyikakala ondotolo ko Mbetele omphe yoko Louviers. Ndyikahi nokukuatesako Ombetele momanima ehungi 50. Mokueenda kuomuvo oo, nakala nomapanga omanyingi vomo Mbetele, iya vamwe pahe venale omanima 90. Tupu andyihambukwa unene etyi nanoñgonoka umwe omupe mo Mbetele. Amphopila okuti momanima 20 konyima, monthiki atyitwa, ame nakuatesile-ko me yae.

Mokueenda kuomanima, andyipande vali unene Siovaa etyi namona oñgeni ahongolela nokuyakulila ovanthu vae pokati keongano liae. Mo 1980, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa avakoyo ovakuatate ko Estados Unidos, ankho vakuatesako Onombangi monosipitali okupopila onondotolo omokonda yatyi tuahapakelwa ohonde.

Pahe mo 1988, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Siovaa avahindi oseketa itiwa Ovilinga Viokukuatesako Ovakuatate Monosipitali. Ponthyimbi, oseketa oyo ankho ihongolelwa no Komisau Yokuamena Onombangi Konthele Yohonde ikala mo Estados Unidos opo ikuateseko Onombangi mba Siovaa okuahapakwa ohonde. Pahe etyi ovilinga ovio viahimbika okukala kovilongo ovikuavo, no ko França nako okupakwa oseketa oyo. Tyinthyambukiswa unene okutala oñgeni eongano lya Siovaa likuatesako ovakuatate nonomphange movitateka viavio!

Okukala onondotolo, otyipuka ankho ndyihole unene. Mahi etyi nasoka umwe nawa ovipuka ankho nahanda okulinga, andyinoñgonoka okuti otyipuka tyina vali esilivilo, okukuatesako ovanthu okukala omapanga a Siovaa Huku, Hekulu yomuenyo. Etyi pahe nahaundapa vali, ame na Lydie atukala ovakokoli-ndyila opo tuundape vali unene movilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba.

Ame ndyitualako okulinga atyiho ndyivila opo ndyikuateseko ovakuatate vavela. Mahi nanoñgonoka okuti kutupu ondotolo naike ityivila okuhakula omauvela aeho tupu ityivila okumanako ononkhia. Ngotyo, ame ndyisoka komuvo makuhakakala vali omaluihamo, nomauvela, nononkhia. Tyina tuamehiki mouye omupe mauya apa katutu, ame mandyikakala nomuvo omunyingi wokulilongesila kovipuka Huku atunga, no konkhalelo olutu luomunthu lukahi. Otyipuka ankho ndyihanda etyi ndyimona, nalinga-ko vala katutu. Mahi mouye omupe, ndyityii okuti otyipuka otyo matyikafuiswapo umwe atyiho!