Skip to content

Skip to table of contents

Nu A Bee Sira

M Bee Muɛ Nu A Lee Ee Lulu Dɔktɔ

M Bee Muɛ Nu A Lee Ee Lulu Dɔktɔ

“NU O gaa mɛ kɔ nɛ ama ɛɛ nu m aa bee ɛmadɛɛ̄ aā sɔ̄ m bee lege etera!” M bee su ɛɛbu kɔā ue ama nɛ ziī dam le wa m bee doo pie loo bu zua 1971. A bee le taɛ sɔ̄ m bee kpaāna na tɔpie aā, doodoo ziī dɔktɔ a bɔātɛ̄ tam aā. Ba mɛɛ na alu pya m maa bee doo pie loo a, e ena a bee lu nu m aa bee ɛmadɛɛ̄ kɔ m dooe aā sɔ̄ m bee lege etera a? M naa kɔ kɛ̄ kɔnia sɔ ama bee nyaana pya nu m bee seeasī bu dum doo, le nu anua m bee yiga leere kɔ nu m bee ɛmadɛɛ̄ kɔ m dooe aā sɔ̄ m bee lege etera gaa le dooa sɔ̄ sɔ̄ naa binia.

Bu zua 1941, m bee mɛā butɔ ba naa bee ɛrɛ gbɛnɛkpo kpugi bie bu buɛ̄ Paris li France. Nɔ nu wee mɛ nia kaāna, nyɔɔwo naa ɛp kɛ̄ a bee mɛ kiɛ̄ doo sɔ̄ emɔŋɔ-bɛɛ bee mɛ yɔ sɔ̄ m bee lege lop zua sa doo kɔ m aa dapna si tɔkpa! Pya dɔktɔ bee mɛ kɔ nɛ kɔ m tɔɔ̄ bia makɛ̄ bie tɔ, nyɔɔbee na epa-nyiɛ bee ɔloo. Nyɔɔwo, lokwa m dap nɔ nu, bu gbɛnɛ-edo enɔɔ̄ m wee le aa buū kpa sa gbaɛ̄tɔ̄loo pya nu ba aa kɔ nyɔɔ ziī radio station a kura Sorbonne, lo tɔkpa a kura University of Paris bee ɛrɛ. Bu mɛ bee ɛɛ kaāna sɔ̄ dɔktɔ bee mɛ kɔ nɛ kɔ loo mɛ enwana sa m dap bɔātɛ̄ tɔkpa. M bee kɔ bu na loo kɔ: ‘Nu pya dɔktɔ aa doo lu nyɛŋia!’ Aā lo sɔ̄ kiisī, m bee ɛrɛ taɛ bu boh nɛɛ. Ɛrɛgeba sɔ̄ na tɛ mɛ bip nu m gbī edoo bu dum, aba nu m wee kɔ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ na: “M aa gbī elu dɔktɔ.” Nyɔɔwo nu anua si tam doo pie bee mɛ kuīloo bu dum lo.

SAƐNS BEE DOO KƆ M TƆƆ̄ WAƐLOO BARI

Pya i tɔ wee si tɔbari Fada. Mɛ mm bee aadee suā gbɛnɛ-edo nu akiiloo Bari, e m bee ɛrɛ gbɛnɛkpo ebip lo mm bee suā ye ture. A bee le aba sɔ̄ m bee bɔātɛ̄ enɔ nu akiiloo pie bie gbɛnɛ tɔkpa na m bee yiga kɔ a bee lu edɛm dum a.

M nyɛŋiabu tua sɔ̄ m bee su microscope ɛma kɛ̄dum (lo a le cell) a le bu ziī bee flawa a kura tulip. A bee mɛ lu nyɛŋialoo kaāna sɔ̄ m bee muɛ kɛ̄ pya kɛ̄dum ama dap kpega wa loo lɛɛloo miāmiāloo le tɔɔ doo. M bee muɛnage kɔ cytoplasm (lo a le ziī nu a le bu kɛ̄dum) a le bu lo flawa, zuua sɔ̄ loh ye inaloo sa a yaara sɔ̄ alu eyerebu ɛɛ maā. Kɛ̄ pya nu ama dap kpega wa loo doo le kɛ̄ ba dap doonage pya dɔɔ̄na nu doo, yerebah wa nɛ kɔ ba a dap tāma sɔ̄ kɛ̄tɔɔ̄ wa nyaa loo. Sɔ̄ m bee muɛ kɛ̄ ziī ziī pya lo kɛ̄dum lu nyɛŋia doo, m bee muɛ kɔ dum naa bee bugia le doo pippip.

Bu lo eree baɛ zua loo na nɔ nu akiiloo pie bie tɔkpa, m bee muɛ pya dɔɔ̄na nu a tɔgɛ kɔ Bari le. Sɔ̄ ba aa bee i tɔgɛ keekee kɛ̄ a le loo pya nu a le dum, i bee nɔ kɛ̄ ekpobah nɛɛ yerebah doo kɔ i bee nwībah a dap bɛɛa sa lera doo. Kɛ̄ i yuɛ, ligaments lo a le pya nu a aa ekpo yere dɛɛ̄ ziī, le tendons lo a le pya nu a wee doo kɔ yuɛ a dap dabaloo ekpo gbaa si tam doo lu nyɛŋia. Bu edoba, m bee nɔ kɔ a ɛrɛ pya tendons a pooa lu baɛ, lo a le pya lo tendons a doo kɔ ziī eba yuɛ a tɛɛ̄ aa bee zū bah nɛɛ a dap dabaloo lo eree baɛ ekpo a le bu i bee nwībah, e lo ama doo kɔ pya dɔɔ̄na tendons a dap tɛɛ̄ kii dee kɛ̄ piɔ̄ le loo bee nwībah nɛɛ. Dɛ̄dɛɛ̄ pya nu ama doo kɔ pya ekpo le yuɛ a le bu i bee nwībah a dap biiyaloo ziī. Lo ziī ziī nu ama naa bee lu edɛm bu sīdee a le doo wo, pya nu a wee doo kɔ yuɛ a dap dabaloo ekpo a le bu i bee nwībah ebee doo kɔ i bee nwībah aa dap bɛɛya. Lo ama bee doo kɔ m muɛ leere kɔ a ɛrɛ Gbɛnɛ Nɛɛ Suānu a bee dɛm ekpaloo nɛɛ.

Kɛ̄ m tɔgɛ nia loo Nɛɛ Dɛmnu doo bee sikɛ̄ yiiloo sɔ̄ m bee nɔ nu akiiloo nu a sira sɔ̄ nwiī mɛā aā. M bee nɔ kɔ, lɛɛ nwiī a le bu ka gae mɛā, a wee le aa zuura efɔp a kura oxygen aāloo ye ka tɛ̄mabu ye kooloo. Nu anua na kɔ, efɔp sii yiibu pya nu alu beebee a kura alveoli, lo a wee aara efɔp bu i epanyiɛ. Sɔ̄ ewaraloo sɔ̄ nwiī emɛā, pya lo alveoli wee nɔɔā nyɔɔ etaā, e ziī ziī aba wee ɛrɛ pya nu a wee lu maāmaā a kura surfactant a wa le loo. E sɔ̄ lo nwiī emɛā, a ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu a wee sikɛ̄ sira sɔ̄ esere ye tua sere piogi sah. Ziī edee a le bu nyiɛ lo nwiī wee kpāna, e lo ama wee doo kɔ miī a dap tɛɛ̄ yiibu ye epanyiɛ. Taɛ sɔ̄ ama na pya lo surfactant wee yerebah doo kɔ ziī ziī pya lo alveoli aa dabaloo ziī sɔ̄ efɔp aa wa nwabah yiibu a. Aba lo sɔ̄, lo nwiī dap bɔātɛ̄ esere piogi nyɔɔ ye loo nyɔnɛbee e’ɛrɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu alu ebɛɛ̄ kɔ a su sɛā piogi.

M bee gbī esuāloo Nɛɛ a bee dɛm pya nu alu nyɛŋia ama, nyɔɔwo m bee bɔātɛ̄ ebuū Baibol kaāna. Pya lok Bari bee nɛ edonyɔɔ Izrɛl nyɔɔ tɔɔ̄dum a ɛɛ nu alu 3,000 zua akii adumɛ, bee mɛ nia kaāna. Bari bee nɛ lok pya Izrɛl kɔ sɔ̄ ba si bu uwe, ba a dɔɔra kɛ̄ yere bu sa uu nu nyɔɔ, le kɔ ba a loga bah dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, sa su ɛrɛgeba nɛɛ a ɛrɛ dumɛnu a wee yee, sere kee lɛɛ yɛɛ pya dɔɔ̄na. (Lev 13:50; 15:11; Deut 23:13) Lɛɛ pya saɛns gae suā nu akiiloo kɛ̄ dumɛloo wee yee doo, Baibol ebee kɔ sere kɛ̄. M bee muɛnage kɔ pya lok akiiloo maniakɛ̄ a le bu kpa Levitikɔs bee yerebah doo kɔ dɛ̄dɛɛ̄ lo edonyɔɔ a le bu nwanaloo. (Lev 12:1-6; 15:16-24) M bee yiga kaāna kɔ Nɛɛ Dɛmnu bee nɛ lok ama pya Izrɛl lokwa nu wa lee loo sa bee nɛ leelee pya a bee gbaɛ̄tɔ̄ pya ye lok. M bee yiganage kaāna kɔ Baibol aabah Bari, lo m sii bee suā ye bee lo sɔ̄.

KƐ̄ M BEE TƐƐ̄ DOO MUƐ NA WA LE KƐ̄ M BEE GBĪ JƐHOVA MUƐ DOO

Dee Lydie le mm bee iya ziī, 3 biradee bu Nia Enɔɔ̄, 1965

Sɔ̄ m bee lege gbɛnɛ tɔkpa aa nɔ nu akiiloo doo pie, m bee zɔ̄ŋia ziī zege nwiīnɛɛwa a kura Lydie, e bu mɛ bee ye ɛɛ loo kaāna. I bee iya ziī bu zua 1965 sɔ̄ m e’ina kunakunabah loo na tɔkpa. Lɛɛ a gae lu bu zua 1971, Lydie le mm ebee ɛrɛ taa bee nwiī yɛɛ ini’ī pya i miɔŋɔ. Lydie eyerebah mɛ nɛ kaāna, aāloo na tam doo pie mmɛ loo tam butɔ.

M bee si tam bie ziī tɔpie loo taa zua lɛɛ m gae kpaāna mdaa tɔpie. Sɔ̄ naa bee binia sɔ̄ ziī dam le wa bee lu na tɔpie wee boa loo wa, lo a le baɛ nɛɛ m bee doo pie loo, lo m bee kɔ nu akiiloo bu bɔātɛ̄ ue ama a. M ebee sah e’ɛm pie nɛ dam lo wa sɔ̄ ye wa bee bara kɔ: “Dɔktɔ, soosoo, o aa ɛm lo miī le bu.” A bee mɛ lu nyɛŋia loo, e m bee bip kɔ: “Kɛ̄ o kɔ doo lo ni? Ena anua o kɔ doo wo a?” Lo wa bee agara kɔ: “Ii Pya Ekeebee Jɛhova.” M sii bee dā lɔgɔ nu akiiloo Pya Ekeebee Jɛhova ale nu ba yiga akiiloo miī. Lo wa bee su ye Baibol lɛɛ kɛ̄ sa mɛ tɔgɛ aābu Baibol nu anua ba biaɛefii kɔ ba naale sue pie miī le bu. (Doonu 15:28, 29) Lo sɔ̄, ye dam le ɛɛ bee mɛ tɔgɛ pya nu Buɛ̄-mɛnɛ Bari edoo; kɔ a gaa le lɛɛ tɔga, eyɔloo, le luh. (Mum 21:3, 4) Bu mɛ bee ɛɛ sa m bee kɔ: “Nu o gaa mɛ kɔ nɛ ama ɛɛ nu m aa bee ɛmadɛɛ̄ aā sɔ̄ m bee lege etera! Nu anua m bee lu dɔktɔ na lo edoo kɔ pya nɛɛ aa tɔgana gbɛnɛ.” Bee mɛ taɛ kaāna lo esuā yereloo mmɛ kɛ̄ i bee su ziī awa le siga kɔā ue. Lɛɛ lo dam le wa gae kii, m ebee biaɛfii bu na beenyiɛ kɔ mm lena nɛɛ tɔbari Fada, e m bee nɔ kɔ lo Nɛɛ Dɛmnu a bee mɛ nia kaāna a, ɛrɛ ziī bee, e lo bee na Jɛhova!

M bee zɔ̄ŋia lo dam le wa ba lu Pya Ekeebee taa sɔ̄ bie na tɔpie, e ziī ziī sɔ̄ ama, i wee su nu a eeloo ziī awa kɔnia ue. M bee wa kue nua na tɔ lokwa i dap ɛrɛ gbɛnɛ-edo sɔ̄ esu kɔā pya nu a le bu Baibol. Kereadoo na wa Lydie bee gbaaloo lo enɔānu Baibol, a naa bee yiga kɔ pio nu ebee lu etɔgɛ i bie i tɔbari Fada naa lu kaka. Nyɔɔwo, m bee kue ziī i fada nua i tɔ. I bee le gaa aŋa nyɔɔ pio tɔgɛnu pya tɔbari mmɛ taɛ pie edɛɛ̄, e aba nu i bee su daā na Baibol. Ue i bee gbaa kɔnia ama bee doo kɔ na wa Lydie a yiga kɔ Pya Ekeebee Jɛhova aa tɔgɛ kaka ue. Sɔ̄ sɔ̄ aa kiisī, wereloo i bee ɛrɛ loo Jɛhova bee nyim mmɛ lo kɛ̄ baɛ ii bee liamaā bu zua 1974.

SUSU JƐHOVA NUA TUATUA BU NA DUM

Nu m bee nɔ akiiloo ekɛɛrɛ Bari ɛrɛ kumaloo miɔŋɔ nɛɛ bee ɛrɛ gbɛnɛ pah nyɔɔ pya nu m seeasī bu dum. Taāŋabah Jɛhova bee lu nu a kuī loo Lydie le mm. I bee biaɛfii lo esu daakuu Baibol kpɔā pya i miɔŋɔ. I bee su daakuu Baibol a kɔ i wereloo Bari, le lo a kɔ i wereloo nɛɛ le ii le nua gbɛnɛ bu i butɔ lokwa i dap ɛrɛ kaāna gbaaloo.—Mat 22:37-39.

Nyaawo, Lydie le mm wee kɛgɛ sɔ̄ i nyɛŋiabu kɛ̄ pya i miɔŋɔ bee muɛ gbaaloo a i le yɛɛ doodoo dam le wa doo. Ba bee suā kɔ lok a baɛloo i butɔ na zuurabahtɔ̄ Jizɔs bee nɛ, lo a kɔ: “Doolo bui ue lu ‘Iī, iī,’ ale ‘Eeye, eeye.’” (Mat 5:37) Bu edoba, Lydie naa bee aaloo ziī i nwiīnɛɛwa ebee lu 17 zua kɔ a nyɔɔnɛ ziī eku pya zege gbatɔ. Ziī nɛɛ a bee le yɛɛ lo eku bee kɔ nɛ i nwiīnɛɛwa kɔ: “Lo o ka naa yiga kɔ o nyɔɔnɛ i, kɔ nɛ o tɛ!” Kerewo, i nwiīnɛɛwa bee agara kɔ: “Kere m kɔ ye nɛ, a naale eyiganage. Nyɔnɛbee baɛ aba wee gbabeebah ziī dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄.” Bu kaka, ini’ī pya i miɔŋɔ bee muɛ kɔ i wee nyɔɔnɛ pya daakuu Baibol. Nii’ee, bu i ɛɛ kɔ gbɛnɛ-edo pya i butɔ aa taāŋabah Jɛhova.

Kereadoo kaka ue edora kɔ pya nu m bee seeasī a nyaā, kuma sɔ̄ m lu dɔktɔ a, m bee gbī esu pya nu m enɔā yeābah nɛ pya nɛɛ Bari. Nyɔɔwo, m bee su loo nɛ kɔ m sietam doodoo dɔktɔ bie Tɔ-naatam li Paris, e sɔ̄ esaa m bee sinage tam bie aā Tɔ-naatam li Louviers. M eyerebah lo esitam Bɛtɛl bu nu a waɛloo 50 zua. Bu pya sɔ̄ ama, m e’ɛrɛ lele gbo bie Bɛtɛl, lo pio aba eyeraloo 90 zua. Ziī dee bu mɛ bee ɛɛnage kaāna na sɔ̄ m bee zɔ̄ŋia ziī wuga nɛɛdam alu Bɛtɛl aā, lo esitam. A bee sira kɔ mda na dɔktɔ a bee yerebah doo kɔ ye ka a dap ye maɛ a, nu alu 20 zua akii adumɛ lɛɛ a gae lu taɛ sɔ̄ m ye zɔ̄ŋia ama!

M EMƆNA KƐ̄ JƐHOVA WEE KUŪDƐƐ̄LOO PYA YE NƐƐ DOO

Bu pya zua ama, wereloo m ɛrɛ kumaloo Jɛhova enyima yiiloo sɔ̄ m muɛ kɛ̄ a baɛloo sa kpega pya ye nɛɛ tɛ̄maloo ye bɔŋanaloo doo. Bu bagara sɔ̄ loo pya zua 1980, Eku A Baɛbee bee nɔɔ ziī nɔɔnɔɔnu li United States lo eyerebah nɛ pya dɔktɔ le pya dɔɔ̄na a wee doonage pie loo nɛɛ kɔ ba a dābeeloo nu anua Pya Ekeebee biaɛfii kɔ ba naale eyaae miī loo.

Lɛɛ sɔ̄ e’ina bu zua 1988, Eku A Baɛbee bee nɔɔ kɔ alu e’ɛrɛ ziī aā tɔtam a kura Hospital Information Services li Bɛtɛl. Tua sɔ̄, tɔtam ama wee kuūdɛɛ̄loo Hospital Liaison Committees (HLC) lo a bee bɔātɛ̄ li United States lokwa ba dap yerebah nɛ Pya Ekeebee kɔ ba a dap muɛ dɔktɔ eyiga ebo wa sa naa yere wa miī loo. Sɔ̄ nɔɔnɔɔnu ama bee yɛg ina pya dɔɔ̄na kɛ̄ a le nyɔuwe, a bee lu ebɔātɛ̄ HLC li France. A bee mɛ ɔbɛ sɔ̄ m bee muɛ kɛ̄ bɔŋanaloo Jɛhova aa yerekpotɛ̄ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa bu wereloo sɔ̄ ba le bu ebɛɛ̄ doo!

ZIĪ NU M AA BEE ƐMADƐƐ̄ SIRA

Tam zue le yereue akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari lege aa i kpeloo mmɛ nyaawo

Tua nu a bee mɛ nia kaāna na tam doo pie. Mɛ sɔ̄ m bee ɛp nu a mɛ kuī loo bu dum ama leere, m bee muɛ kɔ bo nɛɛ bu edɔɔ̄ na a kuī eera a, lo a le yerebah nɛ pya nɛɛ kɔ ba alu loo Jɛhova, Nɛɛ dum tɛɛ̄ aabah. Sɔ̄ m bee aaloo na tam, Lydie le mm bee su gbɛnɛ-edo awa zuema le yereue akiiloo Buɛ̄-mɛnɛ Bari doodoo pya sɛmdee. I lege aa si tam ama dookɛ̄ i ekpo toora doo.

Lydie le mm, bu zua 2021

M lege aa yerebah nɛ pya loo dumɛ dookɛ̄ na ekpo toora doo. Kerewo, m emɔna kɔ ɛrɛgeba kɛ̄ ziī dɔktɔ para bo nɛɛ doo a naale edap bo dɛ̄dɛɛ̄ eyɔloo ale doo kɔ nɛɛ aa u. Nyɔɔwo, m gaa ɛmadɛɛ̄ sɔ̄ ezialoo, dumɛloo le luh naale elena. Bu aā nyɔuwe lo aa lu li, m ɛmadɛɛ̄ lo etɔɔ̄ dum mmɛ deedee sa nɔ nu akiiloo pya nu Bari bee dɛm, gbaāloo kɛ̄ a dɛm ekpaloo nɛɛ bu nyɛŋia sīdee doo. Bu kaka, siga nu m gaa bee ɛmadɛɛ̄ sɔ̄ m bee lege etera edooa. M yiga kaāna kɔ nu a lee eera lesī aa lu!