1. Oñgeni ankho kohale ukahi, etyi wehenenoñgonoke otyili?

 OÑGENI ankho kohale ukahi, etyi wehenelilongese Ombimbiliya no Nombangi mba Siovaa? Ovanyingi puonthwe, etyi ankho vekahi, nokutyisoka vala kavetyihande. Ovituwa vietu, novipuka ankho tulinga ankho vihongiliywa novipuka ovanthu vouye vapopia okuti ovio viaviuka. ‘Ankho tutupu ekevelo tupu ankho tutupu Huku mouye.’ (Efe. 2:12) Mahi etyi tuahimbika okulilongesa Ombimbiliya, ovipuka ovio atuviyekepo!

2. Oityi wanoñgonoka etyi wahimbika okulilongesa Ombimbiliya?

² Etyi wahimbika okulilongesa Ombimbiliya, onoñgonoka okuti una Tate yove keulu ukuhole unene. Wanoñgonoka okuti opo uhambukiswe Siovaa, okala umwe povanthu vemufenda, ankho wesukisa okuyekapo ovipuka ovivi ulinga. Tupu wesukisile okulilongesa okuahalingi evi Huku eyele. — Efe. 5:3-5.

3. Ngetyi tyipopia Ova Kolosu 3:9, 10, oityi Siovaa ahanda tulinge, iya oityi matulilongesa monthele ei?

³ Mokonda Siovaa Omutungi wetu, oe vala una okupopila ovaumbili etyi vena okulinga, netyi vahapondola okulinga. Uhanda ñgeno tyina tuehenembatisalwe, tulinga ononkhono ‘atuyekapo ontheto yetu yo kohale novilinga viayo.’ * (Tanga Ova Kolosu 3:9, 10.) Onthele ei, maikuatesako vana vahanda okumbatisalwa vetyivile okukumbulula omapulo aa  etatu: (1) “Ontheto yokohale” oityi? (2) Omokonda yatyi Siovaa etupopila okuti tuna okuiyeka-po? (3) Oñgeni matutyilingi? Onthwe vokuambatisalua-le, onthele ei maitukuatesako okuahalingi vali ovipuka ovivi ankho tulinga kohale.

4. Ovipuka patyi omunthu alinga tyina nkhele eheneyeke-po “ontheto yokohale”?

⁴ Tyina omunthu eheneyeke-po “ontheto yokohale” ovipuka alinga neevi asoka, kaviaviukile-ale. Omunthu oo una elungavi, kasete okunumana, kapandula, tupu ketavela okupakailuamo. Tupu utyihole tyokutala ovanthu valinga ovipuka ovivi. Omunthu ngoo pamwe una umwe ovituwa oviwa, iya ulivela umwe onombei mokonda yovipuka ovivi apopia nevi alinga. Mahi kalingi-vo ononkhono mbokuviyeka-po. — Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:2-5.

5. Okuti tyitavela umwe okuahalingi vali ovipuka ovivi ankho tulinga kohale? (Ovilinga 3:19)

⁵ Mokonda tuvakuankhali, kamatutyivili okulipola omalusoke aeho apenga momutima wetu. Pamwe tupondola okupopia otyipuka tyimwe, mahi konyima atulivele. (Jer. 17:9; Tia. 3:2) Mahi tuna okulinga ononkhono opo tuahatokele vala mokulinga ovipuka ovivi. Inkha tulinga ngotyo, matukala umwe ovanthu vekahi nawa. — Isa. 55:7; tanga Ovilinga 3:19.

6. Omokonda yatyi Siovaa etupopila okuti tuna okulinga ononkhono mbokuyekapo ovivi ankho tulinga kohale?

⁶ Siovaa utupopila okuti tuna okulinga ononkhono mbokuyekapo ovipuka ovivi mokonda utuhole iya uhanda tukale nehambu. (Isa. 48:17, 18) Ngwe utyii okuti vana valinga ovipuka ovivi velietela, tupu vaetela vakuavo ovitateka iya otyo tyimuihama unene.

7. Ngetyi tyipopia Ova Loma 12:1, 2, oityi tuna okulinga?

⁷ Vamwe pomapanga etu nombunga yetu, potete vapondola okutulinga omukuele tyina vamona okuti tukahi nokuyekapo ovituwa ovivi. (1 Pet. 4:3, 4) Vapondola okutupopila okuti onthwe muene tuna okukoya etyi tuna okulinga. Mahi vana vehetavela ovitumino vya Siovaa apeho velietela ovitateka. Ovanthu ovo tyotyili vekahi nokuhongiliyua  nouye wa Satanasi. (Tanga Ova Loma 12:1, 2.) Mahi atuho tuesukisa okulinga tyimwe: Tuna okukoya ine matualako okulinga ovipuka ovivi, vilingwa mouye wa Satanasi, oo matuyeke Siovaa etukuateseko okukala ovanthu vekahi nawa. — Isa. 64:8.

8. Oityi matyitukuatesako okuyekapo ovipuka ovivi?

⁸ Siovaa utyii okuti opo tuyekepo ovipuka ovivi, tyesukisa omuvo. (Sal. 103:13, 14) Siovaa utuavela ounongo nononkhono tuesukisa opo tuyekepo ovipuka ovivi. Utyilinga Nondaka yae, nonkhono mbae, neongano liae. Iya tyili wekukuatesako-ale. Pahe matulilongesa ovipuka vimwe ove wesukisa okulinga, opo ukale tyafuapo pala okumbatisalwa.

9. Oñgeni Ondaka ya Huku ipondola okukukuatesako?

⁹ Yeka Ondaka ya Huku ikukuateseko okupiluluka. Ondaka ya Huku ikahi ngotyilivandyelo. Ipondola okukukuatesako okutala nawa evi usoka, neevi upopia neevi ulinga. (Tia. 1:22-25) Tupu omulongesi wove wo Mbimbiliya, novakuatate ovakuavo vapama motyili, vapondola okukukuatesako. Mavekukuatesako no Mbimbiliya okuimbuka ovipuka wesukisa okuyekapo. Mavekulongesa okuovolola uvase etyi tyipondola okukuatesako okuyekapo ovituwa ovivi. Siovaa apeho mekukuatesako. Ngwe wii umwe nawa oñgeni mekukuatesako, tupu wii etyi tyili momutima wove. (Pro. 14:10; 15:11) Ngotyo, apeho likuambela kwe, tupu lilongesa apeho Ondaka yae.

10. Oityi ulilongesila kuetyi tyapopia Elie?

¹⁰ Kala nonthumbi yokuti okutavela ovitumino vya Siovaa tyeeta ouwa. Ovipuka Siovaa etupopila tulinge, vituetela ouwa. Vana vetavela ovitumino vya Siovaa, ovanthu vamwe vekahi nawa, iya vena ehambu. (Sal. 19:7-11) Mahi vana vehetavela ovitumino vya Siovaa vakala novitateka vituka kokulinga ovipuka ovivi. Nkhele tala etyi tyapopia omukulu umwe utiwa o Elie, wapopia ovitateka vitundilila kokuhetavela ovitumino vya Huku. Watekulilwe novohe vehole Siovaa. Mahi etyi ekula, Elie ahimbika okueenda nomapanga alinga ovipuka ovivi. Ahimbika okulinga ovipuka ovivi, ngetyi okusipa omapangwe, nokulinga ovinepo viasila, tupu ankho uvaka. Elie wapopia okuti ankho unumana unene, tupu ankho omukalavi. Wati: “Nalingile ovipuka ankho nalongeswa okuti Omukilisitau kapondola okuvilinga.” Mahi Elie kalimbilwe etyi alongesilwe poututu. Pahe ahimbika vali okulilongesa Ombimbiliya. Walingile umwe ononkhono opo ayekepo ovituwa ovivi, iya menima lyo 2000 ambatisalwa. Oñgeni okueendela movitumino vya Siovaa tyemukuatesako? Elie wati: “Ame pahe ndyina ombembwa nombungo yasukuka.” * Etyi tyaendele na Elie, tyitulongesa okuti vana vehetavela ovitumino vya Siovaa velietela ovitateka. Mahi nongotyo Siovaa apeho uhanda okuvekuatesako.

11. Ovipuka patyi Siovaa eyele?

¹¹ Yala ovipuka Siovaa eyele. (Sal. 97:10) Ombimbiliya ilekesa okuti Siovaa uyele “vomaiho elungavi, vokukemba, na vana vamomesa ohonde.” (Pro. 6:16, 17) Siovaa tupu “uyele omunthu omukalavi iya ukemba.” (Sal. 5:6) Siovaa uyele ovipuka ovio ovivi, mokonda atee umwe pomuvo wa Noe, waipaele ovanthu ankho valinga ovipuka ovivi. (Gên. 6:13) Nkhele tala vali otyipuka otyikuavo. Siovaa wapopile okuti uyele ovanthu  vahenga ovakai vavo tyawina. Huku atee umwe ketavela efendelo liavo iya mavakakoyeswa mokonda yeetyi valinga. — Mal. 2:13-16; Heb. 13:4.

12. ‘Okuyala otyivi’ tyihangununa-tyi?

¹² Siovaa uhanda ‘tuyale otyivi.’ (Loma. 12:9) Ondaka ‘okuyala’ ihangununa okutoya otyipuka tyimwe, atee umwe tyina utyisoka okala ngatyina waeva ombungo. Oñgeni mokala inkha omunthu umwe ukuavela okulia kuavola? Otyo otyipuka tyimwe otyivi nokutyisoka vala katyitavela. Nonthwe ongotyo tuna okulinga. Tuna okutoya ovipuka aviho Siovaa etupopila okuti viasila.

13. Omokonda yatyi otyiwa okuahasoko kovipuka ovivi?

¹³ Tala nawa evi usoka. Evi tulinga, vitei kuevi tusoka. Otyo Sesusi etupopila okuti tuna okuyekapo okusoka kovipuka vipondola okulingisisa onkhali. (Mat. 5:21, 22, 28, 29) Onthwe tuhanda okuhambukiswa Tate yetu Siovaa. Otyo tuesukisila okulinga ononkhono na tuahasoke ovipuka ovivi!

14. Ovipuka tupopia vilekesa-tyi? Iya omapulo patyi matukumbulula?

¹⁴ Soka nawa evi upopia. Sesusi wati: “Ovipuka vitunda momulungu, vitunda komutima.” (Mat. 15:18) Naina ovipuka tupopia, ovio vilekesa etyi tyili momutima wetu. Ngotyo, lipula okuti: ‘Ndyilityilika okukemba, namphila okupopia otyili pamwe tyipondola okundyetela ovitateka? Inkha nanepa oo nanepwa, okuti ndyilinga ononkhono mbokuahanyane novanthu ngatyina ndyivehanda? Ndyilinga ononkhono mbokuahatehelela ovipuka viasila? Tyina umwe amandingi otyipuka tyinumanesa, okuti ndyilinga ononkhono mbokuehemukondolela?’ Otyiwa usoke umwe nawa komapulo oo. Ngetyi opo omunthu atunge otyimbala uhimbika vala nomuhaho wike, tupu novipuka tupopia namphila ovitutu vala, ovio umwe mavitulingisisa okulinga ovipuka ovivi. Naina inkha tuhanda okulipola ontheto onkhulu, tuna okuyekapo okulinga ovipuka ovivi, ngetyi okukemba nokupopia evi viasila.

15. Oityi tyihangununa okuti ontheto yetu onkhulu “yapapelwa momuti”?

¹⁵ Kala tyafuapo pala okulinga etyi tyaviuka. Apositolu Paulu wapopia ondaka imwe itulongesa okuti tyesukisa unene okupiluluka. (Loma. 6:6) Wapopia okuti tuna ‘okupakela ontheto yetu onkhulu momuti.’  Monondaka ononkhuavo, onthwe tuna okulinga ngetyi Sesusi alingile. Tuna okuyekapo okulinga ovipuka Siovaa eyele. Matukala vala nombungo yasukuka tyina tuahalingi ovipuka ovio, iya komutwe wandyila atukapewa omuenyo wahapu. (Suau 17:3; 1 Pet. 3:21) Siovaa nalumwe mapilulula ovitumino viae opo etuhambukiswe. Mahi onthwe muene tuna okupiluluka atutavela ovitumino viae. — Isa. 1:16-18; 55:9.

16. Omokonda yatyi wesukisila okulinga ononkhono opo wahalinge ovipuka viapenga?

¹⁶ Tualako okulityilika okusoka ovipuka ovivi. Atee umwe tyina wambatisalua-le, wesukisa okutualako okulinga ononkhono mbokulityilika okusoka ovipuka ovivi. Tala etyi tyaendele nomukulu umwe utiwa o Maurício. Etyi ankho omukuendye, ahimbika okutyinda omuenyo wasila, iya atee umwe ankho ulala novalume vakuavo. Mahi anoñgonoka Onombangi mba Siovaa, ahimbika okulilongesa Ombimbiliya. Alingi ononkhono mbokuyekapo ovituwa vina ovivi, iya mo 2002 ambatisalwa. Namphila ekahi nokuumbila Siovaa omanima omanyingi, Maurício wati: “Muene okupopia umwe otyili, pamwe ndyilikuatehila opo nahosoke okulinga ovipuka ovivi.” Mahi Maurício kayeke otyo tyimusoyese. Ngwe wapopia okuti: “Tyimphameka, okunoñgonoka okuti tyina ndyilinga ononkhono mbokuahalingi ovipuka ovivi, ndyihambukiswa Siovaa.” *

17. Oñgeni etyi tyapopia Nabiha tyipondola okukupameka?

¹⁷ Likuambela ku Siovaa ekukuateseko, oyumbu onthumbi mononkhono mbae. (Gal. 5:22; Fili. 4:6) Inkha tuhanda umwe okulipola ontheto onkhulu, atuhakala vali nayo, tuesukisa okulinga ononkhono. Tala etyi tyaendele nomuhikuena umwe utiwa o Nabiha. Tate yae watunda meumbo etyi ankho Nabiha ena vala omanima epandu. Nabiha wapopia okuti: “Otyipuka otyo atyindyihama unene.” Etyi Nabiha ekula, akala omunthu wokunumana vala unene, tupu ankho omukalavi. Ahimbika okulandesa omapangwe, mahi konyima akuatwa apakwa  mokaleya akalamo omanima amwe. Etyi Onombangi mba Siovaa vakatalelapo ononkhuatwa mokaleya, avahimbika okulilongesa Ombimbiliya na Nabiha. Nabiha ahimbika okupiluluka umwe unene. Wapopia okuti: “Ovipuka vimwe okuviyekapo katyepuiyile. Mahi okuyekapo okupuena otyo umwe tyemphuiyile unene.” Namphila pakalele ehimbwe opo Nabiha ayekepo okulinga ovipuka ovio ovivi, mahi konyima etyivili. Oityi tyemukuatesileko? Nabiha wati: “Haunene tyankhuatesileko, okulikuambela ku Siovaa.” Pehepano pahe upopila vakuavo okuti: “Inkha ame netyivila okupiluluka opo ndyihambukiswe Siovaa, opo navakuetu mavetyivili!” *

18. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 6:9-11, oityi ovaumbili ovanyingi va Huku vevilile okulinga?

¹⁸ Kohale, ovanthu vana vokuaholovonwa opo vakatumine na Sesusi keulu, etyi vehenenoñgonoke otyili ankho valinga ovipuka ovivi. Vamwe ankho valinga omaumbalehi, ovakuavo valala novalume ovakuavo, iya vamwe ankho ovimphulu. Mahi etyi Huku evekuatesako nononkhono mbae, avetyivili okuyekapo ovipuka ovio ovivi. (Tanga 1 Ova Kolindu 6:9-11.) Na hono Ombimbiliya ina nokukuatesako ovanthu ovanyingi okuyekapo ovituwa ovivi. * Vetyivila umwe okuyekapo ovituwa ovivi. Otyo tyilekesa okuti noove motyivili okuyekapo ovituwa ovivi, okala tyafuapo opo umbatisalwe.

19. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁹ Vana vahanda okumbatisalwa kavesukisile vala okuyekapo ovituwa ovivi, mahi tupu vesukisa okulinga ononkhono opo vatualeko novituwa oviwa. Onthele mailandulako, maipopi oñgeni tupondola okutyilinga noñgeni vakuetu vapondola okutukuatesako.