1. Marhẹ akpenyerẹn ọnọ ọ havwọ bọmọke wu ki tuẹn uyono i Baibol rhọ?

 MARHẸ akpenyerẹn ọnọ ọ havwọ bọmọke wu ki tuẹn uyono i Baibol rhọ rhẹ Iseri Jehova? Buebun ọwan i vwa guọlọ roro kpahiẹ-ẹn. Oborẹ enyerakpọ ọnana ọ tare taghene ọgbare yanghene obiomurun, yo suẹn irueruo ọrhẹ uruemru ọwan. Orhiomaran, ọwan “e vwo ifiẹrorhọ ọrhẹ Osolobrugwẹ uvuẹn akpọ na-a.” (Eph. 2:12) Uyono i Baibol yo wene akpenyerẹn ọwan!

2. Me wu mẹrẹnvwrurhe ọke we yono i Baibol na?

² Ọke we yono i Baibol na, ne wu mẹrẹnvwrurhe taghene wu vwo Ọsẹ ro vwo ẹguọlọ kpahuọn omamọ. Ne wu yonorin taghene wu rha guọlọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ji rhiẹ usuẹn ekrun ra ga ye, wu ne vi ruẹ ewene ọduado uvuẹn akpenyerẹn ọrhẹ iroro ọnọ. Wu ne vi yono oborẹ wu ne ru nyalele irhi egbagba enẹyen.—Eph. 5:3-5.

3. Lele oborẹ ọ ha Colossians 3:9, 10, me yi Jehova ọ guọlọre ne ru, me ye ne yono uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

³ Jehova ro rhiẹ Ọmemama ọrhẹ Ọsẹ ọwan, o vwo omẹgbanhon ro no brorhiẹn oborẹ ọwan ri rhiẹ ekruien ine ru lele. Ọ ji guọlọ taghene bọmọke ene ki bromarhame, o fori na damoma “ku uruemru ahwanren na ọrhẹ irueruo yi nu.” * (Se Colossians 3:9, 10.) Urhomu-ẹmro ọnana, ọnọ ha userhumu rẹn eri guọlọ bromarhame kpahenrhọ enọ esa enana: (1) Me yẹ “uruemru ahwanren na”? (2) Mesoriẹ i Jehova ọ guọlọ ne kuie nu? (3) Marhẹ ene ruie lele? Harẹn ọwan ri bromarhame ne, uyono ọnana ọnọ ha use-rhumu rẹn ọwan ja lẹrhẹ uruemru ahwanren na rharhumu homaphia uvuẹn akpenyerẹn ọwan.

4. Marhẹ ohworho o ruẹ lele ọke “uruemru ahwanren na” orho suien?

⁴ Ohworho rọ ha uphẹn rẹn “uruemru ahwanren na” no suien, o roro ji vwobọrhọ ojemẹ esọsọ. Ọnọ sabu vwo ufiuvwele, kiki tuekwẹre, o vwo dje ekpẹmẹ phia-a, ọ ji kparoma. Ọnọ ji sabu rhe ni ifoto yanghene ughe ihworho ri banfirhọ, ughe ọfanrhiẹn yanghene ozighi. O vwo ẹfro taghene o vwo omamọ iruemru-u, ọnọ ji sabu vwo ẹhẹn iborhin fọkiẹ ekwakwa esọsọ ro ruẹ yanghene ọ tare. Ọrẹn, o vwo omwemẹ ro no ruẹ ewene sekpahen iroro yanghene uruemru ọnẹye-en.—Gal. 5:19-21; 2 Tim. 3:2-5.

5. Ana sabu ku uruemru ahwanren na nu phẹlẹphẹlẹ? Dje yi fiotọre. (Acts 3:19)

⁵ Ọwan a gba-a, omarana o vwo ọrẹ ọnọ sabu tiẹ ọsoso iroro ọrhẹ ojemẹ ibiobiomu nẹ ọmudu ọrhẹ iroro yi phẹlẹphẹlẹ-ẹ. Ọkezẹko, ana tẹmro yanghene ru oborẹ ọnọ lẹrhẹ ọwan vioja orho ru. (Jer. 17:9; Jas. 3:2) Ọrẹn, erhe ku uruemru ahwanren na nu, iruemru ọrhẹ irueruo esọsọ i rhe sun ọwan ghwomara-an. Ọwan ne rhiẹ ihworho ri vẹnẹren.—Isa. 55:7; se Acts 3:19.

6. Mesoriẹ i Jehova ọ ta rẹn ọwan ne wene iroro esọsọ ọrhẹ iruemru ibiobiomu ọrẹ uruemru ahwanren na?

⁶ Jehova ọ ta rẹn ọwan ne wene iroro esọsọ ọrhẹ iruemru ibiobiomu re vwori, fọkime o vwo ẹguọlọ okokodo kpahen ọwan, ọ ji guọlọ na riamerhen akpenyerẹn ọwan. (Isa. 48:17, 18) O rheri taghene ere vwobọrhọ ojemẹ ọsọsọ, a ha ẹkuọn rẹn oma aye ọrhẹ eri kẹrerẹ aye. Ọ miamiẹ ẹhẹn ọke rọ mẹrẹn ọwan ra ha ẹkuọn rẹn oma ọwan ọrhẹ awọrọ.

7. Lele oborẹ ọ ha Romans 12:1, 2, odjẹ ọgo ye vwori?

⁷ Igbehian ọrhẹ ekrun ọwan ina sabu ha ọwan djechẹẹ ọke ukaro, fọkime a guọlọ wene uruemru ọwan. (1 Pet. 4:3, 4) Aye ina sabu ta taghene e vwo omẹgbanhon re ne ruẹ oborẹ o jeri ọwan, a vwa ji ha uphẹn rẹn awọrọ ta rẹn ọwan oborẹ ene ruo-o. Ọrẹn, ihworho ra tiẹn irhi Jehova, orhiẹ aye ọvo ye sun oma aye-e. Itiọrurhomẹmro, aye a ha uphẹn rẹn akpọ Echu o suẹn, no sun aye. (Se Romans  12:1, 2.) Ọwan ephian i vwo odjẹ ra na djẹ: Ana sẹrorẹ uruemru ahwanren na, rẹ ọdandan ọrhẹ akpọ Echu e suẹn, gbinẹ ana ha uphẹn rẹn Jehova no wene ọwan rhiẹ omamọ ihworho ra na sabu rhirhiẹ vwana.—Isa. 64:8.

8. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan wene iroro esọsọ ọrhẹ iruemru ibiobiomu?

⁸ Jehova o rheri taghene ọnọ ha ọke ọrhẹ omẹdamu, na ki sabu kẹnoma rẹn iroro esọsọ ọrhẹ iruemru ibiobiomu. (Ps. 103:13, 14) Ọren, nyoma i Baibol na ọrhẹ ukoko yi, Jehova no tiobọnu ẹghwanren ọrhẹ omẹgbanhon ra guọlọre na sabu ruẹ ewene. Itiọrurhomẹmro, Jehova ọ ha userhumu wẹn ne. Jene roro kpahen idjaghwẹ ezẹko wu na sabu kpare ne wu sabu wene uruemru ahwanren na, ji mwuovwan omebrurhame.

9. Me yi Baibol na ọnọ sabu ha userhumu wẹn ru?

⁹ Ha i Baibol na dabu ni oma so. Baibol na ọ họhọ ujegbe; ọnọ sabu ha userhumu wẹn roro kpahen iroro ọnọ, oborẹ wa tẹmro lele ọrhẹ idjaghwẹ wa kpara. (Jas. 1:22-25) Ohworho ro leluo yono i Baibol na ọrhẹ imizu ukoko na eroro ri te edje, ina sabu yọ ọkpọvi. Jerẹ udje, aye ina sabu ha i Baibol na dje wẹn omẹgbanhon wu vwori ọrhẹ ekete wa vwiẹlẹ. Aye ina sabu yonuo oborẹ wu ne ru guọlọ urhebro i Baibol na, ri na ha userhumu wẹn fi erharhere iruemru kparobọ. Habaye, Jehova o mwuegbe ọke ephian rọ nọ ha userhumu wẹn. Ọye o rhe izede rọ mai rhomu rọ nọ ha userhumu wẹn; o rhe oborẹ ọ ha ọmuduo. (Prov. 14:10; 15:11) Omarana, gba rha nẹrhomo vwe yi ọke ephian, ji rhe yono i Baibol na kẹdẹkẹdẹ.

10. Me wu yono nẹ udje Elie?

¹⁰ Vwo imwẹro taghene irhi Jehova e gbare. Ana sabu mẹrẹn erere nẹ kemru kemru ri Jehova ọ ta rẹn ọwan ne ru. Ihworho ra nyalele irhi enẹyen, e vwo ọghọ ji nyerẹn omamọ akpọ ro vwo obọdẹn omamerhomẹ. (Ps. 19:7-11) Ọrẹ ovẹnẹ, eri tiẹn irhi Jehova a rioja omiamiamo ro nẹ ewian erẹ ugboma na sa. Djoka-rhọ oborẹ ọhworhare owu re se Elie ọ tare kpahen ọrẹ a tiẹn irhi Jehova. Eri vwiẹriẹ i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Ọrẹn ọke Elie ọ ha uphuphẹn, no kwomakugbe erharhere igbehian. Omarana, no fiomarhọ uruemru ra ha imwu egbogbanhon, irueruo ijẹfuọn ọrhẹ uhieso. Elie nọ tare taghene ọye nọ tuekwẹre gbangbanhon ji gbozighi. Nọ tare: “Itiọrurhomẹmro, ni mie ruẹ ke-mru kemru ri Baibol na ọ tenren.” Ọrẹn, oborẹ Elie o yonorin ọke rọ ha uphuphẹn a sẹriẹ ẹro-o. Omarana, nọ rharhumu tuẹn uyono i Baibol rhọ. Nọ dabu wian gbanhon nọ sabu tiobọnu erharhere iruemru ro vwori, no ji bromarhame uvuẹn ẹgbukpe 2000. Marhẹ o ru mẹrẹn erere fọkime ọ nyalele irhi Jehova? Elie nọ tare: “Vwana, mi vwo ẹhẹn ro te otọre ne ọrhẹ ẹhẹn brorhiẹn rọ fonron.” * Jerẹ oborẹ udje ọnana o djephia, eri tiẹn irhi Jehova a ha ẹkuọn rẹn oma aye. Udabọ ọrana, Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu rẹn aye ruẹ ewene.

11. Ekwakwa ego yi Jehova o vwo utuoma kpahen?

¹¹ Vwo utuoma kpahen oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen. (Ps. 97:10) Baibol na ọ tare taghene Jehova o vwo utuoma kpahen “ikẹro omẹkpare, ẹrẹmo rọ  mọrenfian, ọrhẹ abọ re biomu ọbara.” (Prov. 6:16, 17) O ji vwo “utuoma kpahen ihworho re gbozighi, ra jeghwai phiẹ awọrọ rhọ.” (Ps. 5:6) Jehova o vwo utuoma kpahen iruemru ọrhẹ irueruo enana omamọ te erhirhiẹ rọ ghwọghọ evwọkon na ephian uvuẹn ọke i Noah, fọkime otọrakpọ na ọ vuọnren rhẹ ozighi. (Gen. 6:13) Roro kpahen udje ọrọrọ. Nyoma ọmẹraro Malachi, Jehova nọ tare taghene ọye o vwo utuoma kpahen uruemru ra fonrọnmo izede ọkon. Jehova ọ tiẹn ogame aye, ji ha oja re aye fọkiẹ uruemru obiobiomu aye.—Mal. 2:13-16; Heb. 13:4.

12. Me yo mevirhọ re ne vwo “utuoma kpahen oborẹ obiomurun”?

¹² Jehova ọ guọlọre ne vwo “utuoma kpahen oborẹ obiomurun.” (Rom. 12:9) Ẹmro na “utuoma” o dje kpahen oborẹ ọgbanhon te; o mevirhọ ọrẹ ene vwo utuoma ọgbogbanhon kpahen emru. Roro kpahen oborẹ wu na kpahenrhọ ye lele ọke arha kpare emaren ri gbon ne wẹn. We rhe roro kpahiẹn dede evwan ọnọ kparuọ. Ọrẹ ohọhọme, o fori ne vwo utuoma ọgbogbanhon kpahen iroro re ne ruẹ oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahen.

13. Mesoriẹ o fo na sẹrorẹ iroro ọwan?

¹³ Sẹrorẹ iroro ọnọ. Iroro ọwan ọ hobọte irueruo ọwan. Ọrana yọ soriẹ i Jesu o yono ọwan na tiẹn iroro ri na sabu lẹrhẹ ọwan vwobọrhọ ọdandan ọghwaghwa. (Matt. 5:21, 22, 28, 29) Ọwan i guọlọ ru oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma, rhomaran? Omarana, ọ ghanranren omamọ na tiẹn iroro esọsọ ri ruẹ ẹhẹn ọwan ogege!

14. Me yẹ ẹmro ọwan e djephia, enọ ego yo fori na kpahenrhọ?

¹⁴ Sun ẹmro enọ. Jesu ọrhọ ta: “kemru kemru ro nẹ ugbunu na rhe, uvuẹn ọmudu na yo nurhe.” (Matt. 15:18) Omaran, ẹmro ọwan o dje aruẹ ohworho ra havwọ uvuẹn ọmudu ọwan phia. Omarana, nọ oma enọ enana: ‘Mia ta urhomẹmro ọke ephian, orhianẹ ọnọ suẹ obẹnbẹn mẹ? Mie rhiẹ ohworho rọ rọnmọ ne na, mia damoma mi ne je ruẹ irueruo obẹlẹme rhẹ ohworho ro vwo rhiẹ esa mẹ yanghene ane mẹ? Mia kẹnoma seseri rẹn ẹmro ọfanrhiẹn? Mia tẹmro dẹndẹn rẹn ohworho rọ lẹrhẹ evwan biomu mẹ?’ Wu rhe roro kpahen enọ enana, aye ina ha userhumu wẹn. Ana sabu ha ẹmro ọnọ dje oruru ra ha ko ewun. Orhianẹ wa damoma wu ne tiẹ ẹmro ephien,  ofian, ẹmro ijẹfuọn nẹ ẹmro wa ta, ọnọ phẹrẹ wẹn wu ne ku uruemru ahwanren na nu.

15. Me yo mevirhọ re ne kpe uruemru ahwanren re vwori mwu “orhan oja na”?

¹⁵ Vwo omwemẹ wu na kpare idjaghwẹ. Ọnyikọ Paul ọ dabu dje udje oborẹ ọghanren te, re ne vwo omwemẹ re ne wene uruemru ọwan. Ọye ọ tare taghene ene vi kpe uruemru ahwanren na mwu “orhan oja na.” (Rom. 6:6) Nọyẹ, ọwan i guọlọ nyalele udje i Jesu. O fori ne wene uruemru ọrhẹ irueruo ri Jehova o vwo utuoma kpahen. Orhianẹ ọwan i kpare idjaghwẹ enana, ọke ọrana ana sabu vwo ẹhẹn o brorhiẹn rọ fonron ji riamerhen akpọ i bẹmẹdẹ. (John 17:3; 1 Pet. 3:21) Karorhọ taghene Jehova o wene irhi enẹyen no serhọ rhẹ oborẹ a guọlọre-e. Ukpomaran, ọwan yi ne wene aruẹ ohworho ra havwọ na sabu nyamwu irhi enẹyen.—Isa. 1:16-18; 55:9.

16. Mesoriẹ o fo ne vwo omwemẹ ra na wọnrọn haso ojemẹ esọsọ?

¹⁶ Rha wọnrọn haso ojemẹ esọsọ. Arha tobọ bromarhame hin, o fori na rha wọnrọn haso ojemẹ ugboma na. Djokarhọ oborẹ ọhworhare owu re se Maurício o rhiẹromẹrẹn. Ọke rọ ha uphuphẹn, no nyerẹn akpọ ro lele ehworhare djọse. Ọke oru, nọ mẹrẹn Iseri Jehova ji tuẹn uyono i Baibol rhọ. Ọke ro ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn hin, no bromarhame uvuẹn ẹgbu-kpe 2002. Dedevwo ọ ga i Jehova ẹgbukpe buebun ne, Maurício nọ tare: “Itiọrurhomẹmro, mia wọnrọn haso ojemẹ ọsọsọ ọkezẹko.” Ọrẹn, ọ ha uphẹn rẹn ọrana nọ lẹrhẹ ẹhẹn seriotọre-e. Ukpomaran, nọ tare: “Mie vwo ẹhẹn ro te otọre ọke mi rha kẹnoma rẹn ojemẹ erana, oma ọ ji merhen mẹ taghene oma ọ merhen Jehova.” *

17. Me yọ mai yọ urhebro uvuẹn oborẹ ọ phia rẹn Nabiha?

¹⁷ Nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhu-mu wẹn, ji hẹroso ẹhẹn ọfuanfon na ukperẹ ono rhiẹ omẹgbanhon ọnọ. (Gal. 5:22; Phil. 4:6) Ene vi damoma na sabu ku uruemru ahwanren na nu, ji kẹnoma riẹn phẹlẹphẹlẹ. Roro kpahen udje ọmase owu re se Nabiha. Ọsẹ ye ọ sẹrerhumuji vwo ọke rọ ha ẹgbukpe erhan. Nabiha nọ tare: “Ọnana ọ suẹ omiamiamo iroro ọgbogbanhon mẹ.” Ọke rọ ghwanran, evwan ne kiki biomie, nọ ji tuekwẹre  ọgbogbanhon. Nọ rhẹ imwu egbogbanhon, ne mwurien rhẹ ekanron, no rhirhiẹ ekanron ẹgbukpe ezẹko. Iseri Jehova ri riẹ ekanron na ye ghwoghwo, ne lelie yono i Baibol na. Nabiha no ruẹ ewene kirighwo uvuẹn akpọ ye. Nọ tare: “O lọhọ mẹ mia sabu tiobọnu uruemru ezẹko. Ọrẹn ezẹko i gbanhon mẹ omamọ, jerẹ isigẹti ephopho.” Nabiha ọ wọnrọn haso isigẹti ephopho vrẹn ẹgbukpe owu, ọke oru no fikparobọ. Marhẹ o ru fikparobọ? Nọ tare: “Oborẹ ọ mai ha userhumu mẹ fikparobọ yẹ ẹrhomo mia nẹ vwe i Jehova.” Vwana, nọ ta rẹn awọrọ: “Mi vwo imwẹro taghene mi rha sabu ruẹ ewene ne mi sabu ga i Jehova, nọyẹ kohworho kohworho ọnọ ji sabu ruie!” *

18. Lele oborẹ ọ ha 1 Corinthians 6:9-11, me yẹ idibo i Jehova buebun i sabu ru ne?

¹⁸ Uvuẹn ọke inyikọ na, ihworho buebun ri Jehova ọ djẹre nẹ aye i lele Kristi sun, e vwobọrhọ irueruo ibiobiomu bi. Jerẹ udje, ezẹko a ghwọwe, ehworhare re lele ehworhare djọse yanghene emẹse re lele emẹse djọse, aye e ji suhi bi. Ọrẹn, nyoma userhumu ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, aye i sabu ruẹ ewene. (Se 1 Corinthians 6:9-11.) Omaran ọ ji havwọ inyenana, Baibol na ọ ha userhumu rẹn ihworho buebun ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn aye. * Aye i fi erharhere iruemru ri kanroma rhotọre kparobọ ne. Udje aye o djephia taghene wu na ji sabu ruẹ ewene uvuẹn akpenyerẹn ọnọ, ji fiẹ erharhere iruemru kparobọ neneyo wu sabu mwuovwan omebrurhame.

19. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana?

¹⁹ Haba ọrẹ ana wian na sabu ku uruemru ahwanren na nu, o ji fo nẹ eri guọlọ bromarhame i damoma ku uruemru ọkpokpọ na rhọ. Urhomu-ẹmro uyono rọ ha kpahen ọnana, ọnọ ta kpahen oborẹ ene ru ruẹ omaran ọrhẹ oborẹ awọrọ ine ru ha userhumu rẹn ọwan.