Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 10

ʻE Lava Ke Ke “Huʻi Atu ʻa e Angaʻitangata Motuʻá”

ʻE Lava Ke Ke “Huʻi Atu ʻa e Angaʻitangata Motuʻá”

“Huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá.”​—KOL. 3:9.

HIVA 29 Moʻui ʻo Tuha mo Hotau Hingoá

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Naʻe fēfē hoʻo moʻuí ki muʻa ke ke ako ʻa e Tohi Tapú?

 NAʻE fēfē hoʻo moʻuí ki muʻa ke ke ako ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová? Ko e tokolahi ʻo kitautolu te tau tuʻutuʻukina nai ʻi he fakakaukau atu ki aí. ʻOku ngalingali ko ʻetau vakaí mo hotau angaʻitangatá naʻe fakafuo ia ʻe he ngaahi anga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení​—ʻe he ngaahi tuʻunga ʻa e māmaní ki he tonú mo e halá. Kapau ko ia, naʻe “ʻikai [haʻatau] ʻamanaki pea naʻe ʻikai te [tau] ʻilo ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní.” (ʻEf. 2:12) Ka ko hono ako ʻa e Tohi Tapú naʻá ne liliu kotoa ia!

2. Ko e hā naʻá ke ʻiloʻi ʻi hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú?

2 ʻI hoʻo ako ʻa e Tohi Tapú, naʻá ke ʻiloʻi ʻokú ke maʻu ha Tamai fakahēvani ʻoku ʻofa lahi ʻiate koe. Naʻá ke ʻiloʻi kapau ʻokú ke loto ke fakahōifua kia Sihova pea hoko ko ha konga hono fāmili ʻo ʻene kau lotú, kuo pau ke ke fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi hoʻo tōʻonga moʻuí, vakaí mo e fakakaukaú. Kuo pau ke ke ako ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻunga māʻolungá.​—ʻEf. 5:3-5.

3. Fakatatau ki he Kolose 3:9, 10, ko e hā ʻoku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau faí, pea ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 Ko hotau Tokotaha-Fakatupú mo e Tamai fakahēvaní, ʻa Sihova, ʻokú ne maʻu ʻa e totonu ke fakapapauʻi ʻa e founga ʻoku totonu ke tōʻongafai ai ʻa e ngaahi mēmipa hono fāmilí. Pea ʻi he ki muʻa ke tau papitaisó ʻokú ne fiemaʻu ke tau feinga mālohi ke “huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá mo ʻene ngaahi tōʻongá.” * (Lau ʻa e Kolose 3:9, 10.) Ko e kupu ko ení ʻe tokoni ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke papitaisó ke tali ʻa e fehuʻi ʻe tolu: (1) Ko e hā “ʻa e angaʻitangata motuʻá”? (2) Ko e hā ʻoku ekinaki mai ai ʻa Sihova ke tau huʻi atu iá? (3) ʻE lava fēfē ke tau fai pehē? Ka ko kitautolu ʻoku ʻosi papitaisó, ko e ako ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke fakaʻehiʻehi mei hono fakaʻatā ke toe ʻasi hake ʻa e angaʻitangata motuʻá.

KO E HĀ “ʻA E ANGAʻITANGATA MOTUʻÁ”?

4. ʻOku tōʻonga fēfē ha tokotaha ʻoku puleʻi ʻe he “angaʻitangata motuʻá”?

4 Ko ha tokotaha ʻoku puleʻi ʻe he “angaʻitangata motuʻá” ko e kotoa ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá ʻoku fakakakano. ʻOkú ne siokita nai, hehema ke ʻita, taʻehoungaʻia mo hīkisia. ʻOkú ne saiʻia nai ʻi he sio ki he ngaahi ʻata fakalieliá mo e ngaahi faiva taʻetaau pe fakamālohí. ʻOku ʻikai ha veiveiua ʻokú ne maʻu ha ngaahi ʻulungaanga lelei, pea te ne ongoʻi halaia nai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa kovi ʻokú ne leaʻaki pe faí. Ka ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha fakaueʻiloto ke liliu ʻene fakakaukaú mo e tōʻongá.​—Kal. 5:19-21; 2 Tīm. 3:2-5.

ʻI heʻetau huʻi atu “ʻa e angaʻitangata motuʻá,” heʻikai ke toe puleʻi kitautolu ʻe he fakakaukau mo e tōʻonga fakakakanó (Sio ki he palakalafi 5) *

5. Ko e hā ʻa e vakai mafamafatatau ʻoku totonu ke tau maʻu ʻi heʻene haʻu ko ia ki hono huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá? (Ngāue 3:19)

5 ʻOku tau taʻehaohaoa, ko ia ʻoku ʻikai ha taha ʻo kitautolu ʻe lava ke ne toʻo fakaʻaufuli atu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e holi koví mei hotau lotó mo e ʻatamaí. ʻI he taimi ʻe niʻihi, te tau fai pe leaʻaki ha meʻa te tau fakaʻiseʻisa ai. (Sel. 17:9; Sēm. 3:2) Ka ʻi he taimi ʻoku tau huʻi atu ai ʻa e angaʻitangata motuʻá, ko e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga fakakakanó heʻikai ke ne toe puleʻi kitautolu. Heʻikai ke toe ʻiloʻiʻaki kitautolu ʻa e ngaahi anga ko iá.​—ʻAi. 55:7; lau ʻa e Ngāue 3:19.

6. Ko e hā ʻoku ekinaki mai ai ʻa Sihova ke tau huʻi atu ʻa e fakakaukau hala mo e ngaahi tōʻonga kovi ʻo e angaʻitangata motuʻá?

6 ʻOku ekinaki mai ʻe Sihova ke tau toʻo atu ʻa e fakakaukau halá mo e ngaahi tōʻonga koví koeʻuhi ʻokú ne ʻofa lahi ʻiate kitautolu pea ʻokú ne loto ke tau fiefia ʻi he moʻuí. (ʻAi. 48:17, 18) ʻOkú ne ʻafioʻi ko e faʻahinga ʻoku nau tukulolo ki he ngaahi holi fehālaakí ʻoku nau uesia pē kinautolu pea pehē ki he niʻihi kehé. ʻOku fakalotomamahi kiate ia ʻene vakai mai ʻoku tau faingataʻaʻia pea mo e niʻihi kehé.

7. Fakatatau ki he Loma 12:1, 2, ko e hā ʻa e fili ʻe ua ʻoku tau maʻú?

7 Ko e niʻihi ʻi hotau ngaahi kaumeʻá mo e fāmilí te nau lumaʻi nai kitautolu ʻi he kamatá koeʻuhi ko ʻetau feinga ke liliu ʻa hotau angaʻitangatá. (1 Pita 4:3, 4) Te nau tala mai nai ʻoku tau maʻu ʻa e totonu ke fai pē ʻa e meʻa ʻoku tau loto ki aí pea ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ʻa e niʻihi kehé ke nau tala mai ʻa e meʻa ke tau faí. Ka ko e faʻahinga ʻoku nau siʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku ʻikai ke nau tauʻatāina moʻoni. He ʻoku nau fakaʻatā ʻe kinautolu ʻa e māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētané ke ne fakafuo kinautolu. (Lau ʻa e Loma 12:1, 2.) ʻOku fiemaʻu kotoa ke tau fai ha fili: Ko ʻetau tauhi pē hotau angaʻitangata motuʻá, ʻa ia ʻoku fakafuo ʻe he angahalá mo e māmani ʻo Sētané, pe ko ʻetau fakaʻatā ʻa Sihova ke ne liliu kitautolu ki he tokotaha lelei taha ʻe lava ke tau hoko ki aí.​—‘Ai. 64:8.

ʻE LAVA FĒFĒ KE KE “HUʻI ATU” ʻA E ANGAʻITANGATA MOTUʻÁ?

8. Ko e hā ʻa e tokoni ʻoku tau maʻu ke fakaʻehiʻehi ai mei he fakakaukau halá mo e tōʻonga koví?

8 ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova ʻoku fiemaʻu ʻa e taimi mo e feinga ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he fakakaukau halá mo e tōʻonga koví. (Saame 103:13, 14) Kae kehe, fakafou ʻi heʻene Folofolá, ko hono laumālié, mo ʻene kautahá, ʻoku ʻomai ai ʻe Sihova ʻa e poto, mālohi mo e poupou ʻoku tau fiemaʻu kae lava ke tau liliu. ʻOku ʻikai ha veiveiua kuó ne ʻosi tokoniʻi koe. Tau lāulea angé he taimí ni ki he ngaahi sitepu ʻaonga ʻe niʻihi ʻe lava ke ke fou ai ʻa ia te ne tokoniʻi koe ke hokohoko atu hoʻo huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá pea taau ke papitaiso.

9. Ko e hā ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ke faí?

9 Ngāueʻaki ʻa e Tohi Tapú ke sivisiviʻi fakalelei koe. Ko e Folofola ʻa e ʻOtuá ʻoku hangē ha sioʻatá; ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke vakaiʻi ʻa e founga ʻokú ke fakakaukau, lea mo ngāue aí. (Sēm. 1:22-25) ʻE lava ke ʻoatu ʻe hoʻo faiako Tohi Tapú mo e kau Kalisitiane matuʻotuʻa kehé ha tataki. Ko e fakatātaá, ʻe lava ke nau ngāueʻaki ʻa e Folofolá ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ho ngaahi mālohingá mo ho vaivaiʻangá. ʻE lava ke nau akoʻi koe ki he founga ke maʻu ai ha faleʻi ʻaonga mei he Tohi Tapú ki he founga ke ikuʻi ai ʻa e ngaahi tōʻonga koví. Pea ʻoku mateuteu maʻu pē ʻa Sihova ke ne tokoniʻi koe. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai koé; ʻokú ne ʻafioʻi ʻa ho lotó. (Pal. 14:10; 15:11) Ko ia tōʻongaʻaki ʻa e lotu kiate ia pea ako ʻene Folofolá ʻi he ʻaho taki taha.

10. Ko e hā naʻá ke ako mei he hokosia ʻa Elie?

10 Hoko ʻo tuipau ko e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ko e lelei tahá ia. ʻOku lava ke tau maʻu ʻaonga mei he meʻa kotoa pē ʻoku kole mai ʻe Sihova ke tau faí. Ko e faʻahinga ʻoku nau moʻuiʻaki ʻene ngaahi tuʻungá ʻoku nau maʻu ʻa e tokaʻi-kita, ko ha taumuʻa ʻi he moʻuí mo e fiefia moʻoni. (Saame 19:7-11) ʻI hono kehé, ko e faʻahinga ʻoku nau tukunoaʻi ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku nau tofanga ʻi he nunuʻa ʻo hono fai ʻo e ngaahi ngāue ʻo e kakanó. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe ha tangata ko Elie fekauʻaki mo hono siʻaki ʻo e ngaahi tuʻunga ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻohake ia ʻe ha ongo mātuʻa naʻá na ʻofa kia Sihova. Ka ʻi he taʻu hongofulu tupu ʻa Elie, naʻá ne fili ʻa e ngaahi feohi kovi. Naʻe tohoakiʻi ia ki ha tōʻonga moʻui naʻe kau ai ʻa hono ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú, ʻulungaanga taʻetāú mo e kaihaʻá. ʻOku pehē ʻe Elie naʻe ʻalu pē taimí mo ʻene toe ʻiteʻita ange mo anga-fakamālohi ange. “Ko hono fakalūkufuá, naʻá ku fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ia naʻe akoʻi au ʻi hoku tuʻunga ko ha Kalisitiané ke ʻoua te u faí,” ko ʻene fakamatalá ia. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ngalo ʻia Elie ʻa e meʻa naʻá ne ako ʻi heʻene kei talavoú. Faai atu pē, naʻe kamata ke ne toe ako ʻa e Tohi Tapú. Naʻá ne ngāue mālohi ke toʻo atu ʻene ngaahi tōʻonga koví pea naʻá ne papitaiso ʻi he 2000. Kuo anga-fēfē ʻene maʻu ʻaonga mei he moʻuiʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová? ʻOku pehē ʻe Elie: “ʻOku ou maʻu he taimí ni ʻa e ʻatamai nonga mo ha konisēnisi maʻa.” * Hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he hokosia ko ení, ko e faʻahinga ʻoku nau siʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻa Sihová ʻoku nau uesia pē kinautolu. Naʻa mo ia, ʻoku loto-lelei ʻa Sihova ke tokoniʻi kinautolu ke nau liliu.

11. Ko e hā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová?

11 Ako ke fehiʻa ʻi he meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. (Saame 97:10) ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻoku fehiʻa ʻa Sihova ʻi he “mata fakamāhiki, ko ha ʻelelo loi, mo e nima ʻa ia ʻokú ne lingi ʻa e toto ʻo e taʻehalaiá.” (Pal. 6:16, 17) ʻOkú ne toe “fakaliliʻa . . . ʻi he kakai fakamālohi mo kākaá.” (Saame 5:6) ʻOku fehiʻa ʻaupito ʻa Sihova ʻi he ngaahi tōʻonga ko ení ko e ʻuhinga ia naʻá ne tafiʻi atu ai ʻa e kotoa ʻo e fulikivanu ʻi he ʻaho ʻo Noá ʻi heʻenau fakafonu ʻa e māmaní ʻaki ʻa e fakamālohí. (Sēn. 6:13) Fakakaukau ki ha fakatātā ʻe taha. Fakafou ʻi he palōfita ko Malakaí, naʻe tala ai ʻe Sihova ʻokú ne fehiʻa ʻi he faʻahinga ʻoku nau faikākā ke veteʻi honau hoa mali tonuhiá. ʻOku talitekeʻi ʻe he ʻOtuá ʻenau lotú pea te nau fai ha fakamatala kiate ia koeʻuhi ko ʻenau tōʻongá.​—Mal. 2:13-16; Hep. 13:4.

Ko hono fai ha meʻa ʻoku pehē ʻe Sihova ʻoku kovi ʻoku totonu ke palakū tatau pē mo hono kai ha fuaʻiʻakau pala (Sio ki he palakalafi 11-12)

12. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku fulikivanú”?

12 ʻOku fiemaʻu ʻe Sihova ke tau “fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku fulikivanú.” (Loma 12:9) Ko e foʻi lea “fakaliliʻa” ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e foʻi ongo ʻoku mālohi; ʻoku ʻuhingá ko e mātuʻaki fehiʻa ʻi ha meʻa, ʻo palakūʻia ai. Sioloto atu ki he anga hoʻo ongoʻí kapau ʻoku tala atu ke ke kai ha peleti meʻakai ʻoku mafu. ʻOkú ke mei lua nai he fakakaukau atu ki aí. ʻI ha founga meimei tatau, ʻoku totonu ke pehē pē ʻetau palakūʻia ʻi he fakakaukau atu ki hono fai ha meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova ʻoku kovi.

13. Ko e hā kuo pau ai ke tau maluʻi ʻetau fakakaukaú?

13 Maluʻi hoʻo fakakaukaú. Ko ʻetau fakakaukaú ʻokú ne tākiekina ʻetau tōʻongá. Ko e ʻuhinga ia naʻe akoʻi mai ai ʻe Sīsū ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakakaukau ʻe lava ke ne taki atu kitautolu ke fakahoko ha angahala mamafa. (Māt. 5:21, 22, 28, 29) ʻOku tau loto ke fakahōifuaʻi ʻetau Tamai fakahēvaní, ʻikai ko ia? He mahuʻinga leva ē ke tau talitekeʻi ʻi he vave tahá ha fakakaukau kovi pē ʻoku haʻu ki hotau ʻatamaí!

14. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻi heʻetau leá, pea ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku totonu ke tau talí?

14 Mapuleʻi hoʻo leá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku ʻalu atu mei he ngutú ko e haʻu ia mei he lotó.” (Māt. 15:18) ʻIo, ko ʻetau leá ʻokú ne fakahaaʻi atu ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo kitautolu tonu. Ko ia ʻeke hifo kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: ‘ʻOku ou lea moʻoni maʻu pē neongo kapau ko hono fai iá ʻe hoko ai ha palopalema kiate au? ʻI he tuʻunga ko ha tokotaha ʻosi mali, ʻoku ou tokanga ke ʻoua te u fakamalinga? ʻOku ou fakaʻehiʻehi fakaʻaufuli mei he lea taʻetāú? ʻOku ou tali ʻi he anga-mokomoko ʻi he taimi ʻoku fakaʻitaʻi ai au ʻe ha taha?’ ʻE ʻaonga ke ke fakakaukauloto ki he ngaahi fehuʻi ko iá. Ko hoʻo leá ʻoku lava ke fakahoa ia ki he ngaahi fakamaʻu ʻo ha sote. Kapau te ke vete ʻa e ngaahi fakamaʻú, ʻe faingofua ange ai ke ke huʻi atu ʻa e soté. ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻokú ke feinga ʻaki ho lelei tahá ke toʻo atu ʻa e laukoví, loí mo e lea taʻetāú, ʻe faingofua ange kiate koe ke ke huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá.

15. ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa hono tutuki hotau angaʻitangata motuʻá “ki he ʻakaú”?

15 Hoko ʻo loto-lelei ke fai leva ha ngāue. Naʻe ngāueʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ha lea fakaefakatātā mālohi ke akoʻi mai kiate kitautolu ʻa e mafatukituki ʻo e fiemaʻu ke liliu ʻetau tōʻonga moʻuí. Naʻá ne tohi kuo pau ke tau tutuki hotau angaʻitangata motuʻá “ki he ʻakaú.” (Loma 6:6) ʻI hono toe fakalea ʻe tahá, ʻoku fiemaʻu ke tau muimui ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Kalaisí. ʻOku fiemaʻu ke tau tāmateʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. Ko ʻetau toki fou pē ʻi he ngaahi sitepu ko ení te tau maʻu ai ha konisēnisi maʻa pea mo e ʻamanaki ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. (Sione 17:3; 1 Pita 3:21) Manatuʻi heʻikai ke liliu ʻe Sihova ia ʻene ngaahi tuʻungá ke feʻungamālie mo kitautolu. ʻI hono kehé, ʻoku fiemaʻu ke tau liliu ʻa kitautolu tonu pea muimui ki heʻene ngaahi tuʻungá.​—ʻAi. 1:16-18; 55:9.

16. Ko e hā kuo pau ai ke ke fakapapauʻi ke hokohoko atu hoʻo faitau mo e ngaahi vaivaiʻanga fakakakanó?

16 Hokohoko atu ke faitau mo e ngaahi vaivaiʻanga fakakakanó. Naʻa mo e hili hoʻo papitaisó, ʻe fiemaʻu ke ke hokohoko atu ke faitau mo hoʻo ngaahi holi fakakakanó. Fakatokangaʻi ʻa e hokosia ʻa ha tangata ko Maurício. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne tōʻonga fakasōtoma. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne fetaulaki mo e kakai ʻa Sihová pea kamata ako Tohi Tapu. Hili hono fai ʻa e ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí, naʻá ne papitaiso ʻi he 2002. Neongo kuó ne tauhi kia Sihova he taimí ni ʻi he ngaahi taʻu lahi, ʻoku pehē ʻe Maurício: “Ko hono moʻoní, naʻe pau ke u faitau mo e ngaahi holi taʻetotonú ʻi he taimi ʻe niʻihi.” ʻOku ʻikai ke ne fakaʻatā eni ke ne fakalotosiʻiʻi ia. ʻI hono kehé, ʻokú ne pehē: “ʻOku ou loto-toʻa ʻi hono ʻiloʻi ʻi heʻeku fili ke talitekeʻi ʻa e ngaahi holi ko iá, ʻoku lava ai ke u fakahōifuaʻi ʻa Sihova.” *

17. Ko e hā ha meʻa fakalototoʻa naʻá ke ako mei he hokosia ʻa Nabiha?

17 Lotu ki he tokoni ʻa Sihová, pea falala ki hono laumālié, kae ʻikai ki he mālohi pē ʻoʻoú. (Kal. 5:22; Fil. 4:6) Kuo pau ke tau ngāue mālohi kapau ʻoku tau loto ke huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá pea liʻaki ʻosi. Fakakaukau ki he hokosia ʻa ha fefine ko Nabiha. Naʻe liʻaki ia ʻe heʻene tamaí ʻi heʻene taʻu onó pē. “Naʻe ʻai ai ke u mātuʻaki mamahi fakaeongo,” ko ʻene leá ia. ʻI heʻene tupu haké, naʻe ʻiteʻita ʻaupito ʻa Nabiha mo anga-mālohi. Naʻá ne kau ʻi he tila faitoʻo kona tapú, pea naʻe puke ia ʻo ne fakamoleki ʻa e ngaahi taʻu ʻi pilīsone. Ko e Kau Fakamoʻoni naʻa nau ʻaʻahi ki pilīsoné naʻa nau kamata ako Tohi Tapu mo ia. Naʻe kamata ke fai ʻe Nabiha ʻa e ngaahi liliu lahi. “Ko e niʻihi hoku ngaahi vaivaiʻangá naʻe faingofua ke tuku ange,” ko ʻene leá ia. “Ka naʻe talanoa lōloa ʻa hono ʻai ke tuku ʻeku ifi tapaká.” Naʻe laka hake ʻi he taʻu ʻe taha ʻa e fāinga ʻa Nabiha mo hono maʻunimā ia ʻe he ifí pea toki lava ke ne tuku. Naʻe anga-fēfē ʻene fai iá? “Hiliō he meʻa kotoa,” ko ʻene leá ia, “ko e lotu tuʻumaʻu kia Sihová naʻá ne ʻai au ke tuku ʻeku ifí.” ʻI he taimí ni ʻokú ne tala ki he niʻihi kehé: “ʻOku ou tuipau kapau ʻoku lava ke u fai ʻa e ngaahi liliu ke fakahōifuaʻi ʻa Sihova, ʻe lava ke fai ia ʻe ha taha pē!” *

ʻE LAVA KE KE TAAU KE HOKO ʻO PAPITAISO!

18. Fakatatau ki he 1 Kolinitō 6:9-11, ko e hā kuo malava ke fai ʻe he kau sevāniti ʻa e ʻOtuá?

18 ʻI he ʻuluaki senitulí, ko e niʻihi ʻo e kau tangata mo e kau fefine naʻe fili ʻe Sihova ke kaungāpule mo Kalaisí naʻe maʻunimā kinautolu ki muʻa ʻe he ngaahi tōʻonga kovi. Ko e fakatātaá, naʻa nau hoko ko e kau tono, kau fakasōtoma mo e kau kaihaʻa. Kae kehe, ʻi he tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, naʻe malava ke nau liliu honau ngaahi angaʻitangatá. (Lau ʻa e 1 Kolinitō 6:9-11.) ʻI he tuʻunga meimei tatau ʻi he ʻahó ni, ko e Tohi Tapú kuó ne tokoniʻi ʻa e laui miliona ke fai ha liliu ʻi heʻenau moʻuí. * Kuo nau ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga kovi naʻe faiaka loloto ʻiate kinautolu. Ko ʻenau faʻifaʻitakiʻangá ʻoku fakamoʻoniʻi ai te ke lava foki mo koe ʻo fai ʻa e ngaahi liliu ʻi ho angaʻitangatá pea ikuʻi ʻa e ngaahi tōʻonga koví koeʻuhi ke ke taau ai ke hoko ʻo papitaiso.

19. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻa e kupu hono hokó?

19 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono fiemaʻu ki he faʻahinga ʻoku nau loto ke papitaisó ke nau huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá, ka kuo pau foki ke nau feinga ke kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú. Ko e kupu hono hokó ʻe lāulea ai ki he founga ʻe lava ke tau fai ai iá pea mo e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he niʻihi kehé.

HIVA 41 Kātaki Fanongo ki Heʻeku Lotú

^ pal. 5 Ke taau ke papitaisó, kuo pau ke tau loto-lelei ke fai ʻa e ngaahi liliu ʻi hotau angaʻitangatá. ʻI he kupu ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke sio pe ko e hā ʻa e ngaahi tōʻonga ʻoku faʻuʻaki ʻa e angaʻitangata motuʻá, ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke tau huʻi atu ʻa e ngaahi tōʻonga ko iá, pea mo e founga ʻe lava ke tau fai ai iá. Ko e kupu hono hokó te ne sivisiviʻi ʻa e founga ʻe lava ke tau hokohoko atu ai ke kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú naʻa mo e hili ʻetau papitaisó.

^ pal. 3 LEA MO HONO ʻUHINGA: Ke “huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá” ʻoku ʻuhinga iá ke toʻo atu ʻa e ngaahi tōʻonga mo e hehema ʻoku taʻefakahōifua kia Sihová. ʻOku totonu ke kamata ia ʻi he ki muʻa ke papitaisó.​—ʻEf. 4:22.

^ pal. 10 Ki ha fakaikiiki lahi ange, sio ki he kupu “Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí​—‘Naʻe Fiemaʻu Ke U Foki kia Sihova,’” naʻe pulusi ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo ʻEpeleli 1, 2012.

^ pal. 16 Ki ha fakaikiiki lahi ange, sio ki he kupu “Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí​—‘Naʻa Nau Anga-Lelei ʻAupito Kiate Au,’” naʻe pulusi ʻi he ʻīsiu ʻo e Watchtower ʻo Mē 1, 2012.

^ pal. 17 Ki ha fakaikiiki lahi ange, sio ki he kupu “Liliu ʻe he Tohi Tapú ʻa e Moʻuí​—‘Naʻá Ku Hoko ko ha Kiʻi Finemui ʻIteʻita mo Anga-Mālohi,’” naʻe pulusi ʻi he ʻīsiu ʻo e Watchtower ʻo ʻOkatopa 1, 2012.

^ pal. 64 FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ Peesi 3: Ko hono toʻo atu ʻa e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga koví ʻoku hangē ia ko hono huʻi atu ha sote motuʻa.