Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 11

Mediri nironyo “ng’atu ma nyen” i ng’ey batizo

Mediri nironyo “ng’atu ma nyen” i ng’ey batizo

“Wurony ng’atu ma nyen.”​—KOL. 3:10.

WER 49 Wanyai mutoro i Yehova

I ADUNDO *

1. Gin ma bimo wi kite mwa akeca utie ang’o?

 KADOK fodi walimo batizo nindo ma ceng’ini eni, kunoke oro dupa udaru kadhu, wan ceke wabemito wabed ku kite ma Yehova umaru. Pi nitimo kumeno, ukwayu wang’ii cuu i paru mwa. Pirang’o? Pilembe gin ma bimo wi kite mwa akeca utie paru mwa. Tek wacuku paru kwa ayi ma wacopo pong’o ko ava mwa mi kum, wabiyero man wabitimo lembe ma reco. (Efe. 4:17-19) Ento tek wapong’o paru mwa ku lembe ma beco, ebibedo iwa yot niweco man nitimo lembe i ayi ma foyo i Wegwa Yehova.​—Gal. 5:16.

2. Wabidwoko wang’ penji ma kani i thiwiwec maeni?

2 I thiwiwec m’ukadhu, wanwang’u nia nicero paru ma reco ceke kud umond i wiwa tie lembe ma tek. Re wacopo ng’iyo wan giwa nia kud watim nimakere ku parune. I wang’ nilimo batizo, ukwayere nia wawek kit wec man timo ma Yehova udagu. Eno tie lembe ma kwong’a man ma pire tek m’ukwayu jutim pi niwodho ng’atu ma con cen. Ento pi ninyayu anyong’a i Yehova, wacikara niworo bende lembe ma e m’ebekwayu watim: “Wurony ng’atu ma nyen.” (Kol. 3:10) I thiwiwec maeni, wabidwoko wang’ penji ma e: “Ng’atu ma nyen” utie ang’o? Wacopo ronye man wagwoke kara kud ewok kud i kumwa ke nenedi?

“NG’ATU MA NYEN” UTIE ANG’O?

3. “Ng’atu ma nyen” utie ang’o, man ng’atini copo ronye ke nenedi? (Jugalatia 5:22, 23)

3 “Ng’atu ma nyen” utie ayi mi paru lembe man mi timo lembe ma nyutho kite pa Yehova. Ng’atu m’uronyo kite ma nyen, niwacu ng’atu ma nyen, enyutho nying’ tipo pa Mungu, man eweko tipo ma leng’ pa Mungu re m’utel wi paru ku timo pare. (Som Jugalatia 5:22, 23.) Ku lapor, ng’atune maru Yehova man dhanu pare. (Mat. 22:36-39) Ng’atu ma kumeno bedo asu kud anyong’a kadok ebenyego ku peko. (Yak. 1:2-4) Etie ng’atu ma ketho kwiyocwiny. (Mat. 5:9) Enyutho cirocir man bedo ber ku dhanu. (Kol. 3:13) Emaru gin ma ber man etime. (Luka 6:35) Enyutho nia etie ku yiyoyic ma tek i Won m’i polo nikadhu kud i timo pare. (Yak. 2:18) Ebedo yoo tek jubesaye kud ali, man enyutho kweriri gijo kan enwang’ere i wang’ abidhe.​—1 Kor. 9:25, 27; Tito 3:2.

4. Pi nironyo ng’atu ma nyen, nyo ubekwayu waceg kite acel kende m’i kind kite ma nwang’ere i Jugalatia 5:22, 23? Kekor.

4 Pi nironyo ng’atu ma nyen, ukwayu waceg kite ceke ma juweco pigi i Jugalatia 5:22, 23 man kite ma nwang’ere i giragora mange mi Biblia. * Kite maeno gitie ngo ve bongu, pilembe bongu wabaku ngo zoo wang’ acel i kumwa. Kitene ma dupa girombo ku mange bende. Ku lapor, tek andha imaru jirani peri inyutho cirocir ire man ibedo ma ber kude. Man kara andha ibed dhanu ma beri, ukwayu ibed dhanu ma mol man ma kwerere gire.

WACOPO RONYO NG’ATU MA NYEN NENEDI?

Tek wabeponjo nibedo ku kit paru pa Yesu, e wabinyutho ma ber kite pare (Nen udukuwec mir 5, 8, 10, 12, 14)

5. Nibedo ku “paru pa Kristu” thelembene tie ang’o, man pirang’o wacikara niponjo lembe iwi kwo pa Yesu? (1 Jukorintho 2:16)

5 Som 1 Jukorintho 2:16. Pi nironyo ng’atu ma nyen ukwayu wabed ku “paru pa Kristu.” I ayi mange, wacikara niponjo lembe iwi paru pa Yesu man nilubo ba tiende. Yesu unyutho nying’ tipo pa Mungu tap tap. Enyutho kite pa Yehova calu ma gitie ko, uketho ebedo ve kieu (maraya) m’uberienyo kite pa Mungu. (Ebr. 1:3) Ka wabemedara niparu lembe calu Yesu, wabitimo lembe bende calu en, man wabinyutho kite pare i kwo mwa.​—Filip. 2:5.

6. Ukwayu wapoy i kum lembang’o kinde ma wabetimo kero nironyo ng’atu ma nyeni?

6 Nyo andha ecopere iwa nilubo ba tiend Yesu? Wacopo wacu nia ‘Yesu tie ng’atu ma leng’; nibedo tap calu en tie lembe ma copore ngo!’ Kan ibeparu kumeno, poy i kum lembe ma e: Mi kwong’o, Yehova ucwiyi i ayi pare man i ayi pa Yesu. Pieno icopo ng’iyo nilubo lapor migi man icopo bedo ve gin kokoro i kadhiri moko. (Tha. 1:26) Mir ario, tipo ma leng’ pa Mungu utie ku tego m’usagu zoo. Ku kony pare, icopo timo lembe ma ku tego peri giri copere ngo. Mir adek, pi kawoni, Yehova ubekwayu ngo nia inyuth nying’ tipo i kwo peri ma kosa moko de kud uvuth iri. Wegwa ma jamer ukoyo oro 1 000 zoo kara ju ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om gidok ku kum ma leng’ m’umbe dubo. (Nyu. 20:1-3) Gin ma Yehova ubekwayu i bang’wa pi kawoni utie nitimo ire ku kero mwa ceke man nijengiri i wiye kara ekonywa.

7. Wabiweco iwi lembang’o kawoni?

7 Dong’ wacopo lubo ba tiend Yesu nenedi? Wabiweco i adundo iwi theng nying’ tipo pa Mungu ang’wen. Kinde ma wabeweco iwi theng nying’ tiponeman, wabineno nia ayi ma Yesu unyutho kogi ubemiyo iwa ponji ma kani. Man wabiweco iwi penji moko ma bikonyowa nironyo cuu ng’atu ma nyen.

8. Yesu unyutho mer nenedi?

8 Yesu umaru Won lee uketho ewodhere nitimo ire man iwa. (Yoh. 14:31; 15:13) Enyutho mer maeno ni dhanu nikadhu kud i kit kwo m’ekwo ko iwi ng’om. Kubang’ ceng’ ebed enyutho mer man kisa ni dhanu, kadok saa ma jumoko ubed unyutho ire jai de. Yo ma pire tek m’enyutho ko mer ni dhanu, utie niponjogi iwi Ker pa Mungu. (Luka 4:43, 44) Yesu unyutho bende nia emaru Mungu man dhanu mange, kum ebedo ayika nisendere man nitho i cing’ judubo. I ayi maeno re m’eyabu yo iwa wan ceke pi ninwang’u kwo ma rondo ku rondo.

9. Wacopo nyutho mer calu Yesu nenedi?

9 Wathiero kwo mwa ni Yehova man walimo batizo pilembe wamaru Wegwa m’i polo. Pieno calu Yesu, wan de wacikara ninyutho mer ma wamaru ko Yehova nikadhu kud i kite ma wabekwo ko ku dhanu mange. Jakwenda Yohana ukiewo kumae: “Ng’atu m’umaru ngo umin m’ebeneno copo maru ngo Mungu m’eneno ngo.” (1 Yoh. 4:20) Wacopo penjara kumae: ‘Nyo andha amaru dhanu lee? Nyo abed anyutho kisa ni dhanu mange, kadok gibed giweco kunoke gitimo ira lembe ma rac de? Nyo mer becwala nitiyo ku saa para man jamcinga pi nikonyo jumange ung’ey Yehova? Nyo abed atimo lembuno kadok dhanu ma pol gineno ngo kero m’abetimo kunoke kadok kinde ma gibenyutho jai ira? Nyo acopo nwang’u yo m’atim ko saa ma lee i tic mi ketho dhanu udok julubi?’​—Efe. 5:15, 16.

10. Yesu unyutho nenedi nia etie ng’atu ma ketho kwiyocwinyi?

10 Yesu ubino ng’atu ma ketho kwiyocwiny. Kinde ma dhanu ubino time rac, edwoko igi ngo wang’ racu. Re lembe mange nuti m’etimo: ebed emaku yub mi kwiyo lak lembe man mi konyo jumange giyik lembe m’i kindgi. Ku lapor, eponjogi nia ka gimito Yehova ujol thier migi, gicikiri niketho kwiyocwiny i kindgi kud umego migi. (Mat. 5:9, 23, 24) Man ekonyo jukwenda pare wang’ udul nia giwek nilaru dhoggi i kindgi nia ng’a m’utie dit nisagu.​—Luka 9:46-48; 22:24-27.

11. Wacopo bedo ju ma ketho kwiyocwiny nenedi?

11 Nibedo ng’atu ma ketho kwiyocwiny, thelembene tie ngo kende kende niuro gin ma kelo thubiri. Ukwayu watim bende kero ma waketh ko kwiyocwiny i kindwa ku jumange, man waketh cwiny umego ku nyimego giyik lembe m’i kindgi. (Filip. 4:2, 3; Yak. 3:17, 18) Wacopo penjara giwa ku penji ma e: ‘Lembang’o m’ukwayu atwonara ko kara aketh kwiyocwiny i kindwa ku jumange? Kan umego kunoke nyamego moko utima rac, nyo abed akayu lembene? Nyo abed akuro ng’atu mange re m’ular umak yub mi ketho kwiyocwiny i kindwa, kunoke an re m’alar amaku yubne kadok ubenen nia en re m’etima raci? Kan ukwayere, nyo abed akonyo jumange ma lembe n’i kindgi nia giketh kwiyocwiny i kindgi?’

12. Yesu unyutho nenedi nia etie dhanu ma beri?

12 Yesu ubed ukwo ma ber ku dhanu. (Mat. 11:28-30) Enyutho nia etie dhanu ma ber nikadhu kud i lembe ma ber m’ebed etimo, man ebed ecerere ngo iwi nen pare, kadok i lembe ma tek. Ku lapor, kinde ma dhaku moko ma nya Fenisia ukwaye nia ekey kum nyathin pare, ku kwong’a ekelar ekwero, ento kinde ma dhakune unyutho yiyoyic ma lee, egam ekeyo kum nyathin pare m’umbe lemoko. (Mat. 15:22-28) Yesu ubed ucerere ngo nimiyo juk. Saa moko ebed enyutho nia etie dhanu ma ber kum ebed elokere ngo swa pi ninyayu anyong’a i jurimbe. Ku lapor, kinde ma Pethro umito turo cwiny Yesu i kum timo yeny pa Yehova, Yesu ujuke ngbeng’ i wang’ julub mange. (Mark. 8:32, 33) Etimo lembuno, ungo pi ninyayu lewic iwi Pethro, ento pi nitwinye man nimiyo ponji ni julub mange kara kud gitim lembe ma gimbe ku twerone. M’umbe jiji kokoro lewic moko unego Pethro, re enwang’u ponji i kum juk ma jumiyo ire.

13. Wacopo bedo dhanu ma ber ku jumange nenedi?

13 Pi nibedo ma ber ku ju m’imaru, saa moko kwayere nia imii igi juk. Re mito ilub lapor pa Yesu kan ibemiyo jukne; miye i ayi ma ber, man ejengere iwi cik mir ukungu ma nwang’ere i Lembe pa Mungu. Bed ku genogen nia gibemito gitim lembe m’atira man nia dhanu maeno m’umaru Yehova man m’umeri gibijolo juk peri. Kepenjiri kumae: ‘Nyo abed abedo ku tegocwiny mi weco ku ng’atu m’amaru kan etimo lembe ma raci? Kan ubekwayere nia amii juk, nyo abed aweco i ayi ma ber kunoke ku kwinyo? Ang’o m’ubecwala nimiyo jukne? Nyo abemiye pilembe ng’atune utimo lembe m’uton i iya, kunoke pilembe abemito akonye akonya?’

14. Yesu unyutho bero nenedi?

14 Yesu ung’eyo lembe ma ber ang’eya kende ngo, ento ebed etime. Wang’ ma pol ebed etimo kumeno pi thelembe ma cuu, niwacu pi mer m’emaru ko Won. Bero nen nwang’u jubetime ni jumange. Etie kite ma wacopo nyutho nwang’u wabekonyo dhanu mange. Ning’eyo lembe ma ber m’ukwayu watim kende uromo ungo; ukwayu watime, re pi thelembe ma cuu. Ng’atini copo wacu nia, ‘nyo ecopere ya jutim lembe ma cuu pi thelembe ma raci?’ Eyo. Ku lapor, Yesu uweco pi ju ma gimiyo giramiya ni jucan, ma re ing’eye gidok giketho jumange ung’ey pi giramiya migine. Kadok gin ma gitimo utie gin ma ber de, re anyong’a unego ngo Yehova i kumgi.​—Mat. 6:1-4.

15. Wacopo bedo dhanu ma ber nenedi?

15 Wacopo bedo dhanu ma ber mandha, kende kende nwang’u wabetimo lembe m’atira, man wabetime ke ku thelembe ma cuu. Dong’ kepenjiri kumae: ‘Nyo ang’eyo lembe m’atira ang’eya kende, kunoke nyo abed atime? Lembang’o ma becwala nitimo bero?’

WACOPO GWOKO NG’ATU MWA MA NYEN NENEDI?

16. Ukwayu watim ang’o kubang’ ceng’ man ke pirang’o?

16 Ukwayu ngo wapar nia tek wamaku batizo ci, e dong’ ronyo ng’atu ma nyen de ujik. Ng’atu ma nyen ubedo ve “bongu [mwa] ma nyen” m’ukwayu wagwok agwoka. Kara wagwoke, mito kubang’ ceng’ wasay yo ma wanyuth ko nying’ tipo pa Mungu i kwo mwa. Pirang’o? Pilembe Yehova tiyo ku tipo pare pi nitimo lembe. (Tha. 1:2) Pieno, theng nying’ tipo ceke ucikere nicwaluwa i timo. Ku lapor, jakwenda Yakobo ukiewo kumae: “Yiyoyic m’umbe timo en e avu.” (Yak. 2:26) Lembe ma rom eno jucopo yero pi thenge mange ceke mi nying’ tipo pa Mungu. Saa ceke ka wabecegogi i kwo mwa, eca nwang’u wabenyutho nia tipo pa Mungu ubetimo i iwa.

17. Ukwayu watim ang’o ka wanwang’u nia ninyutho nying’ tipo uvoyowa?

17 Kadok Jakristu m’ulimo batizo oro dupa udaru kadhu de, saa moko ninyutho kite mi nying’ tipo i kwo pare voye. Ento pire tie tek nia eii asu ninyutho kite maeno. Wakewec iwi lapor moko. Ka bongu peri moko m’imaru lee uyec, nyo ibaye ndhu wang’ aceli? Ungo. Wang’ ma pol ikwoyo kaka m’uyecne ka copere. Re ibedo ku weng’i akeca pi ma cen. Kumeno bende, kudi cwinyi utur ka saa moko nyutho bero, cirocir, kunoke nyutho mer ni ng’atini uvoyi. Kway kisa kud adundeni ceke kara winjiri mwu ku ng’atu m’itimo ire racu ubed kakare. Man ibed ku lembakeca mi timo ber m’usagu pi ma cen.

18. Cwinywa umaku ubed tek i kum lembang’o?

18 Wabedwoko foyofoc ma lee pi kum Yesu uweko iwa lapor m’ukwayu walubi! Tek wabemedara nilubo ayi kit paru pare, e ebibedo iwa yot nibedo ku timo ma calu pare. Ka watie ku kit timo ma calu pare ke, wabironyo ng’atu ma nyen. I thiwiwec maeni, waneno kite ang’wen kende mi nying’ tipo pa Mungu. Nyo ecibedo ber ungo nia ikoy saa m’iponj ko theng nying’ tipone mange man nineno ayi m’iromo cego kogi i kwo peri? Ibinwang’u jurieyogi i Guide de recherche pour les Témoins de Jéhovah i the thiwiwec “Mode de vie chrétien” man i nyathi thiwiwec Fruit de l’esprit.” Cwinyi bed tek nia tek ibeii nironyo ng’atu ma nyen m’umbe niwodhe, e Yehova bikonyi.

WER 127 Acikara nibedo kit dhanu ma nenedi?

^ Kadok nwang’u wadongo i kite ma nenedi de, wacopo ronyo “ng’atu ma nyen.” Kara warony ng’atu ma nyen ne, umito wamedara nitimo alokaloka i paru mwa man waii nibedo calu Yesu. Thiwiwec maeni biweco iwi paru pa Yesu man iwi timo pare. Ebinyutho bende ayi ma wacopo lubo ko lapor pa Yesu i ng’ey batizo mwa.

^ Jugalatia 5:22, 23 ukwanu ngo kite ceke ma beco ma tipo pa Mungu copo konyowa nicego. Pi ninyang’ i lembe maeno, nen “Penji mi jusom” i Otkur ma Wiw mi dwi mir 6, 2020.