1. Oityi pamwe tulingila ovipuka vimwe viahaviukile?

 TYILINGE tuambatisalwa omanima ano, tyilinge tuambatisalwale kohale, atuho tuhanda okukala novituwa Siovaa ehole. Opo tukale novituwa ovio, tuesukisa okutala nawa evi tusoka. Omokonda yatyi? Mokonda ovipuka tulinga vitei kuetyi tusoka. Inkha tukalela vala okusoka kovipuka ovivi, tupu matulingi ovipuka ovivi. (Efe. 4:17-19) Mahi tupu, ine tusoka kovipuka oviwa, ovipuka matupopi neevi matulingi, mavihambukiswa Tate yetu, Siovaa. — Gal. 5:16.

2. Omapulo patyi matulilongesa monthele ei?

² Ngetyi tuelilongesa-le monthele yokualamba, mokonda tuvakuankhali, hapeho matutyivili okuahasoko kovipuka ovivi. Mahi tupondola okukoyapo okuehevilingi. Tyina nkhele tuenembatisalwe, tuna okuyekapo okupopia nokulinga ovipuka Siovaa eyele. Otyo, otyo otyipuka tuesukisa okulinga opo tulipole ontheto yokohale. Ngokuti, opo tuhambukiswe umwe nawa-nawa Siovaa, tuna okutavela otyitumino tyokuati: “Livalekei ontheto omphe.” (Kolo. 3:10) Monthele ei, matukumbulula omapulo aa: “Ontheto omphe” oityi? Oñgeni tupondola okulivaleka ontheto omphe, atutualako nayo?

3. Mokusoka kuetyi tyipopia Ova Galata 5:22, 23, “ontheto omphe” oityi, iya oñgeni omunthu elivaleka-yo?

³ Omunthu wokuna “ontheto omphe,” ovipuka alinga uhetekela Siovaa. Tupu omunthu ulivaleka ontheto omphe tyina akala notyinyango tyononkhono mba Huku, iya ovipuka asoka, neevi alinga, mavilekesa okuti uhongolelwa nononkhono  mba Huku. (Tanga Ova Galata 5:22, 23.) Omunthu oo, uhole Siovaa, tupu uhole ovaumbili Vae. (Mat. 22:36-39) Tupu omunthu oo utualako nehambu namphila pamwe ena ovitateka. (Tia. 1:2-4) Omuna-mbembwa. (Mat. 5:9) Wapwa elundo iya una okankhenda navakuavo. (Kolo. 3:13) Uhole ovipuka oviwa iya ovio umwe alinga. (Luka 6:35) Movipuka alinga, ulekesa umwe okuti una ekolelo liapama mu Siovaa. (Tia. 2:18) Tyina alewa kanumana liwa, tupu ulikondola omutima tyina ahongiliywa okulinga etyi tyapenga. — 1 Kol. 9:25, 27; Titu 3:2.

4. Opo tukale nontheto omphe, ononthiki ambuho tuna okukala novituwa viapopiwa mo Ova Galata 5:22, 23. Hangununa.

⁴ Opo tukale nontheto omphe, tuesukisa okukala novituwa aviho viapopiwa mo Ova Galata 5:22, 23, novikuavo vali viapopiwa mo Mbimbiliya. * Ovituwa ovio, kavikahi ngovikutu tyina omunthu ahika pokuvala, uvalapo vala tyike. Tyina omunthu ena otyituwa tyike, opo notyikuavo ukala natyo. Mongeleka, ankho tuhole vakuetu, tupu matupu elundo navo, atukala nokankhenda navo. Opo ukale omunthu wokuna okankhenda navakuenyi, wesukisa okukala omunthu womapole, nokulikondola omutima.

5. Oityi tyihangununa okukala ‘nomalusoke a Kilisitu,’ iya omokonda yatyi tuesukisila okulilongesila ku Sesusi? (1 Ova Kolindu 2:16)

⁵ Tanga 1 Ova Kolindu 2:16. Opo tutualeko okukala nontheto omphe, tuesukisa okukala ‘nomalusoke a Kilisitu.’ Otyo tyilekesa okuti tuna okulilongesa oñgeni Sesusi ankho alinga ovipuka, atumuhetekela. Mokonda Sesusi utupu onkhali, ankho utyivila umwe okulekesa nawa-nawa ovinyango viononkhono mba Huku. Ku Sesusi tulilongesilako oñgeni Siovaa ekahi. (Heb. 1:3) Tyina tulinga ononkhono mbokuhetekela Sesusi, matutyivili okulinga ngetyi ankho alinga atukala ovanthu vena ovituwa oviwa. — Fili. 2:5.

6. Oityi tuna okuhinangela tyina tulivaleka ontheto omphe?

⁶ Okuti tutyivila umwe okulandula ongeleka ya Sesusi? Hamwe tupondola okusoka okuti: ‘Sesusi ankho utupu onkhali. Himetyivili-ale okulinga ngetyi ankho  alinga!’ Inkha ongotyo usoka, hinangela ovipuka evi: Tete, mokonda watungwa otyifuika tya Siovaa, ove upondola okukala novituwa ngo vya Siovaa no vya Sesusi. Ngotyo ove upondola okuvehetekela nawa, namphila kumotyivili okulinga ovipuka aviho valinga. (Gên. 1:26) Vali, kononkhono mba Huku ovipuka aviho vivilwa. Nononkhono ombo, ove motyivili okulinga ovipuka ankho wahasoko okuti movilingi. Mokonda tuvakuankhali, Siovaa utyii okuti kamatutyivili okulekesa nawa-nawa ovituwa viononkhono mbae. Otyo matyikesukisila omanima 1000 opo ovanthu mavakakala pano pohi, vahakale vali nonkhali. (Ehol. 20:1-3) Pehepano Siovaa utuita vala tulingi atyiho tuvila, atukala nonthumbi yokuti metukuatesako.

7. Pahe oityi matulilongesa pehepano?

⁷ Omovipuka patyi matuhetekela Sesusi? Matulilongesa ovinyango vikuana viononkhono mba Huku. Matutale oñgeni Sesusi akalele navio, netyi onthue tupondola okulilongesilako. Ngetyi tuapopiale, matulilongesa omapulo amwe maetukuatesako okutala oñgeni matulivaleka ontheto omphe.

8. Oñgeni Sesusi alekesile okuti uhole ovanthu?

⁸ Mokonda Sesusi ankho uhole tate yae, alingi atyiho opo emutavele, tupu aave omuenyo wae opo etuyovole. (Suau 14:31; 15:13) Tutyimona umwe nawa okuti Sesusi ankho uhole ovanthu movipuka ankho alinga etyi ali pano pohi. Namphila ankho ovanthu vamwe vemuyele, mahi nongotyo ankho una oluembia, nokankhenda. Tyimwe alingile tyilekesa okuti ankho uhole ovanthu, otyetyi evelongesile onondaka onongwa Mbouhamba. (Luka 4: 43, 44) Tupu Sesusi walekesa okuti uhole ovanthu etyi eliava opo aipawe novanthu ovakuankhali. Mokualinga ngotyo, waikula ondyila opo tukakale nomuenyo wahapu.

9. Oñgeni matulekesa okuti tuna oluembia novanthu, nga Sesusi?

⁹ Onthue tuelipakula ku Siovaa atumbatisalwa mokonda tumuhole. Naina, nga Sesusi, matulekesa okuti tuhole Siovaa tyina tutekula nawa vakuetu. Apositolu Suau wapopia okuti: “Una uhehole omukuatate wae, una eete, kapondola okukala nohole na Huku, una ehenemone.” (1 Suau 4:20) Tupondola okulipula okuti: ‘Ame ndyina ndyihole umwe ovanthu aveho? Ndyina umwe okankhenda novanthu atee tyina vamphopia omapita? Inkha ndyihole ovanthu, ndyilinga umwe ononkhono mbokukuatesako vana vahanda okukala omapanga a Siovaa? Ndyikuatesako umwe ovanthu namphila pamwe vahapandula etyi ndyivelingila? Ndyipondola okuundapa vali unene motyilinga etyi tyokulinga ovalongwa?’ — Efe. 5:15, 16.

10. Oñgeni Sesusi alekesile okuti omunthu wombembwa?

¹⁰ Sesusi ankho hamunthuko wonondyaya. Tyina ovanthu ankho vemulinga onya, kevekondolela. Mahi ngwe ankho ulinga ononkhono mbokukala nombembwa navakuavo, iya tupu ankho upopila vakuavo navo valinge ngotyo. Mongeleka, wapopilile ovanthu okuti inkha vahanda efendelo liavo litavelwe na Siovaa, vena okukala nombembwa navakuavo. (Mat. 5:9, 23, 24) Tupu wakuatesileko ovalongwa vae etyi ankho vena nokuyaya olie omunene pokati kavo. — Luka 9: 46-48; 22:24- 27.

11. Oñgeni tupondola okukala ovanthu vombembwa?

¹¹ Opo tukale ovanthu vombembwa tuesukisa okulityilika onondyaya. Tupu tuesukisa okuovola okukala nombembwa navakuetu, nokukuatesako ovakuatate vetu  nonomphange okukala nombembwa navakuavo. (Fil. 4:2, 3; Tia. 3:17, 18) Tupondola okulipula okuti: ‘Ndyilinga umwe atyiho ndyivila opo ndyikale nombembwa navakuetu? Tyina omukuatate ine omphange amandingi etyi tyandyihama, okuti ndyimupakela onkhongo? Ndyikevelela mukuetu eye okundyita otyiponyo mokonda oe wandeva, ine mwene ame ndyikemuiita vala otyiponyo? Tyina tyitavela, ndyikuatesako vakuetu vakale nombembwa navakuavo?’

12. Oñgeni Sesusi akalele nokankhenda?

¹² Sesusi ankho omunthu wokankhenda. (Mat. 11: 28-30) Walekesile okuti una okankhenda etyi atekulile nawa vakuavo, iya atee umwe ankho utavela etyi vapopia namphila ankho tyahapepukile. Mongeleka, etyi omukai umwe woko Fenisia emuita opo ahakule omona wae, kemukandukilile. Potete waanyene etyi emuiita, mahi etyi amona okuti omukai oo una ekolelo, etavela. (Mat. 15:22- 28) Namphila Sesusi ankho omunthu wokankhenda, mahi tyina omunthu umwe esukisa okuviyulwa, ankho utyilinga umwe. Pamwe ankho ulekesa okuti omunthu wokankhenda, mokuviyula vana ehole. Mongeleka, etyi Petulu aelekela okutyika Sesusi opo ahalinge etyi Siovaa ahanda, Sesusi emuviyula umwe otyo vakuavo vatala. (Malu. 8:32, 33) Etyi alinga ngotyo, hakuti ankho uhanda okukundisa Petulu, mahi wetyilinga opo emulongese iya tupu opo tyilongese ovalongwa ovakuavo okuahatumphuluka novipuka. Tyipondola otyipuka otyo Petulu tyemuihamene umwe, mahi etyi aviyulwa wapoleleko ouwa.

13. Oityi tuna okulinga opo tukale ovanthu vokuna okankhenda?

¹³ Opo tukale ovanthu vokuna okankhenda, pamwe matusukisa umwe okuviyula mukuetu. Tyina uviyula vakuenyi, hetekela Sesusi, etyi upopia otyipolo monondongwa mbuli Mondaka ya Huku. Kala omunthu woluembia. Kala nonthumbi yokuti mukuenyi nae uhanda okulinga etyi tyaviuka, tupu kala nonthumbi yokuti vana vehole Siovaa, mavetavela etyi uvepopila. Lipula okuti: ‘Tyina mukuetu amapengesa, ndyimupopila umwe okuti etyi alinga tyapenga? Ine pena umwe wesukisa okuviyulwa, okuti ndyityilinga nokankhenda, ine ndyipopia tyanumana? Oityi umwe nahandela okuviyulila mukuetu? Ndyimuviyula mokonda etyi alinga tyandumanesa, ine ndyimuviyula mokonda nahanda umwe okumukuatesako?’

14. Oñgeni Sesusi ankho alinga nawa vakuavo?

¹⁴ Sesusi ankho kei vala oviwa, mahi tupu ankho uvilinga. Sesusi ankho uhole Tate yae. Otyo ankho alingila ovipuka oviwa. Ovipuka tulinga, ine vihambukiswa vakuetu, otyo matyilekesa okuti tuna umwe otyali. Omunthu wotyali, apeho ukuatesako vakuavo, tupu uvelingila ovipuka oviwa. Hakunoñgonoka vala okuti otyipuka etyi tuahanda okulinga tyaviuka; mahi tupu tuna okutala nawa omokonda yatyi matutyilingila. Umwe upondola okulipula okuti: ‘Tyitavela umwe okunoñgonoka omokonda yatyi tulingila otyipuka tyimwe?’ Eenga, tyitavela. Mongeleka, Sesusi wapopile okuti ovanthu vamwe valingila-ko ovipuka oviwa vokuahepa, mahi naina vetyilinga vala mokonda vahanda okulitalesa. Namphila etyi valinga tyokuavela vokuahepa ovipuka tyikahi umwe nawa, mahi mokonda vahanda okulitalesa, ku Siovaa etyi valinga tyitupu esilivilo. — Mat. 6:1-4.

15. Oñgeni matukala ovanthu votyali?

¹⁵ Onthwe matukala vala ovanthu votyali, tyina tunoñgonoka omokonda yatyi tulingila-ko vakuetu ovipuka oviwa. Lipula okuti:  ‘Tyina namanoñgonoka otyipuka otyiwa ndyina okulinga, okuti ndyityilinga umwe? Omokonda yatyi nahandela okulingilako vakuetu ovipuka oviwa?’

16. Oityi tuna okulinga ononthiki ambuho, iya omokonda yatyi?

¹⁶ Tuahasokei okuti okulivaleka ontheto omphe tyihulila vala mombatisimu. Tuesukisa okutualako okukala nontheto omphe. Tutyilinga tyina apeho tukala novinyango viononkhono mba Huku. Omokonda yatyi? Mokonda pokati kovituwa ovio, opo Siovaa etuavela ononkhono mbae. (Gên. 1:2) Naina, ovinyango viononkhono mba Huku ovio vitukuatesako okulinga ovipuka oviwa. Mongeleka, Tiaku wahoneka okuti: “Ekolelo lihena ovilinga liankhia.” (Tia. 2:26) Tupu tupondola okupopia ngotyo ovinyango aviho viononkhono mba Huku. Kese nthiki, tulekesei okuti ovinyango viononkhono mba Huku, vikahi nokutukuatesako.

17. Oityi tuna okulinga inkha pamwe katuetyivilile okukala novinyango viononkhono mba Huku?

¹⁷ Atee umwe Ovakilisitau vambatisalwa-le kohale, pamwe vapondola okuhakala novinyango viononkhono mba Huku. Mahi otyiwa tutualeko okulinga ononkhono mbokukala novituwa oviwa. Soka kongeleka ei: Inkha ove una otyikutu uhole iya pena apa tyatanduka, okuti motyiyumbuhi vala liwa? Au. Nkhele molingi umwe ononkhono otyinyiki. Tyina wametyinyiki, pahe motyikuate nawa. Tupu, inkha pamwe kuetyivilile okukala nokankhenda, noumphua-lundo, nokukala noluembia nomunthu umwe, wahasoye. Etyi wesukisa okulinga okumuiita otyiponyo, opo mukale vali omapanga. Konyima olingi ononkhono opo wehetyiwane vali.

18. Onthumbi patyi tuna okukala nayo?

¹⁸ Onthwe tupandula unene ongeleka ongwa Sesusi etusila! Tyina tulinga ononkhono mbokumuhetekela muevi tusoka nevi tulinga, matyitupepukila okulinga ovipuka ngetyi ankho alinga. Tyina tulinga ovipuka ngetyi Sesusi ankho alinga, ngotyo tukahi nokulivaleka ontheto omphe. Monthele ei, tuelilongesa ovinyango vikuana viononkhono mba Huku. Otyiwa tuovole omuvo wokulilongesa ovinyango ovikuavo viononkhono mba Huku, atusoko oñgeni tupondola okukala navio. Upondola okuvasa ovinyango ovio Momukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Siovaa, posapi yati “Omuenyo Woukilisitau” iya oende pana pati “Ovinyango Viononkhono mba Huku.” Kala nonthumbi yokuti inkha ulinga ononkhono mbokukala nontheto omphe, Siovaa mekukuatesako.