Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 11

Moka wakan yijel «ja ajkʼach modoʼal» ja yajni awiʼajta jaʼ

Moka wakan yijel «ja ajkʼach modoʼal» ja yajni awiʼajta jaʼ

«Iʼajik ja ajkʼach modoʼal» (COL. 3:10).

TSʼEBʼOJ 49 La katik gustoʼaxuk ja skʼujol ja Jyoba

JA JAS OJ PAKLAXUK a

1. ¿Jasa mero wa xchiktes ja jastal kʼotel ja jmodotiki?

 AMA ajkʼachto kiʼajtik jaʼ ma ayxa jitsan jabʼil, jpetsaniltik wani xkʼana oj ajyukujtik ja tikʼe modoʼal bʼa lek xyila ja Jyoba. Bʼa oj lajxukujtik, tʼilani mi oj jelxuk ja jastal wa xpensaraʼantiki. ¿Jas yuj? Yujni ja it jani wa xchiktes ja jastal mero kʼotelotiki. Ta tolabida wa xpensaraʼantik bʼa jastik wa xkʼankʼunikujtik skʼulajel oj kaltik sok oj jkʼuluktik jastik bʼa mi lekuk (Efes. 4:17-19). Pe ta wa xkatik ajyuk ja bʼa jpensartik jastik bʼa lek, bʼobʼta masni oj kʼumanukotik sok oj jkʼuluktik ja jas lek wa xyila ja kala Tatik Jyoba (Gál. 5:16).

2. ¿Jastik sjobʼjel oj katikyi sjakʼjel ja bʼa artikulo it?

2 Jastalni kilatik ja bʼa bʼajtan artikulo, mini xbʼobʼ jkomtik yibʼanal bʼa mi oj ochuk jastik bʼa mi lekuk ja bʼa jpensartiki. Pe ojni bʼobʼ jtsatik bʼa mi oj jkʼuluktik. Bʼajtanto oj kitik jaʼ, tʼilani oj katikan yaljel sok sjejel modoʼalik bʼa kistal xyila ja Jyoba. Jani it ja jas bʼajtan oj jkʼuluktiki sok ja mas tʼilan bʼa yajel elkan ja poko modoʼali. Pe bʼa oj katik ajyuk gusto lek ja Jyoba, cha tʼilani oj jkʼuʼuktik ja mandar it: «Iʼajik ja ajkʼach modoʼal» (Col. 3:10). Ja bʼa artikulo it oj katikyi sjakʼjel ja sjobʼjelik it: ¿jasun kʼotel «ja ajkʼach modoʼal»? sok ¿jastal oj bʼobʼ ajyukujtik sok mi oj katikani?

¿JASUN KʼOTEL «JA AJKʼACH MODOʼAL»?

3. Jastalni wa xyala ja Gálatas 5:22, 23, ¿jasunkiluk «ja ajkʼach modoʼal» sok jastal wa x-ajyikujtik?

3 «Ja ajkʼach modoʼal» jani ja tikʼe pensar sok ja jastik junuk wa xkʼulaxi bʼa wa xchiktes ja smodoʼik ja Jyoba. ¿Sok jastal wa x-ajyikujtik? Jani sjejel ja satinel ja yip ja Dyos yajni wa xkaʼatikan bʼa oj stoj ja jpensartik, ja jastal wa xkabʼ aytik sok ja jastik wa xkʼulantik (kʼuman ja Gálatas 5:22, 23). Jun sjejel, ja maʼ wa x-ajyiyuj «ja ajkʼach modoʼal» wani syajtay ja Jyoba sok ja yaʼtijumiki (Mat. 22:36-39). Wa x-ajyi gusto ama stʼaspun wokolik (Sant. 1:2-4). Wa xya ajyuk ja lamanil (Mat. 5:9). Ay spasensya sok lek smodo soka tuki (Col. 3:13). Wa syajtay ja bʼa leki, sok wa skʼulan (Luc. 6:35). Wani sjeʼa soka jas wa skʼulani bʼa ayiʼoj jun tsatsal skʼuʼajel sbʼaja sTat bʼa satkʼinali (Sant. 2:18). Wa x-ajyi laman yajni wa x-aji tajkuk, sok wa skomo sbʼaj soka prebaʼik wa stʼaspuni (1 Cor. 9:25, 27; Tito 3:2).

4. ¿Jas yuj jel tʼilan oj ajyukujtik bʼa junta jalon ja modoʼalik wa staʼa tiʼal ja Gálatas 5:22, 23?

4 Bʼa oj ajyukujtik ja ajkʼach modoʼal, tʼilani oj ajyukujtik ja tuk modoʼalik wa xtax ja bʼa Gálatas 5:22, 23 sok bʼa tuk tekstoʼik wa xtax ja bʼa Biblia. b Ja modoʼalik it mini jachukuk jastal ja tuktukilxta kʼuʼal wa xlapatik. Pes lajani wa xchʼak aʼtijuke. Jun sjejel, ta meran wa xyajtaytik ja tuk, ojni ajyuk jpasensyatik sok lekil jmodotik soka tuk. Sok bʼa oj kʼotkotik mero lekil kristyanoʼik, tʼilani oj kaʼ jbʼajtik manso sok oj kom jbʼajtik.

¿JASTAL WA X-AJYIKUJTIK JA AJKʼACH MODOʼAL?

Yajni mas wa xnebʼatik spensarajel jastal Jesús, mastoni oj jchiktestik ja smodoʼiki. (Kʼela ja parrapo 5, 8, 10, 12 sok 14).

5. ¿Jas wa stojolan ajyelkujtik «ja spensar ja Kristo», sok jas yuj jel tʼilan oj jpaklaytik ja sakʼanil ja Jesús? (1 Corintios 2:16).

5 (Kʼuman ja 1 Corintios 2:16). Bʼa oj ajyukujtik ja ajkʼach modoʼal tʼilani oj ajyukujtik «ja spensar ja Kristo», wa xkʼan kaltik, tʼilani oj jnebʼtik jastal wa spensaraʼan ja Jesús sok oj nochtik. Ja Jesús sjeʼani lek ja satinel ja yip ja Dyos. Jastalni jun lekil espejo, ja yeʼn wani xchiktes lek ja smodo ja Jyoba ja jastalni mero (Heb. 1:3). Yajni mas wa slaja sbʼaj ja jpensartik jastal bʼa Jesús, mas oj bʼobʼ kitik ja jas wa skʼulani sok masto oj jchiktestik ja smodoʼiki (Filip. 2:5).

6. ¿Jasa tʼilan oj juljkʼujoltik yajni wa xkʼujolantik bʼa oj ajyukujtik ja yajkʼachil modoʼal?

6 ¿Pe meran maʼ lek wa xbʼobʼ jnochtik ja sjejel bʼa Jesús? Bʼobʼta ja weʼn oja pensaraʼuk: «Ja Jesús tojniʼa. ¡Mini nunka oj bʼobʼ kʼotkon jastal yeʼna!». Ta jach waxa pensaraʼan, ajuluka kʼujol oxe jasunuk. Bʼajtan, ja weʼn kʼulajiya bʼa oj kʼotan jastal Jyoba sok Jesús. Ja yuj weʼnani oja tsaʼ bʼa oja noch-e sok ojni bʼobʼukawuj, ama mini tojuk lek (Gén. 1:26). Xchabʼil, ja yip ja Dyosi jani ja ipal mas ekʼxeli. Soka skoltaneli, ja weʼn ojni bʼobʼa kʼuluk jastik bʼa mi oj bʼobʼukawuj wa tuchʼil. Yoxil, ja Jyoba mini wa smajlay bʼa oja jeʼ tsʼikan lek ja satinel ja yip ja Dyos ja wego. Ajuluka kʼujol ke ja kala Tatik jel xyajtani ojni yayi mil jabʼil ja matik wane smajlajel ajyel sakʼan bʼa Luʼum bʼa jachuk oj kʼotuke toj (Apoc. 20:1-3). Ja jas wa skʼana ja Jyoba bʼa keʼntik ja wego jani oj jkʼujoluktik ja janekʼ wa xbʼobʼi sok oj jipjkʼujoltik bʼa yeʼnani oj skoltayotik.

7. ¿Jasa oj kiltik ja wego?

7 ¿Jastal mero wa xbʼobʼ jnochtik ja smodo ja Jesús? Oj jpaklaytik chane modoʼal ja bʼa satinel ja yip ja Dyosi. Oj kiltik jastal sjeʼa ja Jesús jujune ja modoʼalik it sok jasa wa xbʼobʼ jnebʼtik ja keʼntiki. Cha oj kiltik jujuntik sjobʼjel bʼa oj skoltayotik yiljel ta tʼilan ay jas oj tojbʼestik ja bʼa modoʼalik it.

8. ¿Jastal sjeʼa ja syajal skʼujol ja Jesús?

8 Ja Jesús syajtayni lek ja Jyoba sok nikjiyuj bʼa xchʼakjel sbʼaj yuja yeʼn sok yuja keʼntiki (Juan 14:31; 15:13). Sok sjeʼa janekʼto wa syajtay ja kristyano yuja jastal yiʼa ja sakʼanil ja bʼa Luʼumi. Tolabida snaʼa yajulal sok lek sjeʼa ja smodo, asta soka matik mi lek wa x-iljiyuji. Sjeʼa ja yajtanel it bʼa jun modo chaʼanyabʼal yajni yala yabʼ ja kristyanoʼik sbʼaja sGobyerno ja Dyosi (Luc. 4:43, 44). Cha xchiktesni janekʼto wa syajtay ja Dyosi sok ja kristyanoʼiki yajni puesto ajyi bʼa yijel wokol sok cham bʼa skʼabʼ ja mulanumiki. Sok jachuk yakitik kibʼanaltik ja cholal bʼa ajyel sakʼan bʼa tolabida.

9. ¿Jastal oj bʼobʼ jetik yajalkʼujol snochjel ja sjejel bʼa Jesús?

9 Ta wa katikyi ja jsakʼaniltik ja Jyoba sok kiʼajtik jaʼ, yujni wa xyajtaytik ja kala Tatik bʼa satkʼinal. Ja yujil, jastalni Jesús, tʼilani oj jetik ja yajtanel jaw ja bʼa jastal wa xkilatik ja kristyanoʼiki. Ja jekabʼanum Juan stsʼijbʼan: «Ja maʼ mi syajtay ja yermano, ja maʼ wa xyila, mini xbʼobʼ syajtay ja Dyosi, ja maʼ mi xyila» (1 Juan 4:20). La jobʼ jbʼajtik: «¿Wan maʼ xyajtay meran lek ja tuki? ¿Wan maʼ xnaʼa syajulal ja tuk, ama mi lek sjeʼawe smodoʼe jmok? ¿Wan maʼ xpila ja jtyempo sok ja jastik kiʼoji bʼa stajelyi tiʼal ja tuk kristyanoʼik sbʼaja Jyoba yuja wa xyajtaye? ¿Mi maʼ xkaʼakan skʼulajel ama tʼusan mi yibʼanaluk mi chaʼanyabʼaluk xyilawe ma yajni mi lek xyilawone? ¿Wan maʼ xbʼobʼ jpil mas tyempo bʼa xcholjel?» (Efes. 5:15, 16).

10. ¿Jas skʼulan ja Jesús bʼa yajel ajyuk ja lamanil?

10 Ja Jesús yani ajyuk ja lamanil. Mi yayi stup ja tuki. Pe aytoni jas mas skʼulan. Yeʼnani sleʼa modo bʼa oj ajyuk laman soka kristyano sok stsatsankʼujolan ja tuk bʼa oj stojbʼese ja yajni wa xkʼeye kʼumal. Jun sjejel, sjeʼayile ke tʼilani oj yawe ajyuk ja lamanil soka yermanoʼe ta wa skʼanawe lek oj yil ja Jyoba ja jastal wa stoyoweʼi (Mat. 5:9, 23, 24). Sok tikʼanxta stsatsankʼujolan ja sjekabʼanumiki bʼa yajelkan kʼeʼel kʼumal sbʼa machunkiluk bʼa yeʼnle ja mas niwani (Luc. 9:46-48; 22:24-27).

11. ¿Jastal oj bʼobʼ katik ajyuk ja lamanil?

11 Bʼa yajel ajyuk ja lamanil, mini kechan oj jtalnay jbʼajtik bʼa yajel kʼe kʼumalik. Tʼilani keʼntik oj jkʼujoluktik bʼa yajel ajyuk ja lamanil soka tuki sok bʼa stsatsankʼujolajel ja kermanotik bʼa stojbʼesel ja kʼumal wa xkʼeye (Filip. 4:2, 3; Sant. 3:17, 18). Wani xbʼobʼ jobʼ jbʼajtik: «¿Janekʼ puesto ayon bʼa yajel ajyuk ja lamanil soka tuk? ¿Wan maʼ xnolo tajkel ta jun hermano syajbʼeson? ¿Wan maʼ xkaʼakan ke yeʼn ja jun kristyano a-sle modo stojbʼesel ja jastiki? ¿Ma keʼn wa xkʼujolan ama wa xkʼuʼan yeʼnani smul ja jun? Ta wa xbʼobʼi, ¿wan maʼ stsatsankʼujolan ja matik kʼeʼele kʼumal bʼa oj yawe ajyuk ja lamanil?».

12. ¿Jastal sjeʼa ja Jesús ke lekni smodo?

12 Ja Jesús sjeʼani lek ja smodo (Mat. 11:28-30). Lekni smodo sok yabʼni stojol ja tuk, cha jachni ja bʼa ekʼeleʼik jel wokoli. Jun sjejel, yajni jun ixuk fenicia spatayi skʼujol bʼa oj yayi tojbʼuk ja yakʼixi, ja bʼajtanto mini skʼulan ja jas skʼana, pe lekni sjeʼa ja smodo sok ya tojbʼuk ja yal akʼixi yajni yila janekʼto wa skʼuʼani (Mat. 15:22-28). Pe ja yeʼn, mini yaʼakan bʼa oj kʼulajuk ganar yuja jastal ay xyabʼi. Ayni ekʼele, yuja lekil smodo tʼilani cha tsats yalayabʼ ja matik wa syajtayi. Jun sjejel, yajni ja Pedro sleʼa modo stimjel ja Jesús bʼa skʼulajel ja jas wa skʼana ja Jyoba, ja yeʼn stojo bʼa stiʼ sat ja tuk nebʼumaniki (Mar. 8:32, 33). Mini skʼulan bʼa yajel kʼixwuk ja Pedro, jani bʼa sjejelyi sok yajelyi julskʼujole ja tuk nebʼumanik bʼa tʼilani oj skoltaye sok mi oj stime bʼa skʼulajel ja jas wa skʼana ja Dyosi. Bʼobʼta ja Pedro kʼixwini tʼusan, pe wajni bʼa slekilal.

13. ¿Jasa tʼilan oj jkʼuluktik bʼa sjejel meran lekil jmodotik?

13 Bʼa sjejel meran lekil jmodotik soka matik wa xkʼanatiki, ayni tʼilan jaman lek oj kaltik. Yajni xkʼulantik, la jnochtik ja smodo ja Jesús sok la katik eluk ja rasonik bʼa Yabʼal Dyos. La jetik lek ja jmodotik. La jmajlaytik ja mas lek bʼa yeʼnle, sjipjel jkʼujoltik ja matik wa syajtay ja Jyoba sok wa syajtayotik ja keʼntiki ojni skis-e ja rason wa xkatikyi sok yajalkʼujol. La jobʼ jbʼajtik: «¿Mi maʼ la kanyon chʼabʼan yajni wa xkila june maʼ jel xkʼana bʼa wan skʼulajel jun jasunuk bʼa mi lekuk? ¿Sok jastal wa xkʼulan? ¿Yajxta maʼ wa xkʼulan, ma kʼakʼxta? ¿Sok jas yuj wa xkayi rasoni? ¿Ja maʼ yuja tajkelon soka kristyano jaw, ma yuj wa xkʼana ja mas lek bʼa yeʼna?».

14. ¿Jastal sjeʼa ja Jesús lekil kʼujolal?

14 Ja Jesús mi kechan snaʼa ja jas leki; cha wani skʼulan. Ja yeʼn wani syajtay ja sTati, ja yuj tolabida wa skʼulan ja bʼa jas toji sok yuj jun lekil rason. Ja maʼ wa sjeʼa lekil skʼujol tolabida wa sleʼa modo bʼa skoltajel ja tuki sok bʼa skʼulajel jastik bʼa yeʼnle. Mini malanukta oj jnatik ja jas leki; tʼilani oj jkʼuluktik sok yuj jun lekil rason. Bʼobʼta ayni maʼ oj sjobʼ: «¿Yuj maʼ wa xbʼobʼ kʼulaxuk jun jasunuk yuj jun rason bʼa mi stojoluk?». Pes waniʼa. Jun sjejel, ja Jesús yala sbʼaja matik wa xyayi slimosna ja pobreʼiki pe kechani wa skʼulane bʼa ay maʼ oj iljukeyuj. Ja matik wa skʼulan ja jaw mini lekuk wa xyila ja Jyoba (Mat. 6:1-4).

15. ¿Jastal oj bʼobʼ kʼotkotik meran lekil kristyanoʼik?

15 Kechani oj bʼobʼ kʼotkotik meran lekil kristyanoʼik ta wa xkʼulantik jastik bʼa lek spensarajel ja tuki sok mi bʼa keʼnuktikta. Tʼilani oj jobʼ jbʼajtik: «¿Wan maʼ xbʼobʼ kal ke mini kechanuk wa xnaʼa ja jas toji, pes cha wani xkʼulan? ¿Jas yuj wa xkʼulan jastik lek?».

¿JASTAL OJ BʼOBʼ KATIK AJYUK LEK JA YAJKʼACHIL MODOʼAL?

16. ¿Jasa tʼilan oj jkʼuluktik kada kʼakʼu, sok jas yuj?

16 Mok jpensaraʼuktik ke yajni wa xkiʼajtik jaʼi tini wa xkʼutes jbʼajtik tsʼikan lek ja bʼa yajkʼachil modoʼali, sok mixa tʼilanuk ay jas mas oj jkʼuluktik. Ja yajkʼachil modoʼali jachni kʼotel jastal jun kʼuʼal bʼa tʼilan oj katik ajyuk lek. Ja yujil, jelni tʼilan ke kada kʼakʼu oj letik modo bʼa oj jetik ja satinel ja yip ja Dyosi. ¿Jas yuj? Yujni ja Jyoba juni Dyos bʼa ay jas wa skʼulan, jaxa yipi juni ipal bʼa mi xjijli (Gén. 1:2). Ja it wa xkʼan yal ke kada jujune ja bʼa modoʼalik ja bʼa satinel ja yip ja Dyosi wani xbʼobʼyuj sok tʼilani oj snikotik bʼa ay jas oj jkʼuluktik. Jun sjejel, ja nebʼuman Santiago stsʼijbʼan: «Chamel ay ja skʼuʼajel ta mi jas xkʼulaxisoki» (Sant. 2:26). Sok junxtani wa xbʼobʼ alxuk ja bʼa tuk modoʼalik wa xya ajyuk ja yip ja Dyosi. Kada ekʼele ke wa xchiktestik, wani xjeʼatik ke ja yip ja Dyosi ayni jas wan skʼulajel bʼa keʼntik.

17. ¿Jasa wa xbʼobʼ jkʼuluktik yajni mi xchiktestik ja satinel ja yip ja Dyos ja jastalni mero?

17 Asta ja snochumanik Kristo bʼa jitsanxa jabʼil yiʼoje jaʼ ayni mi xchiktese tsʼikan lek ja satinel ja yip ja Dyosi jastalni wa xmajlaxi. Pe ja mas tʼilani jani mi oj el jganatik. La katik jun sjejel: Ta chʼi ja jkʼutik bʼa jel xkʼulantik gusto, ¿anke mini wegoxta wa xjipatik el? Seguro ojni jletik modo bʼa stojbʼesel, ta wa xbʼobʼi. Sok man tyempo jaw masxani oj jtalnaytik. Cha jachni junxta, ta ay ekʼele mi jelxta lekuk ja jmodotik, mey lek jpasensyatik ma ayni mi la yajtanitik ja jastalni mero, mok el jganatik. Skʼanjel perdon sok spetsanil jkʼujoltik wani xbʼobʼ stojbʼes ja jas ekʼeli sok wani xbʼobʼ ya tojbʼuk ja jastal wa xkila jbʼajtik soka kristyano jaw. Sok la jletik modo bʼa masxa lek oj jkʼuluktik ja bʼa pilan ekʼele.

18. ¿Jasa wa xbʼobʼ jkʼuʼuktik leki?

18 ¡Jelni xkaʼatik tsʼakatal yuja tey kiʼojtik ja sjejel bʼa Jesús! Yajni wa xnochotik ja jastal wa spensaraʼani, mas pasil oj kabʼ oj jkʼuluktik jastal yeʼna. Sok jachuk masni oj jchiktestik ja yajkʼachil modoʼali. Ja bʼa artikulo it, kechan jtaʼunejtik tiʼal chane ja bʼa modoʼal bʼa satinel ja yip ja Dyosi. Pe jelni lek ja oj jpiltik tyempo bʼa spaklajel ja tuk modoʼalik wa xya ajyuk ja yip ja Dyosi bʼa yiljel ta ojni bʼobʼ jchiktestik mas lek. Ojni jtatik jun lista bʼa artikuloʼik bʼa jel oj skoltayotik ja bʼa Guía de estudio para los testigos de Jehová, ja bʼa yolomajel «El vivir cristiano» sok tsaʼan «Fruto del espíritu». Wani xkʼuʼantik lek, ta wa xkʼujolantik bʼa oj ajyukujtik ja yajkʼachil modoʼali sok mi xkaʼatikan yijel, ja Jyoba ojni skoltayotik.

TSʼEBʼOJ 127 Jas tikʼe ixuk winik kʼotelon

a Chikan jas ekʼel jbʼajtik ja bʼa tyempo ekʼta, jpetsaniltik wani xbʼobʼ ajyukujtik «ja ajkʼach modoʼal». Bʼa skʼulajel ja it, tʼilani oj katik kʼajyuk ja jastal wa xpensaraʼantik sok skʼujolajel bʼa kʼotel jastal Jesús. Ja bʼa artikulo it oj jpaklaytik sjejelik bʼa jastal wa spensaraʼan sok wa skʼulan ja Jesús. Cha oj sjekitik jastal oj bʼobʼ jnochtik ja smodo tsaʼan yajni kiʼajtikta jaʼ.

b Ja Gálatas 5:22, 23 mini staʼa tiʼal spetsanil ja modoʼalik bʼa wa skoltayotik oj ajyukujtik ja yip ja Dyosi. Ja bʼa xetʼan «Sjobʼjelik yiʼoj ja matik wa skʼumani» bʼa Ja juʼun Cholumani bʼa junio bʼa 2020 wa xcholo sbʼaja it.