Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 12

A kuenta tinʼiai jmeni xi tsabe je Zacarías

A kuenta tinʼiai jmeni xi tsabe je Zacarías

“Kao kui nganʼiona, kui xi tso Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán” (ZAC. 4:6).

KJOAJNDA 73 Tʼaináijin nganʼio kao kjoanʼiojin

XI TÍNCHJA̱NI *

1. Jméni xi kao kjoatsjoa kiskoyale je chjota judío.

 JE CHJOTA judío nʼio tsjoa kisatio kon nga̱ je Jeobá kʼoatsakʼé kon je rey Ciro xi Persia tsʼe nga katasíkatíondái je chjota israelita xi jenkjín nó tjíonʼio ya Babilonia. Je rey jngoo kjoatéxoma tsakʼasje jñani kʼoatso nga katafini ʼndele chjota judío kʼoa nga katabʼéndaya je ndʼiale Jeobá (Esd. 1:1, nota, 3). Nʼiojin tsjoa kisatio kon je chjota judío nga kʼoatso én kinrʼoé nga̱ jé Jeobá skoe̱xkón ijngokʼa ya ʼnde jñani kiskoéjin nga sʼe̱tsʼoale.

2. Jméni xi kisʼin je chjota judío kʼianga jekicho Jerusalén.

2 Kʼianga nó 537 tongini nga nó 1, kʼiaa kichotítjon kʼa chjota judío ya Jerusalén xi Judá nchja̱ni. Kʼianga jekicho tokjoan kisixá, kʼoa kʼianga nó 536 tongini nga nó 1, tojekoanjngole je xjáoja̱ma̱le yo̱ngo̱.

3. Jmé kjoa xi jaʼatojin je chjota judío.

3 Kʼianga tokʼia choatsele nga tjíobʼénda je yo̱ngo̱ chjota tsakatiochjoale. Je naxinandá xi ya chrian tsakatio “kisikinroajen kon je chjota judío nga tsín tosi tonda katabʼéndaya je yo̱ngo̱” (Esd. 4:4). Tonga nga jeki nichxin, ngisaa titse kjoa jaʼatojinngáni je chjota judío. Kʼianga nó 522 tongini nga nó 1, ijngo rey tsakatéxoma ya Persia xi Artajerjes tsakʼin. * Kʼianga jekjaʼaí rey tsakatéxoma, nʼio tsjoa koanle je chjota xi tsakatiochjoale je chjota judío nga̱ kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga koa̱n kʼoechjoale je xá xi tjíosʼín (Sal. 94:20). Chjota jebi énndiso tsakáne je chjota judío nga kʼoakitso nga tsín titjíosítjosonnile je rey (Esd. 4:11-16). Koankjainle jmeni xi tsakʼinle je Artajerjes kʼoa likui tikitsjoaʼndeni nga katasʼendaya je yo̱ngo̱ (Esd. 4:17-23). Je xá xi tjíosʼín tsakai je chjota judío kisʼekjoanle (Esd. 4:24).

4. Jméni xi kisʼin Jeobá kʼianga tsín tikitsjoaʼndeni chjota nga kisʼendaya je yo̱ngo̱ (Isaías 55:11).

4 Je chjota xi ya tsakatiochrian xi tsín je Jeobá tsakʼétsʼoale kʼoa kao je chjota xi Persia tsʼe kʼoakitso nga tsín tikatasʼendayani je yo̱ngo̱. Tonga je Jeobá kʼoakitso nga katasʼendaya, kʼoa bitjoson ngantsjai jmeni xi tso (tʼexkiai Isaías 55:11). * Jméni xi kisʼin je Jeobá. Profeta kisikao je Zacarías kʼoa jin sén tsakakóle. Je Zacarías tsakʼéyanajmíle je chjota judío jme xi kisakole kʼoa kui xi kisinʼiojin. Je sén xi kisakole kui xi tsakinyakao nga koanjinle nga tsín tjínnele tsokjonle je kontrale kʼoa nga tosi tonda sijngo je xá xi tsakánele je Jeobá. Je sén xi maʼaonni, jngo xi tiya lʼí kʼoa jao yá olivo kisakole je Zacarías.

5. Jmé xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

5 Je sén xi maʼaonni xi kisakole Zacarías nʼio tsakinyakao je chjota israelita. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati sakʼoa nroajen tokoán. Kuinga nʼio kuinyakaoniná nga chótʼayajiaan sén jebi nga tosi tonda kixi kjuintʼalee Jeobá, jolani nga chjota fitjenngikená, nga bʼantjaiya josʼin tinixálee Niná kʼoa nga tsín ndi̱to̱n majinná jmeni xi tsoná je naxinandále Niná.

KʼIANGA CHJOTA FITJENNGIKENÁ

Kʼianga jngo sén kisakole, je Zacarías kui tsabe je xi tiya lʼí xi ñato lámpara tjínle kʼoa xi jao yá olivo nroani siti̱le (Chótsenlai párrafo 6)

6. Jósʼin tsakinyakao chjota judío je sén xi nchja̱ni Zacarías 4:1-3 (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya portada).

6 (Tʼexkiai Zacarías 4:1-3). * Je sén xi kisakole Zacarías tʼatsʼe xi tiya lʼí kao nga jao yá olivo kisinʼiojin je chjota judío kʼianga chjota kitjenngike. Je sén xi kisakole Zacarías yaa matsen je siti̱ xi bitjonile nga jao yá olivo kʼoa jngo xjoa̱ki̱cha̱ bichóxinyáya xi ya tíjnasonle xi tiya lʼí kʼoa je siti̱ jebi ya bichóxinyáya je xi ñato lámpara ánni nga tsínkʼia katafitsʼaoni. Je Zacarías i kitsole je ánkje: “Ji nai, jméni xi tsoyanile jebi”. Kʼoa je ánkje kʼoakitsole jmeni xi kitsole Jeobá. I kitsole: “Ni kaojinla nganʼiole chjotakjoajchán ni kaojinla nganʼio, kao kui nganʼiona, kui xi tso Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán” (Zac. 4:4, 6). Je siti̱le yá olivo kui tsoyanile je nganʼiotsjele Jeobá xi tsínkʼia fe. Je nganʼiotsjele Jeobá kʼoa kao jokji nganʼio kisʼele je chjotakjoajchán Persia alikui koanngóson. Nga je Jeobá tsakasenkao chjota xi tsakʼéndaya yo̱ngo̱, koanjngole je xá xi kisʼin ninga chjota tsakatiochjoale. Nʼiojin tsakinyakao je chjota judío én jebi. Tokui xi tjínnele kisʼin nga je Jeobá kisinʼiotʼa kʼoa nga tosi tonda kisixá. Kʼoa kui xi kisʼin ningalani kisʼechjoale.

7. Jméni xi tsakinyakao je chjota judío.

7 Tonga jmeni xi koan nga koanskanni tsakinyakao je chjota judío. Kʼianga nó 520 tongini nga nó 1, ijngo chjotaxá tsakatéxoma ya Persia xi Darío I tsakʼin. Kʼianga jejao nó tíbatéxoma chjota jebi koanjinle nga tsín ndatjín nga kisʼechjoale je xá xi kjima nga tísʼendaya je yo̱ngo̱ kʼoa kitsjoaʼnde nga katamaxá ijngokʼa (Esd. 6:1-3). Tokʼoajin koanle je chjota judío nga kʼoatsakʼinle. Je rey kʼoakitsole je chjota xi ya tjíochrian nga tsín je chjota judío katabinyásile, nga tosa katatsjoále tao̱n kao tsojmi xi koa̱nchjénle (Esd. 6:7-12). To tsʼato ño nó koanjngonile yo̱ngo̱ je chjota judío kʼoa kʼiaa koanjngole nga nó 515 tongini nga nó 1 (Esd. 6:15).

Je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼianga chjota fitjenngikená (Chótsenlai párrafo 8)

8. Ánni nga nʼiojin koa̱nsíñá ninga chjota koaitjenngikená.

8 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, ñá xi choʼndale Jeobá maa kʼoati fitjenngikená je chjota. Tjínkʼa ʼnde jñani tíchjoale xále Niná. Kʼianga ndoyá nikatíoʼya ndsʼee kʼoa nga ngixko̱n chjotaxá fichókinya kʼoasʼin beni chjota je Énle Niná (Mat. 10:17, 18). Sakʼoa binyakaoná kʼianga bʼantjaiya je chjotaxá kʼoa tsakuije̱ nga jngo juez kuinchja̱ntjai je xá xi nʼia. Kʼoa tjínkʼa ndsʼee xi kjaʼaísa kjoa faʼatojin. Ningalani tjoʼndele ya naxinandále nga je Jeobá síxále tonga sajé xi xínkjín ma batiochjoangále (Mat. 10:32-36). Kʼianga be je xi xínkjín ma nga toxitsjoa ninga batiochjoa, nga jefi nichxin alikui tikʼoasʼínni kʼoa je xi tsakatiochjoa ngasʼa tjínkʼa xi choʼndale Jeobá ma ndʼaibi. Machjén nga nʼiojin koaan kʼoa alikui koa̱n nga si̱kinroajeen tokoán ninga chjota fitjenngikená. Alikui koa̱n nga kuijkoán nga̱ jé Jeobá tíjnakaoná kʼoa tsjoáná je nganʼiotsjele.

KʼIANGA BʼANTJAIYA JOSʼIN TINIXÁLEE NINÁ

9. Ánni nga ba koan kʼanile je chjota judío kʼianga jekisʼenda xjáoja̱ma̱le yo̱ngo̱.

9 Kʼianga jekisʼenda xjáoja̱ma̱le yo̱ngo̱, tjínkʼa chjota judío xi jejchínga xi kiskiʼndá (Esd. 3:12). Nga tsabe jokisʼe je yo̱ngo̱ xi tsakʼénda Salomón ba koanle nga tsín tikʼoakisʼeni je yo̱ngo̱ xi kisʼenda (Ageo 2:2, 3). Jósʼin tsakinyakao chjota jebi je sén xi kisakole Zacarías nga tsjoa kisatio ijngokʼani kon.

10. Jósʼin tsakinyakao chjota judío jmeni xi kitso ánkje nga tsjoa kisatio ijngokʼani kon tojo tso Zacarías 4:8-10.

10 (Tʼexkiai Zacarías 4:8-10). * Jmé xi kinchja̱ni je ánkje kʼianga kʼoakitso nga nʼio tsjoa sa̱tío kon je chjota judío kʼoa nga skoe̱ je plomo xi yʼa je chjotaxá judío xi Zorobabel tsakʼin. Je xi plomo ʼmi kui xá machjénni nga tsjenjonle jngo xjáo kʼoa nga ʼyale tsa kixi séjna je xjáo xi tísʼenda. Kʼianga kʼoakitsole ánkje je naxinandá, kui xi kitsonile nga koa̱njngole je yo̱ngo̱ kʼoa nga kuitjoson jmeni xi kitso je Jeobá. Tsa tsjoa kisʼe kon Jeobá kʼoati tjínnele tsjoa kisatio kon je chjota judío. Je xi koanmele Niná kuinga ya kataʼyaxkón jñani kisʼenda chjotse je yo̱ngo̱. Tsakui kuenta kisʼin chjota judío nga je Jeobá skoe̱xkón kʼoa nga nda koatio ngixko̱n kui xi tsakinyakao nga tsjoa kisatio ijngokʼani kon.

Ali si̱kinroajeen tokoán ninga kʼoantjaiya josʼin tinixálee Niná (Chótsenlai párrafo 11, 12) *

11. Ánni nga ñʼai ma kʼanile je ndsʼee nga bʼantjaiya josʼin tjíosíxále je Jeobá.

11 Ñʼai ma sakʼoaná kʼianga bʼantjaiya josʼin tinixálee je Jeobá. Nʼio nkjín ndsʼee xi jekjoatse nga ñaki to xále Niná tjíosʼín tonga ndʼaibi tjíonikʼantjaiya josʼin tjíosíxá, kʼoa tjínjinkʼa xi tjíosíkatío josʼin tjíosíxále Niná nga jekjimajchínga. Toxá ba satíoni tokoán kʼianga kʼoama. Tsakui nichxin alikui koa̱njinná ánni nga tíbʼantjaiyani josʼin tinixálee Niná, tsa tsín sa̱sénnáje̱ kʼoa tsakui nichxin kjoaʼaítsjenná josʼin kinixá ngasʼa, kʼoa kuijin xi sikinroajen tokoán nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikʼoakjitse si̱xánilee Jeobá jokinʼia ngasʼa (Prov. 24:10). Kataʼyala jósʼin koasenkaoná je sén xi kisakole Zacarías nga tosi tonda kʼoénelee yaoná nga si̱xálee je Niná.

12. Jósʼin basenkaoná je sén xi kisakole Zacarías nga tsín nikinroajenlee tokoán ningalani bʼantjaiya josʼin tinixálee Niná.

12 Je xi koasenkaoná nga tsín ba sa̱tío tokoán nga bʼantjaiya josʼin tinixálee Niná, kuinga kuenta sʼiaan josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá. Nʼio nkjín koya jmeni xi tísʼín Jeobá ndʼaibi kʼoa kui kjoanda tjínná nga tojngo tinixá kao je (1 Cor. 3:9). Ningalani bʼantjaiya josʼin tinixálee Jeobá, je xi tsín bʼantjaiya kui jokji tsjoakená. Ningalani tíbʼantjaiyajin josʼin tinixálai je Niná, alikuijin nʼio nikjaʼaitsjain ánni nga kʼoakjimani, ʼndele nga tokui si̱kjáojin jmeni xi tinʼiai nichxin xi tífaʼato tosa tijélai Niná nga katabasenkaoli nga ngisa ndasʼin si̱xálai nichxin xi sʼa nroa (Ecl. 7:10). ʼNdele nga tokui kuenta sʼiain jmeni xi tsín tikʼoakoa̱nnili tosa kui kuenta tʼiain jmeni xi koa̱nli kʼoasʼiain. Je sén xi kisakole Zacarías kui bakóyaná nga nʼio tjínle kjoandosin nga tsín si̱kʼajenlee tokoán, ánni nga tosi tonda tsjoa sa̱tíoni tokoán kʼoa kixi kjuintʼanilee Niná ninga kʼoantjaiyaa josʼin tinixálee.

NGA TSÍN NDI̱TO̱N MAJINNÁ JME XI TSO NAXINANDÁLE NINÁ

13. Ánni nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen kʼani je chjota judío nga tsín ndatjín nga kʼoendaya ijngokʼa je yo̱ngo̱.

13 Ningalani tsín kitjoʼndele nga kʼoendaya yo̱ngo̱ je chjota judío, je naʼmitítjon Jesúa (Josué) kʼoa kao je chjotaxá xi Zorobabel tsakʼin, xi tsakándiaale je naxinandá “tsakʼéndaya ijngokʼangáni je ndʼiale Niná” (Esd. 5:1, 2). Tsakui nichxin tjínkʼa chjota judío xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín ndatjín nga kʼoasʼin sixá nga̱ skoe̱jin je chjotakontrale kʼoa kʼoechjoajinle. Je Josué kao Zorobabel, chjota xi tsakándiaale je xá xi koan, koanmele tsabe tsa je Jeobá koasenkao. Kataʼyala josʼin tsakasenkao je Jeobá.

14. Jósʼin tsakinyakao jmeni xi tso Zacarías 4:12, 14 je naʼmitítjon Josué kao chjotaxá Zorobabel.

14 (Tʼexkiai Zacarías 4:12, 14). * Je sén xi nchja̱ni texto jebi kʼoatsole ánkje je Zacarías nga je Josué kao Zorobabel tsoyanile nga jao yá olivo. Kʼoatso ánkje nga chjota jebi yaa nyandaile je Jeobá. Nga ya nya ʼnde jebi kui bakó nga je Jeobá koannʼiotʼa nga jao chjota jebi kʼoa kuinga je kitsjoaxánile. Kuinga tsín tjínnenile jao tsakʼé kon chjota judío jmeni xi kitso nga jao chjota jebi nga̱ jé Jeobá kisichjén nga tsakándiaale naxinandále.

15. Jósʼin bakoñá nga chjí ʼyaa josʼin bándiaaná je Jeobá tojo tso je Biblia.

15 Je Jeobá kui Biblia tísíchjén ndʼaibi nga tíbándiaale je naxinandále. Yaa Biblia kʼoatsoná josʼin tjínnele jchaxkoán je Jeobá. Kʼianga nikʼayaa nichxinná nga bʼexkiaa kʼoa nga nijinlee yaoná jmeni xi tso Biblia kʼoasʼin bakoñá nga je Jeobá tíbándiaaná. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “A sikjaʼaitsjenjinña kʼianga bʼexkia je Biblia kʼoa jmeni xi tso je xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná. A basjaiyaña jmeni xi tsín majinna. Axo to kuenta bʼexkiaña” (2 Ped. 3:16). Kʼiatsa si̱kʼayaa nichxin nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bakóyaná je Jeobá kʼoasʼin koakoñá nga je tíbándiaaná kʼoa kuitjosonná je xá xi tíbánená (1 Tim. 4:15, 16).

Si̱tjosoán jmeni xi tsoná je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” (Chótsenlai párrafo 16) *

16. Ninga tsín koa̱njinyejená jmeni xi kuitsoná je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”, jméni xi koasenkaoná nga si̱tjosoán.

16 Ijngo koya xi síchjén je Jeobá nga bándiaale naxinandále jé “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” (Mat. 24:45). Sakʼoajin tsín koa̱njinyejená jmeni xi kuitsoná je choʼnda jebi. Tobʼelañá, tsakui kʼoakuitsoná jmeni xi tjínnele sʼiaan tsa totsejinni kjoaxkón kjoaʼaínená, kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín kʼoakoa̱n ya jñani tsaan. Kʼoa tsa kʼoakuixoánje̱ nga síkʼatone choa̱le jotso kʼianga chʼin sʼe. Jméni xi tjínnele sʼiaan kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín nʼio kuinyakaoná jmeni xi kʼuínná. Nʼiojin kuinyakaoná kʼiatsa kuenta sʼiaan josʼin tsakinyakao je chjota judío nga kisitjoson jmeni xi kitsole Josué kao Zorobabel. Kʼoati koa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan jmesani xi masjainá nga bʼexkiaa Biblia. Nichxin kjoatse, tjínkʼa choʼndale Niná xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín josʼin kuinyakao jmeni xi tsakʼinle, tonga kuini xi tsakʼasjentjai nga jekoanni (Juec. 7:7; 8:10).

KUENTA TʼIAIN JMENI XI TSABE JE ZACARÍAS

17. Jósʼin tsakinyakao chjota judío je sén xi kisakole Zacarías tʼatsʼe xi tiya lʼí kao nga jao yá olivo.

17 Tsakui nichxin tochoa jmeni xi kisakole Zacarías je sén xi maʼaonni, tonga je chjota judío nʼio tsakinyakao nga tosi tonda kisixá kʼoa nga tosi tonda tsabexkón je Niná. Kʼoa kʼianga kisitjoson je chjota judío jmeni xi kitsole je Zacarías kʼoasʼin tsabeni nga je Jeobá tíbasenkao kʼoa nga je tíbándiaale. Nga kui nganʼiotsjele Jeobá tsakinyakao kisijngoo je xá xi tjíosʼín kʼoa tsjoa kisatio ijngokʼani kon (Esd. 6:16).

18. Jósʼin koasenkaoli je sén xi tsabe Zacarías.

18 Je sén xi tsabe Zacarías xi tʼatsʼe xi tiya lʼí kao nga jao yá olivo kʼoati nʼio kuinyakaoná. Tojosʼin tiʼyaa, koasenkaoná nga chókjoajinná kʼianga chjota koaitjenngikená, tsjoa sa̱tío tokoán ninga kʼoantjaiya josʼin tinixálee je Niná kʼoa tsín jao sʼe̱ tokoán nga si̱tjosoán jmeni xi kuitsoná je naxinandále Niná ninga tsín koa̱njin sakʼoaná. Kʼoa jméni xi sʼiaan kʼianga kjoa kuitjátojiaan. Xi títjon, kuenta sʼiaan jmeni xi tsabe je Zacarías, nga tjín choa̱ xi bakó nga je Jeobá tísíkuinda naxinandále. Xijekoa̱n, si̱tjosoán jmeni xi koa̱njinná, je Jeobá si̱nʼiotʼaa kʼoa tosi tonda kao kjoatsjoa si̱xálee (Mat. 22:37). Tsa kʼoasʼiaan, jé Jeobá koasenkaoná nga kao kjoatsjoa si̱xálee ngantsjai nichxin (Col. 1:10, 11).

KJOAJNDA 7 Jé Jeobá tsjoánganʼiona kʼoa bʼasjentjaina

^ párr. 5 Je Jeobá nkjín sén tsakakóle je profeta Zacarías. Je sén jebi kui xi tsakasenkao je Zacarías kao naxinandále Jeobá nga tosi tonda tsakʼéndaya je yo̱ngo̱ ninga chjota tsakatiochjoale. Je sén jebi kʼoati koasenkaoná tsanda ñá nga tosi tonda kixi kjuintʼalee Jeobá ninga kjoa kuitjátojiaan. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan jméni xi bakóyaná je sén xi kisakole Zacarías tʼatsʼe xi tiya lʼí kao yá olivo.

^ párr. 3 Je rey Artajerjes xi bʼaxki̱ i̱bi ali tsa tijejinni je xi kʼia tsakatéxoma nga tsakʼejna je Nehemías xi nda kisikao je chjota judío.

^ párr. 4 Isaías 55:11: “Kʼoakoa̱n je én xi bitjoni ndsoʼba. Alikui tokjitia nga kjoaʼaínrʼoenina, ñaki kʼoakoa̱n jmeni xi mena, kʼoa ñaki kʼoasʼin kuichotsjoá jme xá tisikasénña”.

^ párr. 6 Zacarías 4:1-3: “Je ánkje xi sa jetsakjákaona jaʼai ijngokʼa kisikjaʼána tojo nikao jngo xi kijnafe. 2 Kʼoa i kitsona: Jmé xi tiʼyai. I kixian: Jngoo xi tiya lʼí tiʼbe kʼoa ñaki tao̱nsine koanndani, kʼoa jngo xjoa̱ tíjnasonle. Ñato lámpara tjínle, ñato mani; kʼoa je lámpara ñato tubo tjínle. 3 Kʼoa jao yá olivo nyandaile, jngo xi ngakixile séjna kʼoa jngo xi ngʼaskónle séjna”.

^ párr. 10 Zacarías 4:8-10: “Ijngokʼa titsakʼaingánina je énle Jeobá. Kitsona: 9 Jé ntsja Zorobabel tsakʼéjna xjáoja̱ma̱le ndʼia jebi, kʼoa jé ntsja̱ sijngoni. Kʼoa jchaní nga je Jeobá xi tsʼe chjotakjoajchán kisikasénna. 10 Nga̱ ʼyáni xi bʼasjengi nichxin nga sʼa kitsʼiani. Sʼeele kjoatsjoa kʼoa skoee je plomo xi yʼa Zorobabel. Jebi xi ñato mani kuiní xko̱n Jeobá, xi tíkotsenson ngakjijnda sonʼnde”.

^ párr. 14 Zacarías 4:12, 14: “Kʼoa itso xi kiskonangile xi majaoni kʼa: Jmé xi tsoyanile je yántsja yá olivo xi siti̱ bitjole xi tjíofaiya nga jao tubo xi tao̱nsine koanndani. 14 I kitsona: Jébi nga jao xi kitjoéjin xi ya nyandaile je Nainá xi tsʼe sonʼnde”.

^ párr. 64 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi jejchínga xi chʼin tjínle majinle nga tjínnele singale yaole josʼin sixále Niná.

^ párr. 66 XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo tichjaa xi majinle nga je Jeobá tíbasenkao je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá”, tojo sʼin tsakasenkao je Josué kao Zorobabel.