Kanganaya emyatsi eyirimo

Kanganaya emyatsi eyirimo

OMWATSI W’ERIGHA 12

Unalangire ekyo Zekaria alangira?

Unalangire ekyo Zekaria alangira?

“Busana n’ekirirmu kyaghe, Yehova w’emilondo atya.”​—ZEK. 4:6.

OLWIMBO 73 Tuhe obutubaha

EBIKENDIKANIBWAKO *

1. Ni mwatsi wahi owakasikaya mutima owangahikire oko Bayahudi abalua omo bunyeghwa mw’eBabeli?

 EMITIMA y’aBayahudi moyasika kutsibu. Yehova Mungu “mwatsumbukya omutima wa Kiro oMwami w’ePersia” eriha aBaisraeli b’obwiranda, enyuma sy’eribugha emyaka mingyi y’omo bunyeghwa mw’eBabeli. OMwami mwabugha ati aBayahudi batolere ibasuba ewabo ‘n’erihimba enyumba ya Yehova oMungu we Israeli.’ (Ezr. 1:1, 3) Ebaruha eyo moyasikya emitima yo kutsibu! Ni bughambu aBayahudi bangatokire eritasyaramya oMungu w’ekwenene y’omo kihugho ekyo abya iniabiribaha.

2. Omughulu aBayahudi basubula, oko nzuko mobatoka erikolaki?

2 Omo mwaka 537 E.M.W., aBayahudi b’erimbere mobahika eYerusalema, owabya muyi munene w’obutabali b’oluhande lw’eyikwa obwe Yuda. Abayahudi abasubula abo mobalua ibatsuka erihimba ehekalu, n’oko mwaka 536 E.M.W., babya ibamabibugha efondasyo kutse omusingi w’ehekalu!

3. Abakakiraya aBayahudi ni bahi kandi mobabakakirya bati?

3 Abayahudi babere babitsuka erihimba ehekalu yo buhya-buhya, abandu bangyi mobatsuka eribahanganirako. Abandu b’ebihanda ebyabya bibatimbireko, “mobolobya ebyala by’abandu ba Yuda; mobubahya bo bakahimba.” (Ezr. 4:4) Oyo abya mughulu owakalire oko Bayahudi, kandi n’emyatsi moyalola embere omw’itsanda kutsibu. Omo mwaka 522 E.M.W., Artaxerxes, mwabya mwami muhya-muhya omo bwami bwe Persia. * Esyonzigu mosyalengekania siti kusangwa obutabali bwamabinduka sikenditoka erikakirya obuhimbe b’olosi ‘omwitegheka omwagha ng’ebihano.’ (Esy. 94:20) Mobatumira oMwami Artaxerxes y’ebaruha, n’eribugha bati aBayahudi banemuteyighekania eriyisamambula okwiye. (Ezr. 4:11-16) OMwami mwikirirya amabehi wabo neryo mwahamula ati obuhimbe bw’ehekalu bulekawe. (Ezr. 4:17-23) Busana n’erihamula eryo, aBayahudi mobimania obuhimbe bw’ehekalu obo batsuka n’obutseme.​—Ezr. 4:24.

4. Yehova mwakolaki esyonzighu syabikakirya erihimbwa buhya-buhya ly’ehekalu? (Isaya 55:11)

4 Abandu ababya bikere omo kihugho ekyo abatabya baramya ba Yehova n’abandu balebe b’omo butabali bwe Persia babya ibabiriyisogha erikakirya erihimba ehekalu yo buhya-buhya. Aliwe Yehova abya anzire ati aBayahudi babughirire omubírí w’erihimba ehekalu y’obuhya-buhya. Akaberereraya erisonda liwe lyo mughulu wosi (Soma Isaya 55:11.) Mwasombola omuminyereri oyutubaha ye Zekaria kandi mwamukangania esyonzoli munani esikasikaya omutima. Zekaria abya atolere eribwira aBayahudi b’oko syonzoli esyo sitoke eribasikya mutima. Esyonzoli esyo mosyawatikya aBayahudi erilangira ngoko sibawite ekyangaleka ibubaha abakabakakiraya kandi mosyabahiramo omuhwa w’erilola embere omw’ikola omubírí owo Yehova abya anzire ati bakole. Omo nzoli ya katano, Zekaria mwalangira ekihambiriri ky’etala n’emiti ibiri y’emizeituni.

5. Tukendikania okuki omo mwatsi ono?

5 Itwe bosi eribunika mutima likanatuhikira oko mighulu milebe. Busana n’ekyo twanganabana endundi omw’ilengekania oko binywa by’erisikya mutima ebyo Yehova abwira aBaisraeli erilabira enzoli ya katano ya Zekaria. Eriminya enzoli eyo lyanganatuwatikya erikolera Yehova butaleghula omughulu abandu bakatukakiraya erikolera Yehova, omughulu emibere eyo tulimo yamabinduka, n’omughulu twamahabwa obusondoli obo tutowire ndeke.

OMUGHULU ABANDU BAKATUKAKIRAYA

Zekaria mwalangira enzoli y’emiti ibiri yʼemizeituni iyinemulusya amaghuta awakendiya omo kihambiriri kyʼesyotala ekyabya n’esyotala saba (Langira enungu 6)

6. Enzoli y’ekihambiriri ky’etala n’emiti ibiri y’emizeituni eyikanibweko omo Zekaria 4:1-3 moyaha aBayahudi b’obutubaha yiti? (Lebaya epitsa eyiri oko kijalada.)

6 Soma Zekaria 4:1-3. Obuminyereri bw’enzoli y’ekihambiriri ky’etala n’emiti ibiri y’emizeituni mobwahira omo Bayahudi m’omuhwa w’erilola embere n’omubírí nomo hanabya ebikakiryo. Mobwakola butya buti? Wanabirilangira ngoko ekihambiriri ky’etala kiwite enunga y’amaghuta eyityuma? Amaghuta awakalwa omo miti ibiri y’emizeituni akatsururukira omo lutehi, neryo amaghuta awakalua omo lutehi olo akatasyatsururukira omo syotala irinda esiri oko kihambiriri ky’esyotala. Amaghuta ayo w’akaleka esyotala esyo isyabya isinemwaka butsira erilima. Zekaria mwabulya ati: “Ebi ni byahi Mukama wage kwehi?” Omumalaika mwasubirya erilabira omulaghe wa Yehova ono: ‘Si busana n’amaka; kutse busana n’obutoki; nikwa busana n’ekirimu kyaghe, Yehova w’emilondo atya.’ (Zek. 4:4, 6) Amaghuta awabya akalua omo miti eyo abya kisosekanio ky’akaghala akakakola ka Yehova akali n’obutoki bunene, obukaleta akaghala akatehwa. Akaghala k’abasuda bosi be Persia kabya nga kindu bule erikasosekania n’ekirimu kibuyirire kya Yehova. Kundi Yehova mwawatikya abahimbi b’ehekalu, mobatoka eritendyubaha ababya bakabakakirya neryo mobabughirira omubírí wabo. Omulaghe oyo kwenene abya w’erisikya omutima! Ekyo aBayahudi babya basabirwe erikola kyabya eriyiketera Yehova n’erisubira obuhimbe. Ekyo kyo banakola nomo omubírí wabo abya iniakine omw’ighanibwa.

7. Niki kyo kyakoleka ekyawatikaya abahimbi b’ehekalu?

7 Embinduka moyaletera abahimbi b’ehekalu erikiranibwa lirebe. Ni mbinduka yahi? Omo mwaka 520 E.M.W., Darius I, mwabya mwami we Persia. Omo mwaka wa kabiri w’obutabali bwiwe, mwafumbula ngoko erikakirya obuhimbe bwe hekalu siryabya rikwamene n’emighambo. Neryo, Darius mwabugha ati batolere ibabughirira omubírí. (Ezr. 6:1-3) Eriyisogha ly’omwami eryo molyaswekya obuli mundu,aliwe mwakola ebingyi okwaho. Omwami mwabwira ebihanda ebyabya bitimbire oko Bayahudi ati bileke eribakakirya kandi ati biteke esyofranga n’obuli kindu kyosi ekyo aBayahudi balaghireko batoke eribughirira erihimba ehekalu! (Ezr. 6:7-12) Ekyo mokyaleka aBayahudi ibabughirira erihimba ehekalu enyuma sy’emyaka hakuhi ini, omo mwaka 515 E.M.W.​—Ezr. 6:15.

Uyiketere akaghala ka Yehova omughulu abandu bakakukakiraya (Langira enungu 8)

8. Busanaki wanganabya n’obutubaha omughulu abandi bakakukakiraya?

8 Na munabwire kutya, aBimiri ba Yehova bangyi bali omw’ikakiribwa. Eky’erileberyako, abandi bali omo bihugho ebyo e Leta yabirihira oko mubírí wetu kw’ebikakiryo bilebe. Omo bihugho ebyo, abaghala betu banganahambwa n’‘erikolibwa embere sy’abatabali n’abami’ busana n’obwimiri. (Mat. 10:17, 18) Hanganabya omughulu, eribinduka ly’obutabali iryaletera abaghala n’abali betu b’obwiranda bw’eriramya. Kutse omutsweri oyute n’akasololo anganatwa ebinywa n’eriyisogha ati batuleke turamaye omo bwiranda. Abandi Bimiri bakayiyinaya omw’ikakiribwa ly’oghundi muhanda. Bikere omo bihugho ebirimo obwiranda bw’eriramya Yehova, aliwe bakinahindana n’erikakiribwa erikalua oko ab’omo kihanda kyabo ababiriyisogha eribakakirya erikolera oMungu wabo. (Mat. 10:32-36) Kangyi kangyi, ab’oko kihanda bakaleka eritukakirya omughulu bakaminya ngoko sibangatoka eritughania kinyanganga erikolera Yehova. Kandi omo nzira nyilebe, ababya bapinzani abakalire kutsibu, enyuma mobahika okw’ibya Bimiri ba Yehova abali n’omuhwa. Omughulu erikakiribwa likakuhikira, isiwaleka erikolera Yehova! Ubye n’obutubaha. Yehova anemukuwatikya omo kaghala kiwe kabuyirire, neryo sihali ekyangaleka iwubaha!

OMUGHULU EMIBERE EYO TULIMO YAMABINDUKA

9. Busanaki aBayahudi balebe mobabya n’obulighe omughulu efondasyo ye hekalu nyihya nyihya y’abughawa erihimbwa?

9 Omughulu efondasyo ye hekalu nyihya-nyihya yahwa, aBayahudi balebe ababya ibabirikekeluha mobalira. (Ezr. 3:12) Mobalangira ehekalu y’olukengerwa eyahimbawa na Solomono, kandi mobalengekania bati ehekalu nyihya-nyiha eyamahimbwa yabya “nga buyira” omo meso wabo, eriringiriraniayo n’eya kera. (Hag. 2:2, 3) Mobakwa obulighe kundi mobasosekania ehekalu nyihya-nyihya n’eyakera. Enzoli ya Zekaria moyabawatikya eritasyabya n’obutseme. Yiti?

10. Ebinywa by’omumalaika ebiri omo Zekaria 4:8-10 mobyawatikya biti aBayahudi erikinda eribunika mutima lyabo?

10 Soma Zekaria 4:8-10. Omumalaika asonda eribugha atiki omughulu abugha ati aBayahudi “basyatsema erilangira olulengo omo byala bya [omuguvernere Muyahudi] Zerubabeli”? Omuliki w’olulengo ow’akokotibwe omo plombe akawatikaya eriminya ekindu kilebe nga kinalungukere ndeke-ndeke. Ebinywa by’omumalaika ebyo mobyakangania abandu b’oMungu ngoko nomo ehekalu yalangirika omo meso w’abandu balebe mo buyira erisosekaniayo n’eya kera, yikendihwererera kandi yikendibya ngoko Yehova abya anzire iyabya. Yehova angatsemere ehekalu, neryo lyangatolere n’aBayahudi nabo ibatsemerayo. Ekyabya ky’omughaso oko Yehova abya anzire ati babye bakamuramya ngoko anzire omo hekalu nyihya-nyihya. Abayahudi nga bahira amalengekania wabo w’okwiramya Yehova ngoko anzire, n’obwira haghuma naye, bendisubira obutseme bwabo.

Ubye n’amalengekania awuwene oko mibere mihya eyo ulimo (Langira esyonungu 11-12) *

11. Ni maligho wahi awo baramya ba Yehova baghuma bakahindana nagho munabwire?

11 Akabya mwatsi akalire oko bangyi b’omw’itwe omughulu emibere eyo tulimo ikabinduka. Abandi abakolera oMungu yo myaka mingyi omo mughuma w’oko mihanda mbiriri-mbiriri y’omubírí w’omughulu wosi w’embaghane, mobasabirwe eribindula omuhanda w’omubírí. Abandi mobasabwa erileka erikola omuhanda w’omubírí owo babya banzire busana n’erikekeluha. Ni mwatsi owikire eribunika mutima omughulu tukahikirawa n’amabindule awali ng’ayo. Oko nzuko, twanganabula eryowa ndeke-ndeke kutse eriligha eriyisogha eriryakolawa. Twanganayowa nga twamaherya emyatsi yuwene eyabya kera. Nibya twanganabunika mutima n’erilengekania nga sitwangasyatoka erikolera Yehova yo bingyi lino. (Emi. 24:10) Enzoli ya Zekaria yanganatuwatikya yiti tutoke eribya tukayitsinga eriha oMungu wetu y’ebyuwene kutsibu ebyo tuwiteko?

12. Enzoli ya Zekaria yanganatuwatikya yiti eribya itune n’obutseme omughulu emibere eyo tulimo yamabinduka?

12 Tukatoka eribeghera sesene emibere mihya-mihya omughulu tukayikasa eribya n’amalengekania awali ng’awa Yehova oko mibere eyo tulimo. Yehova anemukola emyatsi mingyi yo munabwire, kandi tuli n’olusunzo lw’embaghane lw’erikola haghuma naye. (1 Kor. 3:9) Omuhanda w’omubírí owo tukakolera oMungu anganabinduka, aliwe olwanzo lwiwe okwitwe silwangabinduka. Busana n’ekyo, amabindule awakakolawa omo ndondeka ya Yehova amakutulako iwuwene-wene, isiwabya ukalabya endambi nene ukalengekania oko kiryaleka amabindule ayo iniakolwa. Omo mwanya w’eribya ukakandira “ebiro by’embere,” usabe Yehova akuwatikaye erilangira ebyuwene by’omo mabindule ayo. (Omug. 7:10) Omo mwanya w’erilengekania oko myatsi eyo ukite n’obutoki bw’erikola, ulengekanaye oko myatsi yosi eyo wangatoka. Omo nzoli ya Zekaria twamighamo ngoko eribya n’amalengekania awuwene ni mwatsi w’omughaso. Twamakola tutya isitwendiherya obutseme n’obutaleghula bwetu omughulu emibere eyo tulimo yamabinduka.

OMUGHULU RIKALIRE ERIKWAMA OBUSONDOLI

13. Busanaki aBaisraeli balebe banganabya imobalengekania bati eritsukisya erihimba ehekalu yo buhya-buhya syabya mwatsi uwene?

13 Omubírí w’erihimba ehekalu yo buhya-buhya mwimanibwa. Nomo byanabya bitya, abalume abasombolawa erisondola abandu b’oMungu​—oMuhereri mukulu Yosua n’Omuguvernere Zerubabeli​—‘mobatsuka erihimba buhya-buhya enyumba y’oMungu.’ (Ezr. 5:1, 2) ABayahudi balebe banganabya imobalangirika eriyisogha eryo nga siryuwene. Abayahudi sibangatokire erikola omubírí w’erihimba ehekalu omo bubiso-biso. Kandi babya ibanasi ngoko esyonzighu syabo sikendikola ebyosi ngoko syangatoka sitoke erimania omubírí wabo. Abalume babiri ababya bimaniri, Yosua na Zerubabeli, babya balaghire oko kyangawatya eriyiketera lyabo ngoko Yehova ane haghuma nabo busana n’eribawatikya. Mobabanabo. Bati?

14. Ngoko kisakirwe omo Zekaria 4:12, 14, oMuhereri Mukulu Yosua n’Omuguvernere Zerubabeli mobabana omwatsi owahi owabasikaya mutima?

14 Soma Zekaria 4:12, 14. Omo kitswe kino ky’enzoli ya Zekaria, omumalaika amakumbulira omuminyereri mutaleghula w’oMungu ngoko emiti ibiri y’emizeituni yikasosekanaya “[a]babiri abahakabibwe amaghuta”​—ni bughambu Yosua na Zerubabeli. Omumalaika mwabugha ati kyabya kikalangirika abandu babiri abo nga “babya abakahangana oko musike w’oMukama w’ekihugho kyosi,” Yehova. Olo lwabya ini lukengerwa lunene! Yehova abya iniayiketere ibo. Busana n’ekyo aBaisraeli bangatokire erikirirya obuli mwatsi owo abalume abo bangabasabire erikola kundi Yehova abya akakolesyabo erisondola aBaisraeli.

15. Twangakangania tuti ngoko tusikirye obusondoli bwa Yehova obukabanika omo Kinywa kiwe?

15 Enzira nguma eyo Yehova akinakolesaya eriha abandu biwe b’obusondoli munabwire, y’eBiblia eKinywa kiwe. Omo kitabu kibuyirire ekyo, akatubwira ngoko twangamuramya omo nzira eyangamutsemesya. Twangakangania tuti ngoko tusikirye obusondoli obo tukahabawa erilwa omo Kinywa ky’oMungu? Omwiyihirira h’endambi y’erisomakyo n’omuhwa n’eyeryowakyo. Uyibulaye: ‘Omughulu ngasoma eBiblia kutse ekighuma ky’oko bitabu byetu, nganimana hake, n’erilengekania oko ebyo ngabisoma? Nganasondekanaya eriminya ndeke-ndeke esyokwenene sy’eBiblia ‘esikalire eryowika’? Kutse ngasoma emyatsi y’endata-ndata n’erilaba luba-luba’? (2 Pet. 3:16) Twamayihirira h’endambi y’erilengekania oko ebyo Yehova akatukangiriraya, itukenditoka erikwama obusondoli bwiwe, n’eriberererya omubírí wetu w’eritulira.​—1 Tim. 4:15, 16.

Uyiketere obusondoli obo ukahabawa ‘n’omughombe oyuteleghula n’ow’amenge’ (Langira enungu 16) *

16. Omughulu “mughombe oyuteleghula n’ow’amenge” amatuha obusondoli obo tutowire ndeke, niki kyo kyangatuwatikya erikwamabo?

16 Eyindi nzira eyo Yehova akatuhamo obusondoli ly’erilabira “omughombe oyuteleghula n’owamenge.” (Mat. 24:45) Hanganabya endambi, omughombe oyu inialeta obusondoli obo tutetowa ndeke. Eky’erileberyako, twanganahabwa obusondoli bw’embaghane obukatuteghekanaya tutoke eribala oko kitsinduli kilebe ekyo tukalengekanaya nga sikyangahika omo kiharo ekyo twikeremo. Kutse twanganalengekania tuti omughombe abiribya mugherekania kwilaba oko lulengo omughulu w’ekihunzo. Twangakolaki twamalangira obusondoli obo tulyahabawa nga si bw’amenge? Twanganalengekania oko ndundi eyo aBaisraeli babana omughulu bakwama ebyo Yosua na Zerubabeli bababwira ambu bakole. Twanganalengekania n’oko yindi myatsi eyiri omo Biblia eyo twabirisoma. Mohanabya emighulu abandu b’oMungu ibahabwa obusondoli obukalangirika nga sibuwene omo meso w’abandu aliwe mobwaleka engebe yabo iyasabuka.​—Abat. 7:7; 8:10.

ULANGIRE EKYO ZEKARIA ALANGIRA

17. Enzoli eyikanirye oko kihambiriri ky’etala n’emiti ibiri y’emizeituni moyabya n’ebighuma byahi oko Bayahudi?

17 Enzoli ya katano eyo Zekaria alangira, yanganalangirika nga yabya nguhi, aliwe moyawatikya aBayahudi eribya n’omuhwa w’erilolya embere omo mubírí wabo n’eriramya lyabo. Kandi omughulu bakolesaya ebyo bigha omo nzoli ya Zekaria, mobayilangirira obuwatikya b’olwanzo bwa Yehova n’obusondoli bwiwe. Erilabira akaghala kiwe kabuyirire, Yehova mwabawatikya erilola embere n’omubírí wabo n’eritasyabya n’obutseme.​—Ezr. 6:16.

18. Enzoli ya Zekaria yanganatula oko ngebe yaghu ko yiti?

18 Enzoli ya Zekaria eyikanirye oko kihambiriri ky’etala n’emiti ibiri y’emizeituni yanganakuwatikya kutsibu omo ngebe yaghu. Ngoko tulyalangira, enzoli eyo yanganakuwatikya eribana akaghala ako ulaghireko utoke erisika embere sy’abakakukakiraya, obutseme obo ulaghireko omughulu emibere eyo ulimo yamabinduka, n’eriyiketera eryo ulaghireko utoke eribya mwowa omughulu ukahabawa obusondoli obo utetowa ndeke. Utolere iwakolaki omughulu ukalola oko maligho k’omo ngebe yaghu? Eky’erimbere, ulangire ekyo Zekaria alangira​—ekikakanganaya ngoko Yehova akasulubirira abandu biwe. Ekyakabiri, ukole erikwamana n’ekyo wamalangira omwikirirya Yehova n’omwilola embere erimuramya n’omutima waghu wosi. (Mat. 22:37) Wamakola utya, Yehova iniakendisyakuwatikya erimukolera n’obutseme kera na kera.​—Kol. 1:10, 11.

OLWIMBO 7 Yehova, akaghala ketu

^ par. 5 Yehova mwakangania omuminyereri Zekaria y’esyonzoli nyingyi esikasikaya omutima. Ebyo Zekaria alangira mobyamulemutera iye n’abandu ba Yehova b’akaghala k’erisubyaho eriramya ery’erire nomo atabya mwatsi olobire. Esyonzoli esyo netu kutya syanganatuwatikya erikolera Yehova butaleghula nomo hangabya amaligho. Omo mwatsi ono, tukendikania oko esyosomo sy’omughaso esyo twangigha omo nzoli nguma y’oko syonzoli esyo Zekaria alangira, eyikanirye oko kihambiriri ky’etala n’emiti y’emizeituni.

^ par. 3 Emyaka mingyi enyuma syaho, omo biro by’omuguvernere Nehemia, owundi mwami oyukahulawamo Artaxerxes mwakangania aBayahudi b’obwenge.

^ par. 60 ERIKANIA OKO SYOPITSA: Omughala wetu mughuma amalangira omughaso w’eribeghera amabindule awakolawa busana n’erikekeluha n’eryoloba ly’omubiri.

^ par. 62 ERIKANIA OKO SYOPITSA: Mwali wetu mughuma anemulengekania oko myatsi eyikakanganaya ngoko Yehova anemuwatikya “omughombe oyuteleghula n’ow’amenge” ngoko anawatikaya Yosua na Zerubabeli.