1. Emru omamerhomẹ ọgo yọ hẹrhẹ itu i Jew ri ha abọ evrẹn?

 OMA ọ merhen itu i Jew na. Jehova ọ “hobọte ẹhẹn Oro-dje Cyrus ro suẹn i Persia” no tiobọnu emọ Israel, ri ha erhirhiẹ evrẹn uvuẹn Babylon emrẹ ẹgbukpe buebun ne. Orodje na no ghwoghwori taghene itu i Jew na, ina sabu ghwẹrioma riẹ ẹkwotọre aye ji “rharhumu bọn oghwa i Jehova Osolobrugwẹ Israel.” (Ezra 1:1, 3) Ọrana ghini aghwoghwo omamerhomẹ! O mevirhọ taghene itu i Jew na ina rharhumu ha ogame Osolobrugwẹ urhomẹmro na mwu uvuẹn otọre rọ yẹre aye ne.

2. Efikparobọ ọgo yẹ itu i Jew ri ghwẹrioma rie i kiki vwo?

² Uvuẹn ẹgbukpe 537 B.C.E., itu i Jew erukaro ri nẹ abọ evrẹn rhe ni te Jerusalem, ro rhiẹ esiri amwa uvie obọrẹ o riotọre ọrẹ Judah. Aye ni tuẹn owian rhọ uvuẹn oghwa ẹga na, uvuẹn ẹgbukpe 536 B.C.E., aye i bọn usimo yi hin ne!

3. Ẹkparehaso ọgo yẹ itu i Jew na i rhiẹromẹrẹn?

³ Ọrẹn, ọke itu i Jew na a tuẹn oghwa ẹga na ẹbọn rhọ, aye ni dẹrughwaroghwu ẹkparehaso ọgbogbanhon. Egbamwa ri kẹrerẹ aye, “ọke ephian yẹ ihworho otọre na a lẹrhẹ ẹhẹn ihworho i Judah seriotọre, ji lẹrhẹ owian ebanbọn na nẹ aye ọhọ.” (Ezra 4:4) Ọrana erhirhiẹ ọgbogbanhon rẹn itu i Jew, ọrẹn ekwakwa ni biomurhọ. Uvuẹn ẹgbukpe 522 B.C.E., Persia no vwo orodje ọkpokpọ re se Artaxerxes. * Evwreghrẹn aye ni ha usun ọkpokpọ na rhiẹ uphẹn aye ina dobọ owian ebanbọn na ji phẹlẹphẹlẹ, nyoma aye a “ha urhi na suẹ okpetu.” (Ps. 94:20) Aye ni ta rẹn Orodje Artaxerxes taghene haba ekwakwa erọrọ, itu i Jew na a guọlọ kparahasuiẹ. (Ezra 4:11-16) Orodje na no vwo  imwẹro kpahen efian aye, ji jurhi taghene a dobọ owian ebanbọn oghwa ẹga na ji. (Ezra 4:17-23) Fọkiẹ ọrana, owian ebanbọn itu i Jew na nọ dobọji.—Ezra 4:24.

4. Me yi Jehova o ruru ọke evwreghrẹn a dobọ ebanbọn oghwa ẹga na ji? (Isaiah 55:11)

⁴ Ihworho re rhirhiẹ ẹkwotọre na ri vwa ga i Jehova, ọrhẹ usun Persia, ni brorhiẹn aye ina dobọ owian ra na rharhumu bọn oghwa ẹga na ji. Ọrẹn, Jehova o vwo omwemẹ rọ nọ ha userhumu rẹn itu i Jew na rhẹ owian ebanbọn na, ọye o ruẹ ọhọriẹ gba ọke ephian. (Se Isaiah 55:11.) Nọ ha ọmẹraro rọ vwọ zofẹn re se Zechariah mwu, ji yẹ ye emena arudo ẹrẹnren, rọ nọ ha bọn itu i Jew na gbanhon orho ru. Emena arudo erana, i ha userhumu rẹn aye mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo oborẹ ọnọ lẹrhẹ aye zofẹn era kparehaso aye-e, ji yẹ aye omwemẹ aye ina wian owian i Jehova. Emena arudo ọrẹ isionrin usuẹn aye, Zechariah nọ mẹrẹn ukpẹ ọrhẹ erhan olive eva.

5. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁵ Ẹhẹn ọwan ephian o seriotọre ọkezẹko. Omarana, ana sabu mẹrẹn erere nẹ urhebro ri Jehova ọ nyoma emena arudo i Zechariah ọrẹ isionrien yẹ emọ Israel na. Erhe vwẹruọ emena arudo ọnana, ọnọ sabu ha userhumu rẹn ọwan fuevwan ga i Jehova, ọke arha dẹrughwaroghwu ẹkparehaso, ọke re nyerẹn ghele ewene, ọrhẹ ọke arha yẹ ọwan ọkpọvi re vwe vwẹruọ ye.

6. Marhẹ emena arudo kpahen ukpẹ ọrhẹ erhan olive eva rọ ha Zechariah 4:1-3, o ru yẹ itu i Jew na uduefigbere? (Ni ifoto obaro ọbe na.)

⁶ Se Zechariah 4:1-3. Emena arudo kpahen ukpẹ ọrhẹ erhan olive eva na, ọ yẹ itu i Jew na uduefigbere aye ine fi ẹkparehaso kparobọ. Izede ọgo? Wu djokarhọ ye taghene ukpẹ na o vwo ekete ọfugbo rọ lẹrhiẹ bara o nẹ sa? Erhan olive eva e rhie ọfugbo rhẹ oborẹ ọ họhọ ọmoze, uvuẹn avwaye yẹ ọfugbo na ọ nya zẹ ruẹ ugbo ukpẹ irhiruẹ na owuowu ri ha oberun ukpẹ na. Ọfugbo ọnana yọ lẹrhẹ ikpẹ na bara ọke ephian. Zechariah nọ nọren: “Me yẹ ekwakwa enana i mevirhọ?” Ọmakashe na nọ kpahenrhọ ye rhẹ ẹmro ro nẹ obẹ i Jehova rhe: “‘Orhiẹ nyoma egba uvweri-i, yanghene nyoma omẹgbanho-on, ọrẹn nyoma ẹhẹn mẹ,’ omaran i Jehova ro suẹn emakashe na ọ tare.” (Zech. 4:4, 6) Ọfugbo ro nẹ erhan na sa, o mevirhọ ẹhẹn ọfuanfon i Jehova, ro rhiẹ oborẹ ono jo vwoba dẹ. Ọsoso egba uvweri Usuon i Persia e fiemru-u, arha haye vwanvwọn omẹgbanhon ẹhẹn ọfuanfon i Jehova. Fọkime Jehova ọ ha userhumu rẹn itu i Jew na, aye ina sabu bọn oghwa ẹga na hin udabọ ẹkparehaso. Urhomu edje ọrana ọ ghini merhen oma! Oborẹ itu i Jew na ina ghwai ru yẹ ọrẹ aye ina hẹroso i Jehova, ji tuẹn owian rhọ. Ọrana ghini oborẹ aye i ruru, dedevwo urhi ra dobọ owian na ji, ọ ji havwiẹ.

7. Ewene ọgo yọ yẹ era bọn oghwa ẹga na ibiẹ omefuon?

⁷ Ewene rọ homaphia nọ lẹrhẹ itu i Jew vwo ibiẹ omefuon. Me yo wenerin? Uvuẹn ẹgbukpe 520 B.C.E., orodje ọkpokpọ re se Darius I, nọ yo sun Persia. Uvuẹn ẹgbukpe ọreva uvuẹn usuon yi, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fo ne fiobarhọ owian ebanbọn na-a. Omarana, Darius no jurhi taghene a wian owian ebanbọn hin. (Ezra 6:1-3) Iyẹnrẹn ọrana ọvo o gbe ihworho na ephian unu, ọrẹn o ji vwo emru ọrọrọ. Orodje na no jurhi taghene  ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ aye i vwa kparehaso aye-e, aye i ji yẹ aye igho ọrhẹ kemru kemru aye i guọlọre nẹ aye i sabu bọn yen hin! (Ezra 6:7-12) Omarana, itu i Jew na ni bọn oghwa ẹga na hin ẹgbukpe ẹne gbẹ ibiesuọn, uvuẹn ẹgbukpe 515 B.C.E.—Ezra 6:15.

8. Mesoriẹ wu na sabu fiudugbere ọke wu rha dẹrughwaroghwu ẹkparehaso?

⁸ Inyenana, idibo i Jehova buebun a dẹrughwaroghwu ẹkparehaso. Jerẹ udje, ezẹko e rhirhiẹ ẹkwotọre ra dobọ owian Uvie na ji. Uvuẹn aruẹ ẹkwotọre erana, ana sabu mwu imizu ukoko na ji kpare aye “riẹ obaro igọvunọ ọrhẹ irodje,” no rhiẹ oseri rẹn aye. (Matt. 10:17, 18) Ọkezẹko, ewene uvuẹn usuon igọmẹti ọnọ sabu yẹ imizu ukoko na omefuon. Yanghene omamọ oguẹnzọn ọnọ sabu brorhiẹn rọ nọ lẹrhẹ aye vwo ugbomọphẹ ẹga. Imizu ukoko na erọrọ a dẹrughwaroghwu aruẹ ẹkparehaso ọrọrọ. Aye e rhirhiẹ ẹkwotọre re vwo ugbomọphẹ ẹga, ọrẹn ihworho ekrun aye a kparehaso aye nẹ aye i ja ga i Jehova. (Matt. 10:32-36) Uvuẹn erhirhiẹ buebun, ọke ihworho ekrun ra kparehaso imizu ukoko na i rha mẹrẹnvwrurhe taghene aye a sabu vwo efikparobọ-ọ, aye na dobọ jẹ. Habaye, uvuẹn erhirhiẹ ezẹko, eri kparehaso aye bi, ni me rhiẹ Iseri Jehova ri vwo oruru. Arha dẹrughwaroghwu ẹkparehaso, e vwe fiobọrhotọre-e! Fiudugbere. Jehova ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen ro vwo omẹgbanhon i ha obọ ọnọ, omarana o vwo oborẹ ọnọ lẹrhuọ zofẹ-ẹn!

9. Mesoriẹ ẹhẹn itu i Jew ezẹko e seriotọre ọke ra bọn usimo oghwa ẹga na?

⁹ Ọke ra bọn usimo oghwa ẹga na hin, itu i Jew na ezẹko ri kpako ne ni viẹre. (Ezra 3:12) Aye i mẹrẹn oghwa ẹga ro vwo odidi ri Solomon ọ bọnren, aye ne roro taghene oghwa ẹga ọkpokpọ ra bọnren na, “emru ofefe arha haye vwanvwọn” ọrọ havwiẹ bi. (Hag. 2:2, 3) Ovẹnẹ ọduado rọ ha uvwre oghwa ẹga ọkpokpọ na ọrhẹ ọrẹ ahwanren na, ọ lẹrhẹ aye mwuomarhọ omamọ. Emena arudo i Zechariah, ọnọ ha userhumu rẹn aye rharhumu vwo aghọghọ. Izede ọgo?

10. Marhẹ ẹmro ọmakashe na ra ya rhẹ Zechariah 4:8-10, o ru ha userhumu rẹn itu i Jew na rharhumu vwo aghọghọ?

¹⁰ Se Zechariah 4:8-10. Me yẹ ọma-kashe na ọ haye ta ọke rọ ta taghene  itu i Jew na ina “ghọghọ ji mẹrẹn ufi ovwanvwọn uvuẹn obọ [igọvunọ itu i Jew na] Zerubbabel”? Ufi ovwanvwọn, oborẹ a ha vwanvwọn emru sẹ oserhọ yanghene ọ phiọnren. Omarana, ọmakashe na nọ yẹ ihworho i Jehova imwẹro taghene dedevwo oghwa ẹga na ọ ghwai vwo odidi tẹ ọrukaro na-a, ana bọn ye hin, ono ji serhọ oborẹ i Jehova ọ guọleriẹ rhọ. Oma ọnọ merhen i Jehova kpahiẹn, omarana o ji fo nẹ oma ọ merhen itu i Jew na. Oborẹ ọ mai ghanren rẹn Jehova, yẹ ọrẹ aye ina ga ye uvuẹn oghwa ẹga ọkpokpọ na izede ro vwo ekwerhọ kpahen. Itu i Jew na i rha tẹnrovi oborẹ aye ine ru ga i Jehova izede rọ guọlọre, ji vwo ekwerhọ ọnẹyen, aye ina sabu rharhumu vwo aghọghọ.

11. Ebẹnbẹn ego yẹ idibo i Jehova inyenana a dẹrughwaroghwẹ?

¹¹ Ọ bẹn rẹn ọwan buebun ọke erhirhiẹ ọwan orho wene. E wene owian imizu ezẹko ra wian owian Uvie na ọke vuọnvuọn emrẹ ẹgbukpe buebun ne. Awọrọ i tiobọnu uphẹn ẹga aye i vwo ẹguọlọ kpahen fọkiẹ ọho. Ọ sọ ẹhẹn ọwan orho seriotọre ọke ewene enana i rha homaphia-a. Ọke ukaro, ọkezẹko a dabu vwẹruọ orhienbro na yanghene kwerhọ ye-e. Ana sabu rhe roro taghene ekwakwa i rhirhiẹ oborẹ aye i havwọ bi. Ẹhẹn ọwan ọnọ sabu seriotọre, ji rhe roro taghene a sabu wian buẹn rẹn Jehova ghwomara-an. (Prov. 24:10) Marhẹ emena arudo i Zechariah ono ru ha userhumu rẹn ọwan rhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri rẹn Jehova?

12. Marhẹ emena arudo i Zechariah ono ru ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ aghọghọ ọke erhirhiẹ ọwan orho wene?

¹² Ọ lọhọ re ne nyerẹn ghele erhirhiẹ ro wenerin ọke arha ha ukẹro i Jehova e nie. O ruẹ ekwakwa igbevwunu inyenana, ọwan i ji vwo uphẹn oghẹnrensan re rhiẹ usuẹn ihworho re lelie wian kugbe. (1 Cor. 3:9) Ewian ọwan ina sabu wene, ọrẹn ẹguọlọ i Jehova o vwo kpahen ọwan, o wene-e. Omarana, orhianẹ ewene uvuẹn ukoko na ọ hobọto, wu vwa ghwọghọ ọke roro kpahen ọsoso oborẹ ọsoriẹ e ruẹ ewene na-a. Ukperẹ wu ne roro kpahen “ẹdẹ erẹ ahwanren na,” nẹrhomo vwe i Jehova nọ ha userhumu wẹn mẹrẹn orhorhomu ewene na. (Eccl. 7:10) Ukperẹ wu ne roro kpahen ekwakwa wu na ja sabu ru, roro kpahen ọsoso ekwakwa wu na sabu ru. E yono nẹ emena arudo i Zechariah na, taghene o fori ne vwo uruemru ro serhọ. Ọke ọrana, na na sẹrorẹ aghọghọ ọrhẹ  atamwu ọwan, erhirhiẹ ọwan orho wene dede.

13. Mesoriẹ emọ Israel ezẹko ina sabu roro taghene orhienbro ra na rharhumu bọn oghwa ẹga na o serhọ-ọ?

¹³ A dobọ owian ra na bọn oghwa ẹga na ji. Ọrẹn, ehworhare ra ha mwu ni kobaro—Orherẹn Ọduado Jeshua (Joshua) ọrhẹ Igọvunọ Zerubbabel—“ni rharhumu tuẹn ebanbọn oghwa Osolobrugwẹ rhọ.” (Ezra 5:1, 2) Itu i Jew ezẹko ina sabu roro taghene orhienbro ọrana o serhọ-ọ. Aye i sabu tiẹ owian ebanbọn na nuẹ rẹn evwreghrẹn aye-e, ri na sabu ha ena sansan suẹ okpetu rẹn aye-e. Ehworhare awanva ra ha mwu na, Joshua ọrhẹ Zerubbabel, i guọlọ imwẹro taghene Jehova ọnọ hobọtua aye. Aye ni mẹrenriẹn. Izede ọgo?

14. Lele oborẹ ọ ha Zechariah 4:12, 14, imwẹro ọgo ya yẹ Orherẹn Ọduado Joshua ọrhẹ Igọvunọ Zerubbabel?

¹⁴ Se Zechariah 4:12, 14. Uvuẹn emena arudo i Zechariah ọnana, ọmakashe na no dje rẹn ọmẹraro i Jehova taghene erhan olive eva na i mevirhọ “ihworho awanva ra djẹha na,” nọyẹ Joshua ọrhẹ Zerubbabel. E djerie taghene ehworhare awanva enana i “mevi kẹrẹ Ọrovwori akpọ na ephian,” Jehova. Ọrana ghini uphẹn ọduado! Jehova ọ hẹroso aye. Omarana, o ji fo nẹ emọ Israel i hẹroso orhienbro aye ọrhẹ ọkpọvi Jehova, o toro aruẹ ọkpọvi na-a.

15. Marhẹ ene ru djephia taghene a họghọ rẹn ọkpọvi Jehova rọ ha i Baibol na?

¹⁵ Izede owu ri Jehova o ru tiobọnu ọkpọvi rẹn ihworho yi inyenana yẹ nyoma i Baibol na. Uvuẹn ọbe ọfuanfon ọrana, Jehova ọ ta rẹn ọwan oborẹ ana ga ye lele. Marhẹ ene ru djephia taghene ọwan a họghọ rẹn ọkpọvi ra mẹrẹn nẹ i Baibol na? Nyoma ra na dabu seyi, ji fi ọke rhotọre roro kodo kpahiẹn. Nọ oma: ‘Ọke mie se i Baibol na yanghene ẹbe ukoko na, mia domajẹ, ji roro kodo kpahiẹn? Mia guọlọ fiotọre irhomẹmro i Baibol, ra “bẹn re vwẹruọ ye”? Gbinẹ mia ghwai se iyẹnrẹn na kpatakpata?’ (2 Pet. 3:16) Erhe fi ọke rhotọre roro kodo kpahen oborẹ i Jehova o yono ọwan, ana sabu nyalele ọkpọvi ọnẹyen, ji vwo efikparobọ uvuẹn owian aghwoghwo na.—1 Tim. 4:15, 16.

16. Me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan nyalele ọkpọvi rẹ “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na” ọ haphia ra vwa dabu vwẹruọ ye?

¹⁶ Izede ọrọrọ ri Jehova o ru yẹ ọwan  ọkpọvi, yẹ nyoma “ọvrẹn ra hẹrosua ro ji vwo ẹghwanren na.” (Matt. 24:45) Ọkezẹko, ọvrẹn na ọnọ sabu yẹ ọwan ọkpọvi ra vwa dabu vwẹruọ ye fiotọre. Jerẹ udje, ana sabu yẹ ọwan ọkpọvi kpahen oborẹ ene mwuegbe lele na sabu vabọ oghwọghọ kpregede, re roro taghene ọ sabu phia uvuẹn ekete re rhirhiẹ-ẹ. Yanghene ana sabu roro taghene ọvrẹn na ọ kẹnoma phan, ọke emiamo ro kerabọ ọrhọ homaphia. Me ye ne ruo orhianẹ e roro taghene ẹghwanren ọ ha ọkpọvi ra yẹre ọwa-an? Ana sabu roro kpahen oborẹ emọ Israel i ru mẹrẹn erere ọke aye a nyalele ọkpọvi ra yẹre aye nyoma Joshua ọrhẹ Zerubbabel. Ana ji sabu roro kpahen iyẹnrẹn i Baibol re se ne. Ọkezẹko, ihworho i Jehova a mẹrẹn ọkpọvi ro vwo serhọ uvuẹn ukẹro ituakpọ, ọrẹn ro simirin aye.—Judg. 7:7; 8:10.

17. Marhẹ emena arudo na kpahen ukpẹ ọrhẹ erhan olive eva o ru hobọte itu i Jew na?

¹⁷ Dedevwo emena arudo ọrẹ isionrien ri Zechariah ọ mẹrẹnren ọ homaphia kpeke, ọrẹn ọ yẹ itu i Jew na oruru kpahen owian aye, ji lẹrhẹ aye vwo uruemru ro serhọ. Ọke aye a ji nyalele oborẹ i Zechariah ọ mẹrẹnren, aye ni mẹrẹn obẹhatua ọrhẹ ẹguọlọ i Jehova. Nyoma omẹgbanhon ẹhẹn ọfuanfon na, Jehova nọ ha userhumu rẹn aye wian owan na ji rharhumu vwo aghọghọ.—Ezra 6:16.

18. Marhẹ emena arudo i Zechariah ọnọ hobọto lele?

¹⁸ Emena arudo i Zechariah kpahen ukpẹ ọrhẹ erhan olive eva na, ọnọ ji sabu hobọte akpenyerẹn ọnọ. Jerẹ oborẹ e yono ne, ọnọ sabu ha userhumu wẹn vwo omẹgbanhon wu ne mevigbanhon ọke arha kparahasuọ, aghọghọ wu ne nyerẹn ghele erhirhiẹ ro wenerin, ọrhẹ ẹruẹhaso wu na huvwele ọke arha yọ ọkpọvi wu vwa dabu vwẹruọ ye. Me wu ne ruo ọke wa rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn uvuẹn akpenyerẹn ọnọ? Ọrukaro, mẹrẹn oborẹ i Zechariah ọ mẹrẹnren—imwẹro ro djerie phia taghene Jehova ọ hẹrote ihworho Enẹyen. Orho ru, ru lele oborẹ wu mẹrẹnren nyoma wu na hẹroso i Jehova, ji rha ga ye rhẹ ọsoso ẹhọn. (Matt. 22:37) Wu rhe ruẹ omaran, Jehova ọnọ ha userhumu wẹn ga ye rhẹ aghọghọ bẹmẹdẹ.—Col. 1:10, 11.