Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 12

O Lete hẽ Eci Sakariya a Mola?

O Lete hẽ Eci Sakariya a Mola?

“‘Lespiritu liange,’ oco Yehova ukualohoka a popia.”—SAK. 4:6.

OCISUNGO 73 Tu Ĩhe Utõi

OVINA TU LILONGISA *

1. Va Yudea vana va kala kumandekua nye va lavokaile?

 VA YUDEA va kala lesanju lialua. Yehova Suku “wa vetiya espiritu lia Soma Kuro wo ko Persia” oco a yovole va Isareli va kala anyamo alua kumandekua ko Bavulono. Soma wa sandeka ondaka yokuti, va Yudea va sukilile oku tiukila kofeka va tundile oco va “tumbulule onjo ya Yehova Suku ya Isareli.” (Esera 1:1, 3) Eli lia kala esapulo limue liesanju! Eci ca lombolokele okuti, va Yudea va ponduile oku fendela vali Suku yocili kofeka yina eye a va ĩhile.

2. Eci va Yudea va tunda kumandekua ocina cipi va linga tete?

2 Kunyamo 537 O.Y., va Yudea vana va tunda tete kumandekua va pitĩla ko Yerusalãi, olupale luna lua kala ombala yosoma yo ko sul, ko Yuda. Va Yudea vana va tunda kumandekua, haico va fetika oku tunga onembele kuenje kunyamo 536 O.Y., va mala upange waco!

3. Elambalalo lipi va Yudea va liyaka lalio?

3 Eci va fetika oku tumbulula onembele, omanu valua va fetika oku va lambalala. Olofeka vina via li sunguile lavo, “vamamako oku sumuisa omanu vo ko Yuda loku va vetiya oku liwekapo oku tunga.” (Esera 4:4) Eci ca sumuisile calua va Yudea, pole, ovitangi viaco vieya oku livokiya calua. Kunyamo 522 O.Y., Aretasesete weya oku linga osoma yokaliye yo ko Persia. * Ovanyãli va simĩle okuti omo liosoma yokaliye, va ponduile oku tateka upange woku tunga, poku “sokiya oku linga eci cĩvi vonduko yocihandeleko.” (Osa. 94:20) Ovo va sonehela ukanda umue Soma Aretasesete, poku popia okuti va Yudea va kala oku sokiya oku u sinĩla. (Esera 4:11-16) Soma wa tava kuhembi waco kuenje wa tuma oco va liwekepo upange woku tunga onembele. (Esera 4:17-23) Omo liocihandeleko caco, va Yudea va liwekapo oku tunga onembele.—Esera 4:24.

4. Nye Yehova a linga noke liovanyãli oku tateka upange woku tunga onembele? (Isaya 55:11)

4 Olonungi viofeka okuti ka va fendalaile Yehova kuenda olombiali vimue vio ko Persia va nõlelepo oku imũla upange woku tumbulula onembele. Pole, Yehova wa yonguile okuti va Yudea va malusula upange woku tunga onembele kuenda eye olonjanja viosi o tẽlisa ocipango caye. (Tanga Isaya 55:11.) Eye wa nõla Sakariya oco a kale uprofeto waye kuenda wo lekisa eci ci soka ecelãla kovinjonde, kuenje Sakariya wa sapuila va Yudea eci catiamẽla kovinjonde viaco oco a va pamise. Ovinjonde viaco via va kuatisa oku limbuka okuti, ka va ponduile oku kuatela usumba ovanyãli vavo kuenda via va ĩha ongusu oco vamameko lupange Yehova a yonguile okuti va u linga. Kocinjonde catãlo, Sakariya wa mola ociyekelo colondiyelo kuenda oviti vivali violiveira.

5. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

5 Vosi yetu olonjanja vimue tu yeva esumuo. Pole, tu pondola oku kuatisiwa lelembeleko Yehova a ecele ku va Isareli pocakati covinjonde via Sakariya, viatiamẽla kociyekelo colondiyelo kuenda koviti vivali violiveira. Ocinjonde caco ci tu kuatisa oku vumba Yehova lekolelo eci tu liyaka lelambalalo, eci tu pita vepongoloko limue kuenda eci tu tambula onumbi yimue okuti ka tu kuata elomboloko liaco.

CECI TU LIYAKA LELAMBALALO

Sakariya wa tambula ocinjonde coviti vivali violiveira, wa tundaile ulela oco u kuatise kociyekelo lociyekelo, u kuete epanduvali kolondiyelo (Tala ocinimbu 6)

6. Ocinjonde cociyekelo colondiyelo kuenda coviti vivali violiveira via tukuiwa ku Sakariya 4:1-3, ca pamisa ndati va Yudea? (Tala elitalatu koñoño.)

6 Tanga Sakariya 4:1-3. Ocinjonde cociyekelo colondiyelo kuenda coviti vivali violiveira, ca kuatisa va Yudea oku amamako lupange ndaño lelambalalo. Ndamupi? Wa limbuka hẽ okuti ociyekelo colondiyelo ca kuatele ono yimue yulela oco yamameko oku itama? Ulela wa tundaile koviti vivali violiveira, wa enda oku lokila petiyela, noke ulela waco wenda toke kociyekelo lociyekelo epanduvali colondiyelo. Ulela waco, wa enda oku itamisa olondiyelo okuti ka vimi. Sakariya wa pula hati: “Ovina evi vi lomboloka nye?” Ungelo wa tambulula esapulo eli lia Yehova hati: “‘Ka ci lingiwa longusu yasualali ale yunene, pole, ci lingiwa lespiritu liange,’ oco Yehova ukualohoka a popia.” (Sak. 4:4, 6) Ulela woviti wa lombolokele unene wespiritu sandu lia Yehova, una okuti ka u takata. Olohoka viosi Viuviali wo Persia hacimueko oku ci sokisa lunene wespiritu sandu lia Suku. Lekuatiso lia Yehova, vana va kala oku tumbulula onembele va ponduile oku malusula oku tunga ndaño lelambalalo. Esapulo liaco lia lembeleka calua! Va Yudea vosi eci va sukilile oku linga oku kolela ku Yehova kuenda oku amamako lupange woku tunga. Eci oco va linga, ndaño upange waco wa kala oku tatekiwa.

7. Epongoloko lipi lia kolisa vana va kala oku tunga onembele?

7 Epongoloko lia pita lia kolisa vana va kala oku tunga onembele. Epongoloko lipi? Kunyamo 520 O.Y., Dariu wa kala osoma yo ko Persia. Kunyamo wa vali wuviali waye, eye wa limbuka okuti oku tatekiwa kuokutunga onembele ka kuatumbikiwile vocihandeleko. Noke Dariu wa tumbika ocihandeleko cokuti va Yudea va sukilile oku malusula upange woku tunga. (Esera 6:1-3) Ocihandeleko soma a eca ca komõhisa omanu vosi, pole, soma wa linga vali ocina cikuavo, okuti oku tumbika lika ocihandeleko coku tunga ci sule. Soma wa handeleka omanu oco va liwekepo oku tateka upange woku tunga kuenda wa eca ku va Yudea olombongo lovina vikuavo va sukilile, oco va malusule upange woku tunga! (Esera 6:7-12) Kuenje va Yudea va malusula upange woku tunga onembele osimbu ka ca tẽlele anyamo akuãla okuti kunyamo 515 O.Y.—Esera 6:15.

Kolela kunene wa Yehova eci o liyaka lelambalalo (Tala ocinimbu 8)

8. Eci o liyaka lalambalalo nye ci pondola oku ku kuatisa?

8 Koloneke vilo, afendeli valua va Yehova va kasi oku liyaka lalambalalo. Ndeci, vamue va sangiwa kolofeka vina okuti upange wetu u kasi oku tatekiwa. Kolofeka viaco, citava okuti vamanjetu va kapiwa volokayike kuenda va ‘ambatiwa kovaso yolonguluvulu lo kolosoma,’ oco ci linge uvangi kokuavo. (Mat. 10:17, 18) Olonjanja vimue epongoloko liombiali yimue li pondola oku nena elianjo. Ale ombonge pamue yi nõlapo oco tu kuate elianjo kupange wetu. Olombangi vimue via Yehova vi liyaka lelambalalo likuavo. Ovo va kasi kofeka yimue okuti va pondola oku vumba Yehova lelianjo, pole, handi va liyaka lelambalalo vepata okuti va nyikiwa oku liwekapo oku u vumba. (Mat. 10:32-36) Olonjanja vimue epata li liwekapo oku tu lambalala eci li limbuka okuti ovo ka va pondola oku tu kisika oku liwekapo oku vumba Yehova. Handi vali, vana okuti va enda oku tu lambalala calua va pitĩla petosi lioku kala Olombangi vimue via Yehova vakuambili. Eci o liyaka lelambalalo, ku ka liwekepo oku vumba Yehova! Kala ukuotõi. Yehova o ku kuatisa lunene waye wespiritu sandu kuenda lacimue o ka yokokela!

CECI EKALO LIETU LI PONGOLOKA

9. Momo lie va Yudea vamue va sumuilile, eci va mola oku kapiwa kuociseveto conembele yokaliye?

9 Eci kua kapiwa ociseveto conembele yokaliye, akulu vamue vo ko Yuda va lila. (Esera 3:12) Ovo va muile onembele ya posoka ya tungiwile la Salomone kuenje va simĩle okuti onembele va laika oku tunga ka ya ponduile oku ‘sokisiwa’ leyi yatete. (Hag. 2:2, 3) Ovo va sumuile momo va kala oku sokisa onembele yokaliye, leyi yosimbu. Ocinjonde ca Sakariya ca ponduile oku va kuatisa oku yula esumuo liavo. Ndamupi?

10. Olondaka viungelo vi sangiwa ku Sakariya 4:8-10, via kuatisa ndati va Yudea oku yula esumuo?

10 Tanga Sakariya 4:8-10. Nye ungelo a yonguile oku popia eci a sapuila va Yudea okuti va ponduile oku “sanjuka eci va ka mola opulumu peka lia [mbiali yo ko Yuda] Seruvavele”? Opulumu ocimalẽho cimue ci kuatisa oku limbuka nda ocina cimue ca miũha. Olondaka viungelo via lekisa kafendeli va Suku okuti ndaño onembele ya molẽha ndu okuti yitito oku yi sokisa leyi yatete, oyo ya ponduile oku malusuiwa ndomo Yehova a yonguile okuti oco yi kala. Nda Yehova wa yi sanjukilile, momo lie ovo ka va ponduile oku yi sanjukila? Ocina ca velelepo ku Yehova ceci okuti ovo va laikele oku u fendela lonjila yimue eye a yonguile vonembele yokaliye. Nda va Yudea va vumbile Yehova ndomo ci likuata lolonumbi viaye loku taviwa laye, ovo va ponduile oku tumbulula vali esanju liavo.

Tenda lonjila yimue ya sunguluka ekalo liove liokaliye (Tala ovinimbu 11-12) *

11. Vipi vimue pokati kovitangi afendeli va Yehova va kasi oku liyaka lavio koloneke vilo?

11  Valua pokati ketu eci ekalo li pongoloka ci kala ocitangi cinene. Vamue va kala kupange ulikasi vokuenda kuanyamo alua, va siata oku tambula epongoloko kocikele cavo. Vakuavo va siata oku liwekapo kocikele cavo va solele omo lianyamo avo. Hacĩviko oku yeva esumuo eci tu pita lepongoloko liaco. Kefetikilo ka tu kuata elomboloko liepongoloko liaco, ale oku li tava. Tu pondola oku sima okuti ovina tua lingaile kosimbu via kala ciwa. Pamue tu sumua loku sima okuti, ka tu kasi oku linga vali eci ca velapo ku Yehova. (Olosap. 24:10) Ocinjonde ca Sakariya ci tu kuatisa ndati oku amamako oku likolisilako kupange wa Suku?

12. Ndamupi ocinjonde ca Sakariya ci tu kuatisa oku yula esumuo li tunda kapongoloko ekalo lietu?

12 Tu pondola oku li tunda ciwa kepongoloko limue li pita letu, eci tu tenda ovina ndomo Yehova a vi tenda. Eye o kasi loku linga ovina vinene koloneke vilo kuenda tu kuete esumũlũho linene lioku kala olondingupange viaye. (1 Va Kor. 3:9) Ovikele vietu vi pondola oku pongoloka, pole, ocisola Yehova a tu kuetele, ka ci pongoloka. Nda eteke limue wa pita lepongoloko vocisoko, yuvula oku pesela otembo yalua koku sokolola kesunga lieci, kua lingiwila epongoloko liaco. Ka tu ka tiamisili utima ‘koloneke viosiahũlu,’ tu sukila oku likutilila ku Yehova, oco a tu kuatise oku limbuka uwa u tunda kepongoloko. (Uku. 7:10) Ku ka sokolole kovina ku pondola oku linga, pole, sokolola kovina viosi o tẽla oku linga. Vocinjonde ca Sakariya tua lilongisa esilivilo lioku amamako oku lekisa ocituwa ca sunguluka. Kuenje tu pondola oku amamako lesanju kuenda ekolelo ndaño ceci ekalo lietu li pongoloka.

CECI KA CI LELUKA OKU KUAMA ONUMBI

13. Momo lie va Isareli vamue va simĩlile okuti upange woku tumbulula onembele wa kala ocisimĩlo cimue ka ca sungulukile?

13 Upange woku tumbulula onembele weya oku tatekiwa. Ndaño ndoco, alume va nõliwile oku songola okuti, Ocitunda Cinene Yesiua kuenda Nguluvulu Seruvavele “va fetika oku tumbulula onjo ya Suku.” (Esera 5:1, 2) Ocisimĩlo caco ku va Yudea vamue ca kala ndu okuti ka ca sungulukile. Upange woku tumbulula onembele ka wa ponduile oku tatekiwa lovanyãli, vana va yonguile oku linga cosi citava oco va u tateke. Seruvavele kuenda Yesiua okuti alume vavali va kala oku songola upange waco, va sukilile oku kolela okuti Yehova wa kala oku va kuatisa. Ovo va tambula ekuatiso liaco. Ndamupi?

14. Ndomo ca tangiwa ku Sakariya 4:12, 14, Nguluvulu Seruvavele kuenda Ocitunda Cinene Yesiua ohuminyo yipi va tambula?

14 Tanga Sakariya 4:12, 14. Konepa yocinjonde eci, ungelo wa situlula kuprofeto wa Suku ukuekolelo okuti, oviti vivali violiveira via lombolokele “olombuavekua vivali” okuti Yesiua kuenda Seruvavele. Ungelo wa popia hati, ca kala ndu okuti alume ava vavali va “tãi ponẽle ya Ñala yo kilu lieve liosi,” Yehova. Eli lia kala esumũlũho limue linene! Yehova wa kolele kokuavo. Kuenje va Isareli vakuavo va kuatele esunga lioku kolela kokuavo, momo Yehova wa nõlele alume vaco vavali oco va songuile va Isareli.

15. Tu lekisa ndati okuti tua sumbila olonumbi via Yehova vi sangiwa Vondaka yaye?

15 Koloneke vilo, Yehova amamako oku songuila afendeli vaye pocakati Condaka yaye Embimbiliya. Velivulu liaco, eye o tu sapuila ndomo tu u fendela lonjila yimue yi taviwa laye. Tu lekisa ndati okuti tua sumbila olonumbi tu tambula Vondaka ya Suku? Poku sanda otembo yoku yi tanga lutate kuenda oku kuata elomboloko liayo. Lipula ndoco: ‘Eci ndi tanga Embimbiliya, ale alivulu etu, ndi talamapo kamue loku sokolola kueci nda tanga? Ndi linga hẽ akonomuiso atiamẽla kocili Cembimbiliya okuti ‘a tĩla oku kuata elomboloko liaco’? (2 Pet. 3:16) Ale ndi tanga ño lonjanga ulandu umue?’ Nda tua sanda otembo yoku sokolola kovina Yehova a tu longisa, tu ka kuama lutate olonumbi viaye kuenda tu ka tẽlisa upange wetu woku kunda.—1 Tim. 4:15, 16.

Kolela kolonumbi o tambula pocakati ‘cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’ (Tala ocinimbu 16) *

16. Nda ka tu kuete elomboloko liwa lionumbi yi tunda ‘kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,’ nye ci ka tu kuatisa oku yi kuama?

16 Onjila yimue ya Yehova yoku eca onumbi, pocakati ‘cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mat. 24:45) Olonjanja vimue ukuenje wa kolelua, eca olonumbi vina okuti ka tu kuata elomboloko lia suapo. Ndeci, pamue tu tambula onumbi yimue yoku lipongiyila ocilunga cimue kuenje tu sima okuti ocilunga caco ka cipiti posongo tu kasi. Ale tu sima okuti ukuenje wa kolelua poku lilava kefengi liokovide wa piãlisapo calua. Nye tu sukila oku linga nda tu liyeva okuti ka tua sanjukilile olonumbi via eciwa? Tu sukila oku sokolola ndomo va Isareli va kuatisiwa eci va linga ovina Yesiua kuenda Seruvavele va va sapuila oku linga. Tu sukilavo oku sokolola kovolandu akuavo tua siata oku tanga Vembimbiliya. Olonjanja vimue afendeli va Suku va tambula olonumbi vi molẽha ndu okuti ka via sungulukile kovaso omanu, pole, vi pondola oku popela ovimuenyo viavo.—Olong. 7:7; 8:10.

LIMBUKA OVINA SAKARIYA A MOLA

17. Ocinjonde cociyekelo colondiyelo kuenda coviti vivali violiveira, ca kuatisa ndati va Yudea?

17 Ocinjonde catãlo Sakariya a mola, citava okuti ca kala lika otembo yitito, pole, ca kuatisa va Yudea oku kuata ocituwa ca sunguluka catiamẽla kupange wavo kuenda kefendelo. Kuenje eci ovo va kapako ocinjonde Sakariya a mola, va limbuka ekuatiso liocisola ca Yehova kuenda lionumbi yaye. Pocakati cunene wespiritu sandu, Yehova wa va kuatisa oku amamako lupange wavo kuenda oku tumbulula vali esanju liavo.—Esera 6:16.

18. Ocinjonde ca Sakariya ca siata oku ku kuatisa ndati vomuenyo wove?

18 Ocinjonde ca Sakariya cociyekelo colondiyelo kuenda coviti vivali violiveira, ci pondola oku kuata unene walua komuenyo wove. Ndomo tua ci konomuisa ale, eci ci ku kuatisa oku sanga ongusu o sukila eci o lambalaliwa, esanju o sukila eci ekalo liove li pongoloka kuenda ekolelo o sukila, oco o pokole eci o tambula onumbi yimue ndaño ku kuete elomboloko liayo. Nye o sukila oku linga eci o liyaka lovitangi komuenyo? Tete, oku limbuka eci Sakariya a mola, ceca uvangi wokuti Yehova o tata afendeli Vaye. Kuenje lekisa ovituwa via sunguluka poku kolela Yehova kuenda amamako oku u fendela lutima wosi. (Mat. 22:37) Nda wa ci linga, Yehova o ka ku kuatisa oku u vumba otembo ka yi pui.—Va Kol. 1:10, 11.

OCISUNGO 7 Yehova Eye Ongusu Yetu

^ Ovinimbu 5 Yehova wa eca kuprofeto Sakariya ovinjonde vialua. Ovina Sakariya a mola, via eca kokuaye kuenda kafendeli va Yehova ongusu yoku tumbulula efendelo liocili ndaño ka ca lelukile. Ovinjonde viaco vi pondolavo oku tu kuatisa oku vumba Yehova lekolelo ndaño lovitangi. Vocipama cilo, tu konomuisa ovina via velapo tu pondola oku lilongisila kovinjonde via Sakariya, muna mua kongela ociyekelo colondiyelo kuenda oviti violiveira.

^ Ovinimbu 3 Noke lianyamo amue, koloneke via Nguluvulu Nehemiya, soma Aretasesete wa lekisa ohenda ku va Yudea.

^ Ovinimbu 60 OVILUVIALUVIA: Manji umue ulume o limbuka okuti o sukila oku linga apongoloko omo lioku kuka kuenda ekambo liuhayele.

^ Ovinimbu 62 OVILUVIALUVIA: Manji umue ukãi o sokolola ndomo Yehova a kasi oku kuatisa “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” ndeci a linga la Yesiua kuenda Seruvavele.