Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 13

Thier mandha bimedo anyong’a peri

Thier mandha bimedo anyong’a peri

“Eromo kudi, Yehova Mungu mwa, ya jumii iri dwong’, ku yung man tego.”​—NYU. 4:11.

WER 31 Woth karacelo ku Mungu!

I ADUNDO *

1-2. Ang’o ma biketho Mungu bijolo thier ma watimo ire?

 WEC ma nia “timo thier” bekelo paru ma kani i wii? Nyo eketho iparu pir umego moko m’urum uberwo kud adundene ceke ni Yehova i wang’ nivuto? Kunoke nyo iparu pi juruot moko ma gimiyiri zoo kud anyong’a pi niponjo Biblia?

2 Ju maeno ceke gibetimo thier ni Yehova. Nyo Yehova bijolo thier migine? Eyo ebijole, re tek gibetime nimakere ku yeny pare, gibetime ku mer man ku woro. Wamaru Yehova lee. Wang’eyo nia eromo ya jutim ire thier, man wabemito watim thierne i ayi ma cuu.

3. Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

3 I thiwiwec maeni, wabiweco iwi kit thier ma Yehova ubed ujolo i rundi ma con mi nyithindho mir Israel, man ayi ma tung’ tung’ abora ma watimo ko ire thier tin. Kinde ma wabeweco iwi lembenegi, mito wanen wan giwa thenge ma wacopo yiko i thier ma wabetimo ni Yehova. Mange wabiweco iwi thelembe m’uketho thier mandha miyo iwa anyong’a.

THIER MA YEHOVA UBED UJOLO I RUNDI MA CON

4. Jurutic pa Yehova ma yang’ con gibed ginyutho nenedi mer man woro ni Yehova?

4 I rundi ma con, dhanu ma calu ve Abel, Noa, Abraham, man Yob gibed ginyutho woro man mer migi ni Yehova. Nenedi? Gibed gitimo lembe m’ekwayu i bang’gi, ginyutho yiyoyic i iye, man githiero ire lam. Biblia unyutho ngo kite ma tap ma nwang’u gicikiri nitimo ko thier ni Mungu. Re gitimo kero migi ceke pi nimiyo yung ni Yehova, man ebed ejolo thier migine. I ng’eye Yehova udok umiyo Cik ni nyikway Abraham nikadhu kud i bang’ Musa. Cik maeno ubino ku telowic iwi ayi ma tap m’ukwayu gitim ko ire thier.

5. Alokaloka ma kani m’utimere niai i ng’ei tho man cer pa Yesu?

5 Niai i ng’ei tho man cer pa Yesu, Yehova umedere ngo nikwayu nia juwore nimakere ku cik pa Musa. (Rum. 10:4) Ukwayere nia Jukristu gicak woro cik ma nyen, ma en e “cik pa Kristu.” (Gal. 6:2) Gibino mbe ku yeny mi wero ‘cikne’ awera ku wigi, man mi rieye ma bor pi ning’eyo gin ma gitim ku ma kud gitim, ento ugam ukwayu gilub lapor pa Yesu man ponji pare. Tin bende, Jukristu gibetimo kero nilubo Kristu pi ninyayu anyong’a i Yehova man pi ‘ninwang’u yom.’​—Mat. 11:29.

6. Wacopo nwang’u kony nenedi i thiwiwec maeni?

6 Kinde ma wabeweco iwi thengeman ma watimo ko thier ni Yehova, penjiri kumae: ‘Adaru timo mediri ma kani i thenge maeni?’ Icopo penjiri bende kumae: ‘Nyo aromo timo alokaloka i ayi m’atimo ko thier ni Yehova?’ Icopo winjiri ma ber nia idaru timo alokaloka, re mito ikway bende Yehova ukonyi inen gin mange m’ukwayu iyiki.

AYI MA TUNG’ TUNG’ MA WATIMO KO THIER NI YEHOVA

7. Yehova neno rwo mwa m’uai kud i adundewa nenedi?

7 Watimo thier ni Yehova kinde ma waberwo i bang’e. Lembagora uporo rwo mwa kud udok ma ng’wice ng’ar ma juyiko cuu mandha, ma jubed juthiero i hema mi cokiri man i ng’eye ke i hekalu. (Zab. 141:2) Ng’wic udokne ubino mit man ebed efoyo i Mungu. Kumeno bende, rwo mwa ma ai kud i adundewa “nyayu mutoro” i Mungu, kadok watiyo ku wec ma kabang’e mbe de. (Rie. 15:8; Poi. 33:10) Watie ku genogen nia Yehova bemaru niwinjo ayi ma wabenyutho ko mer man foyofoc mwa ire nikadhu kud i rwo. Ebemito wakor ire pir adieng’a mwa, genogen mwa man pir ava mwa. I wang’ nirwo i bang’ Yehova, nyo ecibedo ber ungo nia ikeilar ipar lembe m’ibeciyero? Kan ilar iparu, ibimiyo lam ma ber mandha mir “udok ma ng’wice ng’ar” ni Wuru m’i polo.

8. Yo ma kani ma ber akeca ma wamiyo ko pak ni Mungu?

8 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabepake. (Zab. 34:1) Wamiyo pak ni Yehova nwang’u wabeweco pi kite pare ma beco man tic pare ma wang’u ijo ni dhanu mange. Tek watie ku foyofoc, wabibedo ku lembe dupa ma beco ma wacopo koro ni jumange iwi Yehova. Ka wabekoyo saa mi nyamu i lembe iwi gin ma beco ma Yehova utimo iwa, wabibedo ku thelembe dupa ma wamii ko ire pak. Yo ma ber akeca ma ‘wathiero ko lam mi pak m’uai kud i dhogwa ni Mungu’ utie tic mi rweyo lembanyong’a. (Ebr. 13:15) Tap calu ma wacikara niparu i lembe cuu i wang’ nicoro ceng’ini ku Yehova nikadhu kud i rwo, mito walar wapar bende cuu pi gin ma wabiyero ni dhanu i tic mi rweyo lembanyong’a. Wabemito “lam mi pak” mwa ubed ma ber akeca. Eno re m’uketho waweco kud amora kinde ma waberweyo lembanyong’a.

9. Calu nyithindho mir Israel, tin de wanwang’u bero ma kani ka wan’i coko? Kenyuth kite ma coko udaru konyi ko.

9 Watimo thier ni Yehova kinde ma wan’i coko. Yehova uyero ni nyithindho mir Israel kumae: “Wang’ adek i rundi acel dhanu peri ma co ceke biwok i wang’ Yehova Mungu peri i ka m’ebigoyo wie.” (Poi. 16:16) Ugam ukwayere ni nyithindho mir Israel nia giwek udi migi ku podho migi ma jakur umbe. Ento Yehova ung’olo igi kumae: “Kadok ng’om peri de ng’atu moko mbe ma biyenye, kinde m’iidho malu kara ithieri i wang’ Yehova Mungu peri.” (Ai 34:24) Yiyoyic ma nyithindho mir Israel gibino ko i Yehova, uketho gibed gicidh gitimo agba ma kubang’ oro. Gibed ginwang’u mugisa dupa i lembene. Ku lapor, gibed ginyang’ cuu mandha i Cik pa Mungu, gibed ginyamu i lembe iwi bero pa Yehova, man gibed ginwang’u anyong’a kinde ma gitie karacelo ku juyic wagi. (Poi. 16:15) Wan bende wanwang’u bero ma rom ka wabetimo kero nicidho i coko. Kepar pir anyong’a ma Yehova bedo ko kinde ma wayikara pi miyo dwokowang’ penji ma nyar adundo i cokone!

10. Pirang’o wer pire tie tek i thier ma wabed watimo?

10 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabewer karacelo. (Zab. 28:7) Wer ubino thenge acel ma pire tek i thier ma nyithindho mir Israel gibed gitimo. Ubimo Daudi ugam ukoyo julawi 288 gibed ni juruwer i hekalu. (1 Kei. 25:1, 6-8) Tin bende wanyutho mer mwa ni Mungu kinde ma wabewero ire wer mi pak. Pire tie tek ungo nia dwandwa ubed mit ka wawer wer. Wakewec iwi lapor ma e: Ka wabeweco, “wan ceke wakier wang’ ma pol,” re eno cerowa ngo niweco i cokiri man i lembanyong’a. (Yak. 3:2) Kumeno bende, kadok dwandwa mi wer tie cuu ngo de, eno kud ucerwa niwero pak ni Yehova.

11. Calu ma jukoro i Zaburi 48:13, pirang’o pire tie tek nia waketh program mi ponjo Biblia ku juruot mwa?

11 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabeponjo Lembe pare man wabeponjo awiya mwa ging’eye. Nindo mi sabatu ubino nindo ma nyithindho mir Israel gibed gitimo ngo tic migi mi kum, ento gibed giketho wigi zoo i kum winjiri migi ku Yehova. (Ai 31:16, 17) Nindo maeno jumoko m’i kindgi ubed uponjo lembe iwi Yehova man iwi bero pare ni awiya migi. Tin bende, ng’atuman ucikere nikoyo saa mi somo man mi ponjo Lembe pa Mungu. Eno utie thenge acel ma watimo ko thier ni Yehova man ma ketho wacoro ceng’ini kude. (Zab. 73:28) Ka wabeponjo lembene karacelo ku juruot mwa ke, eca nwang’u wabekonyo awiya mwa de gibed ku winjiri ma ceng’ini ku Wegwa m’i polo ma jamer.​—Som Zaburi 48:13.

12. Ayi ma Yehova uneno ko tic mi ju m’uyiko jamtic mi hema ubemiyo iwa ponji ma kani?

12 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabegiero man wabeyiko kaka ma wacokara i iye. Yehova ugam uneno tic mi yiko hema ku jamtic m’i iye ni tic ma leng’, pilembe ebino tic “mi ka maleng’.” (Ai 36:1, 4) Tin bende, Yehova neno tic mi giero Udi Ker man udi mange mi theokrasi ni tic ma leng’. Umego ku nyimego moko gimiyiri pi saa ma lee pi nitimo ticne. Wabedwoko foyofoc lee dit pi tic maeno mi Ker ma gibetimo. M’umedo maeno, gibemiyiri bende i tic mi rweyo lembanyong’a. Jumoko m’i kindgi bemaru nibedo kadok juyab yo ma nja de. Dong’ judong cokiri ke gicopo nyutho nenedi nia gibediko cing’gi i kum tic mi giedo? Tek umego ku nyimego maeno ma gibetimo tic ma tek giromo pi nidoko juyab yo, mito ngo gicergi mananu. Kadok watie ku bodho i tic mi giedo kunoke ngo de, wan ceke wacopo dikara i tic mi ketho udi maeno gibed ma leng’ man mi yiko kaka m’unyothere.

13. Ukwayu wabed ku nen ma kani iwi giramiya ma wabemiyo pi nitielo tic mi Keri?

13 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabetielo tic mi Ker ku giramiya mwa. Yehova ugam ukwayu Juisrael nia ka gibecidho i agba niwacu foc, kud gicidhi ma cing’gi nanu. (Poi. 16:16) Gibed gicidho ku giramiya mi jamcing’gi nimakere ku piny ma gitie ko. I ayi maeno re ma gibed ginyutho foyofoc migi pi yub ceke ma Yehova umaku pi nimiyo igi bero i thenge mi tipo. Dong’ wan ke wacopo nyutho mer ku foyofoc mwa ni Yehova nenedi pi cemo mi tipo ma wabenwang’u? Yo acel utie nwang’u wabetielo cokiri mwa man tic mi wang’ ng’om zoo ku sente, ke nimakere ku piny ma watie ko. Jakwenda Paulo uyero lembuno i ayi ma e: “Tek ng’atu moko utie kud ava mi miyo, e giramiya pare tie ajola asagane kan ebemiye nimakere ku gin m’etie ko, ento ungo nimakere ku gin m’embe ko.” (2 Kor. 8:4, 12) Yehova neno giramiya moko ci ma wabemiyo ku cwinywa ceke ni gin ma pire tek, kadok nwang’u e nyanok magwei de.​—Mark. 12:42-44; 2 Kor. 9:7.

14. Nimakere ku Lembrieko 19:17, Yehova neno nenedi kony ma wabemiyo ni umego mwa ma gitie ku yenyi?

14 Watimo thier ni Yehova kinde ma wabekonyo Jukristu wadwa ma gitie ku yeny mi piny moko. Yehova ung’olo ni Juisrael ma ginyutho bero ni jucan nia ebiculo igi kawang’e. (Poi. 15:7, 10) Andha, saa ceke ma ka wabekonyo umego kunoke nyamego m’utie ku yeny moko, Yehova nene ni giramiya ma wabemiyo ire. (Som Lembrieko 19:17.) Ku lapor, kinde ma Jukristu mi Filipi gioro giramiya moko ni Paulo saa ma en’i kol, elwong’o giramiyane nia, “lam . . . m’uyiyere man ma nyayu anyong’a i Mungu.” (Filip. 4:18) Kebol weng’i i cokiri peri man ipenjiri kumae: ‘Nyo ng’atu moko tie de m’aromo konyo?’ Anyong’a nego Yehova kan ebeneno wabetiyo ku saa mwa, ku kero mwa, ku bodho mwa, man jamcingwa pi nikonyo umego ku nyimego mwa ma gitie ku yeny mi piny moko. Enene de ni theng thier acel ma zoo.​—Yak. 1:27.

THIER MANDHA MIYO IWA ANYONG’A

15. Nitimo thier mandha kwayu saa man kero. Ento pirang’o e pek ungo?

15 Nitimo thier mandha kwayu saa man kero. Ento e pek ungo. (1 Yoh. 5:3) Pirang’o? Pilembe waworo Yehova ni kum mer ma wamare ko. Kepar nia nyathin moko ubemito nimiyo cal ni won. Eromo maku saa ma lee pi nikubo calne. Nyathin ne dieng’ ungo pi saa m’emaku pi nikubo calne, kum emaru won man etiye kud anyong’a nimiyo ire giramiya. Kumeno bende, watie kud anyong’a nitiyo ku saa man kero mwa pi nitimo thier ni Yehova, pilembe wamare.

16. Nimakere ku Juebrania 6:10, Yehova winjere nenedi pi kero ma ng’atuman timo pi ninyayu anyong’a i iye?

16 Jurunyodo m’umaru awiya migi giyenyo ngo nia awiya migi ceke umii igi giramiya ma rom. Ging’eyo nia nyathinman ukoc man lembe pare de urombo ngo ku pa wadi. Kumeno bende, Wegwa mi polo nyang’ nia lembe pa ng’atuman m’i kindwa ukoc. Copere nia iromo timo lembe lee nisagu ju m’ing’eyo man m’imaru. Kunoke iromo bedo mbe ku copo mi timo lee calu jumange, eno ke nyo pi oro peri m’udaru cidho, pi leng’kum peri, kunoke pi rwom ma tung’ tung’ m’i tie ko i ot. Re cwinyi kud utur. (Gal. 6:4) Yehova biwil ungo ku tic peri. Tek ibetimo kero peri ceke man ibeweko thelembe ma cuu re m’ucweli, anyong’a binego Yehova. (Som Juebrania 6:10.) Yehova neno kadok pidoic mir adundeni. Ebemito ibed kud anyong’a man ifoy ku thier m’ibetimo ire nimakere ku copo peri.

17. (a) Wacopo timo ang’o tek wabenwang’u nia timo theng thier mwa moko ni Yehova utie tek iwa? (b) Inwang’u kony ma kani i ayi acel ma junyutho pire i sanduku “ Med anyong’a peri”?

17 Wacopo timo ang’o tek wanwang’u nia etie tek iwa nitimo lembe ma waai waweco i wiye ma calu ve nitimo ponji mwa ma segi kunoke nirweyo lembanyong’a? Wakepimu nitimo lembuno wang’ ma pol, e wabimaru lembene lee man wabinwang’u bero de lee i igi. Wacopo poro thier mwa ni Yehova ku timo lembe ma calu ve niponjo timo kit jimnastik moko, kunoke niponjo tiyo ku jamtic mi mizik, ku lapor, nigoyo gita. Tek wabed watimo lembene pa lek, wabing’eye ngo. Re wakepar nia wamaku yub mi ketho ebed ni ng’iyo mwa ma kubang’ ceng’; i acaki waromo kebetime pi saa ma nyanok, ento nok nok wacopo kwong’o time pi saa ma lee. Kinde ma wabeneno adwogi mi kero ma watimo, wabicaku medo saa mi lembene man nimare lee mandha. Nyo ibeneno kite ma waromo tiyo ko kud ayi ma rom eno pi thier mwa ni Yehova?

18. Wacopo timo lembang’o ma pire tek lee nisagu, man tek watimo kumeno, wabinwang’u adwogi ma kani?

18 Nitimo thier ni Yehova utie gin ma pire tek lee nisagu lembe mange ceke ma wacopo timo i kwo mwa. Tek wabetimo kumeno, wabibedo kud anyong’a, ku kwo ma ber, man wabibedo ku genogen mi timo thier ni Yehova rondo ku rondo. (Rie. 10:22) Dong’ cwinywa daru kwiyo, kum wang’eyo nia Yehova konyo ju m’ubewore kinde ma gibenwang’iri ku peko. (Isa. 41:9, 10) Watie ku thelembe ma ber mandha mi bedo kud anyong’a kinde ma wabetimo thier ni Wegwa ma jamer, m’uromo ‘ya jumii ire dwong’ ku yung’ pi piny ceke m’ecwiyo!​—Nyu. 4:11.

WER 24 Wubin iwi got pa Yehova

^ Wacikara nitimo thier ni Yehova pilembe en re m’ecwiyo piny ceke. Tek wabeworo cik pare man wabekwo nimakere ku cik mir ukungu pare, ebijolo tic mwa ma wabetimo ire pi niwore. I thiwiwec maeni wabiweco iwi lembe abora ma tung’ tung’ ma watimo pi niwore. Kinde ma wabeweco iwi lembenegi, nen thenge m’icopo yiko i thier m’ibetimo ni Yehova, man kite ma gibimedo ko anyong’a peri.