Skip to content

Skip to table of contents

LONGA NEDHA DHI RI 13

Bbʉbbʉ kʉ ná madha si rili ni e hwè na

Bbʉbbʉ kʉ ná madha si rili ni e hwè na

“Yova ko dhi Mungu ni kaka ni ba kadha ma, madha ma, kpakpanga ma na”. ​—UFUNUO. 4:11.

DYI 31 Utembee Pamoja na Mungu!

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO *

1-2. Addui ká ka ndi liri Yova u ndi dho ko bbʉ ná madha tso?

 NJATI ni rr ri le ripo “madha” ró, ká ni adi ngaddi ngba lo djo? Njaro ni ka ddinga ndi d’eti djó koni sala njidha dho ná le-djo djo Yova na ndi loti ddo ndi ra ddo na ri nji ro. Inga njaro ni ka ni ddinga ddikpa hwè na kʉ ná Biblia zø ná familia djo.

2 Aro djo ko tilo ná føri krʉ kʉ madha le adi bbʉ ná chu. Nde fø kpadhó madha tso ká Yova ka ndi u u? Ri tso ke ka ndi u ngba njati ri gbani ke ji ná lo na ngba ndirigoti rie ni kpa jidha dho ndirigoti heshima bbʉ ke dho ri ró. Ko ji Yova bbo. Ko churi chu ke kaka madha dho ndirigoti ko adi riji ko bbʉ madha ke dho ko thí nǎ ro krʉ.

3. I lo nǎ ká ko si loti ngba lo djo?

3 I lo nǎ, ko si loti anzi ro ngʉe ná saa na, Yova ngʉ adi tso u ná madha djo ndirigoti ko si loti njʉ Yova riji ko má ndi nǎ ná 8 kʉ ná chu djo. Fø ko rinji ná saa na, ko krʉ ka ko ddinga ngbaribbai ma ko ka ko thɨ kodhó lo thika ndiro ko bbʉ bblo kʉ ná madha d’e nari djo. Ndirigoti ko si loti bbʉbbʉ kʉ ná madha ká adi hwè bbʉ ko dho addudho ma nari djo.

YOVA NGɄ ADI TSO U ANZIRO NÁ MADHA

4. Yesu gøni nari njí ká Yova dho ngʉ madha bbʉ ná ndrŭ dhongʉe heshima ndirigoti jidha ngbaribbai ke dho?

4 Yesu gøni nari njí, ngʉe chí tøni ná kpetsi kpa ro thé. Loroji na, Abeli ma, Noa ma, Abrahamu ma, Ayubu ma na ngʉ adi heshima bbʉ ndirigoti jidha dho Yova dho. Nde ká ngbaribbai? Kpa ngʉ adi ngarr Mungu dho, kpa ngʉe udha na ke djo ndirigoti bbʉdha ndima bbʉ ke dho nari na. Biblia nzá d’ra kpa ngʉ adi nji ná lo krʉ ko dho ri. Ro kpa ngʉ adi madha bbʉ Yova dho ndima thí nǎ ro krʉ, ná føri dho Yova ngʉ adi kpadhó madha tso u u. Førigoti Yova bbʉngʉe Yadha Waizraeli dho Musa chulu. Fø yadha nǎ le dr’angʉe bí kʉ ná lo ngbaribbai ma Yova ngʉ riji le má ndi nari djo.

5. Yova ká jingʉeri Yesu dyø ná kpa bbʉ madha ndi dho ngbaribbai?

5 Yesu dhe ndirigoti ke ga narigoti, Yova nzá nzingʉeri ki le bbʉ madha ndi dho Musa dhó Sheria ngʉ rinzi nari bbai ri. (Ro. 10:4) Wakristo ngangʉe ø yadha ndima dyø nari tso, ná føri ngʉe “Kristo dzá yadha.” (Gal. 6:2) Ri ngangʉeni kpa rrnga fø “yadha” dho, nga ndima li ri krʉ ndima djǒ na ri inga ndima rrnga liste djó le kpe ná yadha dho ri, ro ndima dyø Yesu dhó loroji ndirigoti ndima dyø kedhó loddidha. Njʉ maddi Wakristo adi kpakpanga nji bbo ndiro ndima dyø Kristo nja ndima bbʉ hwè Yova thí dho d’e ndirigoti ndima “ba klø” d’e.​—Mt. 11:29.

6. I lo nǎ ro ká ko ka ko ba ngba faida?

6 Madha ko ka ko bbʉ chulu ná njonjo lo djo ko loti ná saa na, adhuri ni tso, ʻb’lo ká ma nji maendeleo ro i lo na ngba ngatsi?’ Ni ka ni dhuri ɨ maddi, ʻri ká ngani ma thɨ madhó lo thika ro ddi ndiro ma bbʉ bblo kʉ ná madha d’e?ʼ Ni ka ni ba hwè b’lo ni nji ná maendeleo dho maddi, ro ni ka ni nziri Yova tsó ke kó ni tsotso ndiro ni chu ni ká ka ni thɨ nidhó lo thika ngbaribbai ma nari d’e.

YOVA DHO KO ADI BBɄ NÁ MADHA KÁ TSU NGBA LO NDI NǍ?

7. Yova ká adi ko thí nǎ ro ko nji ná sala nja ngbaribbai?

7 Ko adi Yova má sala ko nji ke dho na saa na. Biblia adi ko nji ná sala ddi tabenakulo nǎ ndirigoti hekalu nǎ le ngʉ adi bbʉ ná bblo le thɨ ná uvumba na. (Zb. 141:2) Fø uvumba ngʉ adi ngø bblo nari ngʉ adi hwè bbʉ Mungu dho. Føri bbai, ko thí nǎ ro si ná sala adi “hwè” bbʉ kedho njati rie sʉsʉ kʉ ná lo ma ko ti ri nǎ ri ro. (Mez. 15:8; Kum. 33:10) Ringani ko uri u nari kʉ, Yova thí adi hwè ba ko jidha dho ndirigoti mbai ko po ndi dho na ri dho. Ke jirie ri ko po ko nanga d’o na lo ma, kodhó ngab’odha ma, ko thí ji ná lo ma na krʉ ndi dho. Ri kʉ bblo Yova tso ni nganzi nari njí, ni ddinga bblo ni si po ná lo djo ri ni po nari njí. Njati ni njiri føro ni si bblo ngø na “uvumba” bbʉ nidzá ra nǎ Baba dho.

8. Ko ká ka ko bbʉ madha Yova dho ngba chulu?

8 Ko adi Yova má ke dho ko madha bbʉ na saa na. (Zb. 34:1) Ko adi madha bbʉ Yova dho kedhó bblo kʉ ná sifa ma, kedzá njí ma na djo ko loti nja ndrŭ dho nari chulu. Madha ko bbʉ nari adi ridho ko kʉ mbai po ná ndrŭ. Njati ko di ngaddi Yova nji ko dho ná bblo lo djo ró, ko ka ko ba Yova dho ko madha bbʉ dho na lo bí. Lod’radha dhi njí adi bblo pli ko ka ko “bbʉ madha Yova dho ná chu bbʉ kodho, føri kʉ ko tso ddʉ djó tunda” (tunda la midomo). (Ebr. 13:15) Ko ka ko ddinga bblo sala nǎ ko po Yova dho ná lo djo nari bbai, ri kʉ bblo ko ddinga lod’radha dhi njí kana ko ka ko si nju na ná ndrŭ dho ko si po ná lo djo. Ko jiri ko bbʉ bblo pli kʉ ná “madha dhi bbʉdha.” Føri dho lo ko d’ra nja ndrŭ dho ná saa na, ko ti ná lo adi si ko thí nǎ ro.

9. Waizraeli bbai ko ká adi faida ba ddi ngana ko njuni ná saa na ngbaribbai? Ad’ra njudha ká adi ni tsotso kó ngba ma nari.

9 Ko adi Yova má njudha dhi ngana ko si ná saa na. Waizraeli dho le d’rangʉeri ɨ: “Cho ddi kana gbo ina, ni kana kpetsi kpa krʉ dho ringani ndima si nidhi Mungu Yova nji, ke vʉ ná ngana.” (Kum. 16:16) Ri ngangʉeni kpa bbá ndima dhó nza ma, ndima dhó dza ma na ddiro. Ro Yova tsongʉeni kpadho ɨ: “Ddikpale ma nzɨ ddi tamani nidzá ngø ro ri nidzá Mungu Yova nji ni dji ná saa na.” (Kut. 34:24) Waizraeli ngʉe kpakpa kʉ ná udha na ndima dhi Mungu Yova djo naridho, kpa ngʉ adi ra cho kana ngʉe ná fete dho ra. Ndirigoti kpa ngʉ adi faida ba bí ku ná chu na, loroji na kpa ngʉ adi lochu bbo Mungu dzá Yadha djo, kpa ngʉ adi ngaddi ke nji ndima dho ná bblo lo djo, ndirigoti kpa ngʉ adi hwè ba ndima nju ndima tso ddi ngana ndima bbai ji Yova ná ndrŭ na nari dho. (Kum. 16:15) Ko ma adi fø di ná ledha ba ddi njudha dhi ngana ko si ná saa na. Ndirigoti addinga ngbaribbai ma Yova nanga adi jini dʉ kʉ ná komatere ko tayarisha ko si bbʉ nari dho nari djo.

10. Ká addudho madha le bbʉ nari kana dyi le ngo nari kʉ bbo nǎ mana kʉ ná lo?

10 Ko adi Yova má ddinga ko dyi ngo ná saa na. (Zb. 28:7) Waizraeli njangʉeri dyi nǎ mana kʉ bbo ndima bbʉ ná madha kana. Pi Daudi lingʉe 288 kʉ ná Walawi nja ndima di dyi ngo hekalu nǎ d’e. (1 Ny. 25:1, 6-8) Njʉ maddi ko adi ko ji Mungu nari dho dyi chulu ko madha bbʉ ke dho ná saa na. Nja ko njiri fø d’e ko nzɨ adi rine ko e bblo dyi ngo ná ndrŭ i di ri. Addinga i lo djo: Lo ko ti ná saa na “ko krʉ adi tani bi ina” ko tso na lo chulu, ro føri nzɨ adi ko ronga tso cho ko loti njudha dhi ngana inga lod’radha dhi nji kana nari ró ri. (Yak. 3:2) Føri bbai, ko ka ko bbʉ madha ngodhé Yova dho dyi chulu njati rie nzɨ ma ko chu adi o bblo ri ro.

11. Zaburi 48:13 ripo nari bbai, ri ká ngani ko kpe familia nǎ ko Biblia nǎ longane ná saa addudho?

11 Ko adi Yova má kedzá lo ko zø ndirigoti ko loddi kodhi nzø dho ke djo ná saa na. Sabato ddo dyi nzɨ waizraeli ngʉ adi njí ro njiri, fø dyi kpa ngʉ adi ndima kana kau li kpakpa Yova na. (Kut. 31:16, 17) Kpa kana chí tøni ná ndrŭ ngʉ adi longaddi ndima dhi nzø dho Yova djo ndirigoti ke nji ndima dho ná bblo lo djo. Njʉ maddi ringani ko zø ndirigoti ko ne Mungu dzá lo nanga. Føri kʉ Yova dho ko adi madha bbʉ na chu ndirigoti ri adi ko tsotso kó ndiro ko kana nga e chøchø ke na d’e. (Zb. 73:28) Ko di Biblia nǎ longane ddinga kodhó familia nǎ ná saa na, ko ka ko kó kodhi nzø tsotso ndiro ndima kana kau e kpakpa kodhi ra nǎ jidha dhi Baba na d’e.​—Azø Zaburi 48:13.

12. Ngbaribbai ma Yova njangʉe tabenakulo chidha dhi njí tsotso kongʉe na ndrŭ nari nǎ ro ká ko krʉ ba ngba somo?

12 Ko adi Yova má ke le adi má nǎ ná dza ko chi ndirigoti ri ronga ko thɨ ná saa na. Biblia pori tabenakulo chidha dhi njí ma, ri nǎ ritsi le kpe nari ma na ngʉe “takatifu njí.” (Kut. 36:1, 4) Njʉ maddi, Yova adi Pidhinga dzá dza chidha dhi njí ma, Tengenezo nǎ nja njí ma na krʉ nja takatifu kʉ ná njí. Nja kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na adi ndima dhó saa bbʉ bbo fø njí njidha dho. Ko ká ka ko po mbai kpa ndima bbʉ fø njí njidha dho nari dho nzá? Bbʉbbʉ dhé, lod’radha dhi njí ma kpa adi nji ddi. Kpa kana nja kpa ka ndima jiri ndima e painia maddi. Kutaniko nǎ wazee ka ndima dhori ndima ngachidha dhi njí tsotso kó ni nari fø le-djoi ma, le-vei ma na tso ndima u kpa e painia ngba kpa ka ndima njiri ná saa na nari chulu. Njati ko e dza chidha dhi ufundi na ni ma, inga nga ma ró, ko krʉ ka ko liri fø dza di safi ndirigoti bblo hali na.

13. Pidhinga dzá njí tsotsokodha dho ko bbʉ na bbʉdha ká ko ka ko nja ngbaribbai?

13 Ko adi Yova má Pidhinga dzá njí dho ko bbʉdha bbʉ ná saa na. Waizraeli tso ri nzingʉeni nzɨ kpa si nga thó thi ritsi ro Yova nji. (Kum. 16:16) Kpa ngʉ adi bbʉdha bbʉ ndima dhó hali uri tso nari bbai. Fø kpa rinji nari chulu kpa ngʉ adi ridho ndima mbai po Yova nji ndima dho ná lo dho ni. Ko ká ka ko dho jidha ndirigoti ko po mbai krʉ Yova bbʉ ko dho kiroho nǎ ná ritsi dho ngbaribbai? Fø ko ka ko njiri ná ddikpa chu kʉ, mbø ko bbʉ kodhó kutaniko tsotsokodha dho ndirigoti dz’ djolu gble kʉ ná njí dho kodhó hali u ritso nari bbai nari chulu. Mutume Paulo pongʉeri fo lo djo ɨ: Njati rie ndi nǎ ji na, ddikpa ke bbʉ ni kʉ ndidhó ná ritsi, ro nga nga kʉ ndidhó na ritsi ri ro, føri tso adi uni bblo pli kʉ ná chuna. (2 Ko. 8:4, 12) Yova thí adi hwè ba bbo ko bbʉ ná ritsi krʉ dho njati rie sese ma ró.​—Mk. 12:42-44; 2 Ko. 9:7.

14. Mezali 19:17 ripo nari bbai, Yova ká adi uhitaji na kʉ ná ko djoi tsotso ko kó nari nja ngbaribbai?

14 Ko adi Yova má uhitaji na kʉ ná ko lai Wakristo tsotso ko kó ná saa na. Yova tsongʉeni ndi si ni bblonga dho njedha dhi ndrŭ dho ná Waizraeli kobe bbʉbbʉ. (Kum. 15:7, 10) Bbbbʉ dhé, ko di uhitaji na kʉ ná le-djoi ma, le-vei ma na tsotso kó ró, Yova adi rinja ndi dho ko bbʉ ná kado bbai. (Azø Mezali 19:17.) Loroji na, Filipi nǎ Wakristo chongʉe kado mutume Paulo dho prizo na ná saa na, ke nzingʉe føri “tho adi Mungu nyǒ tho ná utso uni ná bbʉdha.” (Flp. 4:18) Addinga ni kʉ nǎ ná kutaniko nǎ ndrŭ djo ndirigoti adhuri nitso, ma ka ma kó tsotso ná ndrŭ ro ká kʉ ddi?’ Yova nanga adi jini bbo ke di rinja ko kodhó saa ma, kodhó kpakpanga ma, ko kʉ na ná ufundi ma, kodhó kimwili nǎ ritsi ma na ko bbʉ uhitaji na kʉ ná ndrŭ dho na saa na. Ke adi føri nja ndi dho ko madha bbʉ ná nja chu.​—Yak. 1: 27.

YOVA KO MÁ NARI ADI HWÈ BBɄ KO DHO

15. Ngba mai bbʉbbʉ madha urie saa ma, kpakpanga ma na ro, ká addudho ri nga kʉ li o ná no ri?

15 Bbʉbbʉ madha adi riu le bbʉ ledhó saa ma, ledhó kpakpanga ma na. Ro føri nga kʉ li o ná no ri. (1 Yo. 5:3) Ká addudho? Dhonalo ko adi Yova má ko ji ke ji ná lo dho. Addinga ddikpa ritsi ro ji ndi bbʉ ndidzá baba dho ná rengba djo. Ngba ka ndi bbʉ ndidhó saa bbo ndiro ndi thɨ ji ke dho d’e. Fø ngba nanga ro nzá ndi bbʉ ná saa ka ndi d’o ri. Ngba ji ndidzá baba ji ndirigoti ngba kʉ hwè na ndi bbʉ ke dho ná fø kado dho. Føri bbai ko jirie Yova ji ná lo dho ko e hwè na ko bbʉ kodhó saa ma, kodhó kpakpanga ma na, ndiro ko bbʉ madha ke dho d’e.

16. Waebrania 6:10 ripo nari bbai, ko kana nja ke ddiro adi kpakpanga nji ndi bbʉ hwè Yova dho nari ká ke adi nja ngbaribbai?

16 Jidha dhi gø dhi ndrŭ nzá ka ndima neri ndima dhi nzø krʉ bbʉ ddiddi di ná kado ndima dho ri. Kpa churi chu nari kʉ ndima dhi nzø nga kʉ ddiddi ri ndirigoti kpa ka ndima njí ná ritsi ma nga ddi ka ndi e ddiddi ri. Føri bbai ko dhi ra nǎ Baba churi chu ko krʉ nzá ka ko njí ritsi ddiddi ri. Njaro ni ka ni njí ritsi ji ni ji ná chu ni churie ná bí kʉ ná ndrŭ djolu maddi. Inga ni nzá ka ni njí ritsi nja kʉ ná ndrŭ na ddiddi ri, njaro nidhó cho ma, ni dhe nji nari ma, inga ni nidhó familia tsotso ni kó nari dzá lo dho ma. Ro nzɨ bbari ni thí bʉni. (Gal. 6:4) Yehova nzɨ vi nidzá njí nga ro ri. Njati ni di njínji ke dho ni thí nǎ ro krʉ bblo kʉ ná lo ni cho ri dho ro ró, ke adi hwè ba føri dho. (Azø Waebrania 6:10.) Yova churie ko adi ji ko njí ná lo chu. Ke jiri ni e hwè na ndirigoti ni nanga jini ni ka ni bbʉ ndi dho ná madha dho.

17. (a) Njati ko njari madha ko adi bbʉ chulu ná nja lo ko nji nari kʉ kpakpa ko dho ró, ká ko ka ko njiri ngba? (b) “ Andri nidhó hwè ki” dhi sanduku nǎ le dho ná lo kana ddikpa ri ká ko ni tsotso ngbaribbai?

17 Ko tielo djo ná lo kana nja lo ko nji nari é kpakpa ko dho, loroji na Biblia ko zø nari ma, lo ko d’ra nari ma na ró ká ko ka ko njiri ngba? Njati ko di fø rinji bí ina ró, ko ka ko e hwè na ri njidha dho ndirigoti ko ka ko ba bí kʉ ná faida ri nǎ ro. Ko adi bbʉ ná madha ko ka ko ddi nja kʉ ná njí na, loroji na føri kʉ miziki tidha dhi ritsi nga ko ddi ko dho nari ro mai. Njati ko di ri ngaddi ko dho bí ina nzá ró, ko nzá ka ko chu ri nga bbo ri. Nde njati ko vʉri ko di ri ngaddi bí ina ró, ká ri ka ndi e ngba? Ya kwanza djó ko ka ko di rinji sese kʉ ná saa kana, ro luti ko ka ko di rinji dree. Ko di ko nji ná kpakpanga nǎ ro si ná bblo lo nja ná saa na, ko ka ko rá anzi ri ko nji nari na ndirigoti ko ka ko ba hwè bbo. Føri bbai ko ka ko njiri bbʉbbʉ madha ko bbʉ nari kana maddi.

18. Ko di shi dhonalo ká ko adi nji ngbaribbai ndirigoti fø ko rinji nari nǎ ro ká ko adi ngba bblo lo ba?

18 Ko di Yova má ko thí nǎ ro krʉ ró, ko nji nari kʉ shi ko adi dhonalo nganga. Ko njiri fø ró, ko ka ko e hwè na ndirigoti mana dhi maisha na, føri kina ko ka ko e ngab’odha na ko si Yova ma choro nŭnŭ. (Mez. 10:22) Kpadjo ko kʉ ngoi na dhonalo, ko churi nari kʉ Yova adi ndidzá ndrŭ tsotso kó ko kpakpalo nǎ kpa kʉ ná saa na. (Isa. 41:9, 10) Bbʉbbʉ dhé, ko ka ko má kodhi jidha dhi Baba hwè na dhonalo kʉ, ke kaka “ndi ba kadha ndirigoti madha” krʉ ndi no ná ritsi dhó ro!​—Ufu. 4:11.

DYI 24 Tuende ku Mulima wa Yehova

^ par. 5 Yova no krʉ kʉ ná ritsi nari dzá lo dho, ke kaka ko bbʉ madha ndi dho. Krʉ ko bbʉ ke dho ná madha tso ke adi u u rie ni ko ngarr kedhó yadha dho ndirigoti kedhó kanuni (nzɨ thika leni ná bbʉbbʉlo) dho ri ró. I lo nǎ, ko si loti ke dho ko adi madha bbʉ chulu ná njonjo 8 kʉ ná chu djo. Ko si ngbaribbai ma ko ka ko thɨ kodhó lo thika ndiro ko njiri fø ndirigoti ngbaribbai ma, fø ko rinji nari ka ndi kó ko tsotso ko e hwè na d’e nari nja.