Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 13

ʻE Fakalahi ʻe he Lotu Moʻoní ʻa Hoʻo Fiefiá

ʻE Fakalahi ʻe he Lotu Moʻoní ʻa Hoʻo Fiefiá

“ʻOku taau mo koe ʻe Sihova ko homau ʻOtua, ke ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí pea mo e mālohí.”​—FKH. 4:11.

HIVA 31 ʻAʻeva Ā mo e ʻOtuá!

ʻI HE KUPÚ NI *

1-2. Ko e hā te ne ʻai ke fakahōifua ʻetau lotú ki he ʻOtuá?

 KO E HĀ ʻokú ke fakakaukau ki ai ʻi hoʻo fanongo ki he foʻi lea “lotu”? Mahalo ʻokú ke sioloto atu ki ha tokoua anga-fakatōkilalo ʻokú ne tūʻulutui ʻi hono veʻe mohengá ʻo huaʻi atu hono lotó ʻi he lotu tōtōivi. Pe mahalo ʻokú ke fakakaukau ki ha fāmili fiefia ʻoku nau ako fakamātoato ʻa e Tohi Tapú.

2 ʻI he ongo tuʻunga ko ení, ko e faʻahinga ʻoku kau ki aí ʻoku nau fakahoko ha founga ʻo e lotú. ʻE tali ʻe Sihova ʻenau lotú? Te ne tali ia kapau ʻoku fehoanaki mo ʻene taumuʻá pea fakahoko ia ʻi he ʻofa mo e fakaʻapaʻapa. ʻOku tau ʻofa lahi kia Sihova. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku tuha ke fai ʻa e lotú kiate ia, pea ʻoku tau loto ke ʻi he tuʻunga lelei taha ʻe ala lavá ʻetau meʻaʻofa ko ia ʻo e lotú.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻI he kupu ko ení, te tau sivisiviʻi ai ʻa e faʻahinga lotu naʻe tali ʻe Sihova ʻi he kuonga muʻá pea te tau lāulea ki he tafaʻaki ʻe valu ʻo e founga lotu ʻoku fakahōifua ʻi he ʻaho ní. ʻI heʻetau fai iá, ʻe lava ke tau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tau fakaleleiʻi tāutaha ai ʻetau founga lotú. Te tau toe sivisiviʻi foki ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻai ai kitautolu ʻe he lotu moʻoní ke tau fiefiá.

FOUNGA LOTU NAʻE TALI ʻE SIHOVA ʻI HE KUONGA MUʻÁ

4. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe he kau lotu ʻa Sihova ʻi he taimi ki muʻa he Kalisitiané ʻenau fakaʻapaʻapa mo e ʻofa kia Sihová?

4 ʻI he taimi ki muʻa he Kalisitiané, ko e kau tangata faitōnunga hangē ko ʻĒpeli, Noa, ʻĒpalahame mo Siope naʻa nau fakahāhā ʻenau fakaʻapaʻapa mo e ʻofa kia Sihova. Anga-fēfē? Fakafou ʻi heʻenau talangofuá, tuí mo e ngaahi feilaulaú. ʻOku ʻikai ʻomai ʻi he Tohi Tapú ha fakaikiiki fekauʻaki mo e founga naʻe totonu ke nau fakahoko ai ʻenau lotú. Ka ʻoku hā mahino naʻa nau fai honau lelei tahá ke fakalāngilangiʻi ʻa Sihova, pea ko ʻenau lotú naʻe fakahōifua kiate ia. Pea naʻe ʻoange leva ʻe Sihova ʻa e Lao ʻa Mōsesé ki he hako ʻo ʻĒpalahamé. Ko e ngaahi lao ko ení naʻe kau ai ʻa e ngaahi fakahinohino pau ki he founga lotu naʻe fakahōifua kia Sihová.

5. Ko e hā ʻa e liliu naʻe fai ki he lotu moʻoní hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú?

5 Hili ʻa e pekia mo e toetuʻu ʻa Sīsuú, naʻe ʻikai toe fiemaʻu ʻe Sihova ke fai ha talangofua ki he Lao ʻa Mōsesé. (Loma 10:4) Ko e kau Kalisitiané naʻe fiemaʻu ke nau muimui ki ha lao foʻou, “ʻa e lao ʻa e Kalaisí.” (Kal. 6:2) Naʻe lava ke nau talangofua ki he “lao” ko ení, ʻaki ʻenau faʻifaʻitaki kia Sīsū pea muimui ki heʻene ngaahi akonakí, kae ʻikai ko hono ako maʻuloto ʻa e laó pea muimui ki ha lisi lōloa ʻo e ngaahi meʻa ke fai mo ʻikai ke fai. ʻOku pehē pē ʻi he ʻahó ni, ko e kau Kalisitiané ʻoku nau fai honau lelei tahá ke muimui ki he Kalaisí koeʻuhi ke nau fakahōifuaʻi ai ʻa Sihova pea “maʻu ha fakaivifoʻou” kiate kinautolu.​—Māt. 11:29.

6. ʻE lava fēfē ke tau maʻu ʻaonga mei he kupu ko ení?

6 ʻI heʻetau lāulea ki he tafaʻaki taki taha ʻo ʻetau founga lotú, ʻeke hifo kiate koe, ‘ʻOku fēfē ʻeku fakalakalaka ʻi hono fai ʻa e meʻá ni?’ Te ke toe ʻeke hifo nai, ‘ʻE lava ke u fakaleleiʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻeku founga lotú?’ ʻOku totonu ke ke ongoʻi fiefia ʻi he fakalakalaka kuó ke faí, ka ʻe lelei ke ke fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki ha toe tafaʻaki ʻe fiemaʻu ke ke toe fakaleleiʻi.

KO E HĀ ʻOKU KAU KI HEʻETAU LOTÚ?

7. ʻOku anga-fēfē vakai mai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní?

7 ʻOku kau ki ai ʻetau hanga kia Sihova ʻi he lotu. ʻOku fakahoa ʻe he Folofolá ʻetau lotú ki he ʻinisēnisi kuo teuteuʻi lelei ʻa ia naʻe ʻoatu ʻi he tāpanekalé pea ki mui ai ʻi he temipalé. (Saame 141:2) Ko hono tutu ʻo e ʻinisēnisí naʻe ʻoatu ai ha ngangatu fakahōifua ki he ʻOtuá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau ngaahi lotu loto-moʻoní “ko ha meʻa fakafiefia ia” kiate ia, neongo kapau ʻoku tau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea mātuʻaki faingofua. (Pal. 15:8; Teu. 33:10) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke tui ʻoku fakafiefia ki he loto ʻo Sihova ʻene fanongo mai ki heʻetau fakahāhā ʻetau ʻofa mo e houngaʻia kiate iá. ʻOkú ne loto ke tau vahevahe ange kiate ia ʻetau ngaahi hohaʻá, ko ʻetau fakaʻamú mo ʻetau holí. ʻI he ki muʻa ke ke fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú, fēfē ke ke fakakaukau fakalelei ki he meʻa te ke leaʻakí? ʻI hono fai iá, te ke ʻoatu ai ʻa e ‘ʻinisēnisi’ lelei tahá ki hoʻo Tamai fakahēvaní.

8. Ko e hā ʻa e faingamālie lelei ʻoku tau maʻu ke fakahīkihikiʻi ai ʻa e ʻOtuá?

8 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau fakahīkihikiʻi iá. (Saame 34:1) ʻOku tau fakahīkihikiʻi ʻa Sihova ʻaki ʻetau lea ʻi he houngaʻia fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungaanga fakaofó mo ʻene ngaahi ngāué. Ko e fakahīkihikí ʻoku haʻu ia mei ha loto houngaʻia. ʻI hono vaheʻi ʻa e taimi ke fakalaulauloto ai ki he lelei ʻo Sihová​—ki he ngaahi meʻa kotoa kuó ne fai maʻa kitautolú​—te tau maʻu maʻu pē ai ʻa e ʻuhinga ke fakahīkihikiʻi ia. Ko e ngāue fakamalangá ʻoku ʻomai ai ha faingamālie lelei ke tau ʻoatu ki he “ʻOtuá . . . ha feilaulau ʻo e fakafetaʻi, ʻa ia ko e fua ʻo hotau loungutú.” (Hep. 13:15) Hangē pē ko e totonu ke tau fakakaukau fakalelei ki he meʻa ke tau leaʻaki ʻi he ki muʻa ke fakaofiofi kia Sihova ʻi he lotú, ʻoku lelei ke tau fakakaukau fakalelei ki he meʻa te tau leaʻaki ki he faʻahinga ʻoku tau fetaulaki mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau loto ke fai ʻaki hotau kotoá ʻa ʻetau “feilaulau ʻo e fakafetaʻi.” ʻOku tau lea mei hotau lotó ʻi he taimi ʻoku tau vahevahe atu ai ʻa e moʻoní ki he niʻihi kehé.

9. Hangē ko e kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, ʻoku anga-fēfē ʻetau maʻu ʻaonga mei heʻetau fakatahataha fakatahá? ʻOmai ha fakatātā fakafoʻituitui.

9 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau maʻu ʻa e ngaahi fakatahá. Naʻe tala ki he kau ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá: “Tuʻo tolu ʻi he taʻu, ʻe hā ai ʻa e kotoa ʻo hoʻo kakai tangatá ʻi he ʻao ʻo Sihova ko ho ʻOtuá ʻi he feituʻu ʻa ia te ne filí.” (Teu. 16:16) Naʻe pau ke nau mavahe mei honau ʻapí mo ʻenau ngoué ʻo ʻikai ha taha ke ne leʻo. Ka naʻe talaʻofa ʻe Sihova kiate kinautolu: “ʻE ʻikai ha taha ʻe holi ki ho fonuá lolotonga hoʻo ʻalu hake ke sio ki he fofonga ʻo Sihova ko ho ʻOtuá.” (ʻEki. 34:24) Ko e kau ʻIsileli manavahē-ʻOtua ko iá, naʻa nau falala kakato kia Sihova ʻo maʻu ʻa e kātoanga fakataʻú. Naʻe lava ai ke nau utu ʻa e ngaahi tāpuaki fakakoloa; naʻa nau fakalahi ai ʻenau mahinoʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá, fakalaulauloto ki Heʻene leleí, pea fiefia ʻi he feohi fakalototoʻa mo e kaungātuí. (Teu. 16:15) ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻaonga meimei tatau ʻi heʻetau fai ʻa e ngaahi feilaulau ke maʻu ʻa e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané. Pea fakakaukau atu ki he fiefia ʻa Sihova ʻi heʻetau haʻu kuo tau mateuteu ke fai ha tali nounou mo mohu ʻuhinga.

10. ʻOku anga-fēfē hoko ʻa e hivá ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻetau lotú?

10 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau kau ʻi he hivá. (Saame 28:7) Naʻe vakai ʻa e kau ʻIsilelí ki he hivá ko ha konga mahuʻinga ʻo ʻenau lotú. Naʻe vaheʻi ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e kau Līvai ʻe toko 288 ko e kau hiva ʻi he temipalé. (1 Kal. 25:1, 6-8) ʻI he ʻahó ni, ʻoku lava ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau hivaʻi ai ʻa e ngaahi hiva fakahīkihikí. ʻOku ʻikai ko e tuʻunga hotau leʻó ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá. Fakakaukau ki he meʻá ni: ʻI he taimi ʻoku tau lea aí, “ʻoku tau tūkia ʻo tā-tuʻo-lahi,” ka ʻoku ʻikai ke taʻofi ai kitautolu mei he lea ʻi he fakatahaʻangá pea mo e ngāue fakafaifekaú. (Sēm. 3:2) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ʻoku ʻikai totonu ke tau fakaʻatā ʻetau hohaʻa ki he ʻikai ke tau fuʻu leʻo leleí ke ne taʻofi kitautolu mei he hiva fakahīkihiki kia Sihová.

11. Hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Saame 48:13, ko e hā ʻoku totonu ai ke tau vaheʻi ʻa e taimi ki he ako Tohi Tapu fakafāmilí?

11 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau ako ʻene Folofolá pea akoʻi ʻetau fānaú fekauʻaki mo ia. Ko e Sāpaté naʻe ʻoange ai ki he kau ʻIsilelí ʻa e faingamālie ke nau mālōlō mei heʻenau ngāue fakaʻahó pea tokangataha ki honau vahaʻangatae mo Sihová. (ʻEki. 31:16, 17) Ko e kau faitōnungá naʻa nau akoʻi ʻenau fānaú fekauʻaki mo Sihova mo ʻene leleí. ʻOku totonu ke tau vaheʻi ʻa e taimi fakafoʻituitui ke lau mo ako ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e konga eni ʻo ʻetau lotu kia Sihová, pea ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia. (Saame 73:28) Pea ʻi he taimi ʻoku tau ako fakataha ai ko ha fāmilí, ʻoku lava ke tau tokoniʻi ai ha toʻutangata foʻou​—ʻa ʻetau fānaú​—ke fakatupulekina ha vahaʻangatae fakafoʻituitui māfana mo ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá.​—Lau ʻa e Saame 48:13.

12. Ko e hā ʻoku tau ako mei he anga ʻo e vakai ʻa Sihova ki he ngāue ʻa e faʻahinga naʻa nau faʻu ʻa e ngaahi naunau ʻo e tāpanekalé?

12 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau langa mo tokangaʻi ʻa e ngaahi feituʻu faiʻanga lotú. ʻOku pehē ʻi he Tohi Tapú ko e ngāue ki hono faʻu ʻo e tāpanekalé mo hono ngaahi naunaú ko ha “ngāue toputapú.” (ʻEki. 36:1, 4) ʻI he ʻahó ni, ʻoku toe vakai foki ʻa Sihova ki he ngāue ki hono langa ʻo e ngaahi Fale Fakatahaʻangá mo e ngaahi langa fakateokalati kehé ko ha ngāue toputapu. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine ʻe niʻihi ʻoku nau fakamoleki ʻa e taimi lahi ʻi he ngaahi ngāue ko ení. ʻIkai ʻoku tau houngaʻia ʻi heʻenau tokoni mahuʻinga ko eni ki he ngāue ʻo e Puleʻangá? Ko e moʻoni, ʻoku nau toe kau ki he ngāue fakamalangá. Ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku nau loto nai ke tāimuʻa. Ko e kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá ʻoku lava ke nau fakahāhā ʻenau poupou ki he ngaahi ngāue langá ʻaki ʻa e ʻikai ke toumoua ke fakaʻatā ʻa e kau tangata mo e kau fefine ngāue mālohi ko ení ke nau hoko ko e kau tāimuʻa ʻi heʻenau tāú. Tatau ai pē pe ʻoku tau pōtoʻi ʻi he ngāue langá pe ʻikai, ko kitautolu kotoa ʻe lava ke tau kau ʻi hono tauhi ke maʻa mo ʻi he tuʻunga lelei ʻa e ngaahi fale ko ení.

13. ʻOku totonu ke fēfē ʻetau vakai ki he tokoni ʻoku tau foaki ke poupouʻi ʻaki ʻa e ngāue ʻo e Puleʻangá?

13 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau poupou ki he ngāue ʻi māmani lahí ʻaki ʻetau foaki ha tokoni. Naʻe ʻikai fiemaʻu ki he kau ʻIsilelí ke nau hā mola pē ʻi he ʻao ʻo Sihová. (Teu. 16:16) Naʻe pau ke nau ʻoatu ha meʻaʻofa fakamatelie ʻo fakatatau ki honau tuʻungá. Ko ia naʻa nau fakahaaʻi ai ʻenau houngaʻia ki he ngaahi fokotuʻutuʻu kotoa naʻe fai ke nau maʻu ʻaonga fakalaumālie mei ai. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻetau ʻofa kia Sihová pea mo ʻetau houngaʻia ki he ngaahi tokonaki fakalaumālie ʻoku tau maʻú? Ko e founga ʻe taha ko hono foaki ha poupou fakapaʻanga ki he fakatahaʻanga fakalotofonuá pea ki he ngāue ʻi māmani lahí ʻo fakatatau ki hotau tuʻungá. Naʻe fakalea ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻo peheni: “Kapau ʻoku ʻuluaki ʻi ai ʻa e loto-vēkeveké, ʻoku tautefito ʻene fakahōifuá ʻi hono fai ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe ha taha, ʻo ʻikai fakatatau ki he meʻa ʻoku ʻikai maʻu ʻe ha taha.” (2 Kol. 8:4, 12) ʻOku fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ha foaki loto-moʻoni pē ʻoku tau fai, neongo kapau ʻoku siʻisiʻi.​—Mk. 12:42-44; 2 Kol. 9:7.

14. Fakatatau ki he Palōveepi 19:17, ʻoku anga-fēfē vakai ʻa Sihova ki he tokoni ʻoku tau fai ki hotau fanga tokoua ʻoku fiemaʻu tokoní?

14 ʻOku tau lotu kia Sihova ʻi heʻetau tokoni ki ha kaungā-Kalisitiane ʻoku fiemaʻu tokoni. Naʻe talaʻofa ʻe Sihova te ne fakapaleʻi ʻa e kau ʻIsileli naʻa nau fakahāhā ʻa e leleiʻia ʻi he masivá. (Teu. 15:7, 10) ʻIo, ʻi he taimi taki taha ʻoku tau tokoniʻi ai ha kaungālotu, ʻoku vakai ki ai ʻa Sihova ko ha meʻaʻofa kiate Ia. (Lau ʻa e Palōveepi 19:17.) Ko e fakatātaá, ʻi he taimi naʻe ʻoatu ai ʻe he kau Kalisitiane ʻi Filipaí ha meʻaʻofa ki he pōpula ko Paulá, naʻá ne lave ki ai “ko ha feilaulau fakahōifua, ʻoku hōhōʻia ai ʻa e ʻOtuá.” (Fil. 4:18) ʻE lava ke ke vakavakai ʻi he fakatahaʻangá pea ʻeke hifo, ‘ʻOku ʻi ai ha taha ʻe lava ke u tokoni ki ai?’ ʻOku hōifua mai ʻa Sihova kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāueʻaki hotau taimí, iví, pōtoʻí mo e ngaahi meʻa fakamatelié ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku fiemaʻu tokoní. ʻOkú ne vakai ki ai ko e konga ia ʻo ʻetau lotú.​—Sēm. 1:27.

ʻOKU ʻAI KITAUTOLU ʻE HE LOTU MOʻONÍ KE TAU FIEFIA

15. Ko e lotu moʻoní ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ivi, ka ko e hā ʻoku ʻikai ke fakamafasia aí?

15 Ko e lotu moʻoní ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e taimi mo e ivi. Ka ʻoku ʻikai ke fakamafasia. (1 Sio. 5:3) Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ko ʻetau ʻofa kia Sihová ʻoku tau lotu ai kiate iá. Sioloto atu ki ha kiʻi leka ʻokú ne loto ke ʻoange ha meʻa ki heʻene tamaí. ʻOkú ne fakamoleki nai ʻa e laui houa ke tā ha fakatātā maʻana. ʻOku ʻikai ke lau ʻe he fohá ko ha maumau taimi ia. ʻOkú ne ʻofa ʻi heʻene tamaí, pea ʻokú ne fiefia ke ʻoange kiate ia ʻa e meʻaʻofa ko iá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, koeʻuhi ko ʻetau ʻofa kia Sihová, ʻoku tau fiefia ai ke vaheʻi ʻa e taimi mo e ivi ke kau ai ki he lotu moʻoní.

16. Fakatatau ki he Hepelū 6:10, ʻoku anga-fēfē vakai ʻa Sihova ki heʻetau ngaahi feinga fakafoʻituitui ke fakahōifuaʻi iá?

16 Ko e ngaahi mātuʻa ʻofá ʻoku ʻikai ke nau ʻamanekina ke maʻu ʻa e meʻaʻofa tatau mei heʻenau fānaú taki taha. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku kehekehe ʻa e kiʻi tama taki taha pea kehekehe mo honau tuʻungá. ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko ʻetau Tamai fakahēvaní ʻokú ne mahinoʻi ʻa hotau tuʻunga taki taha. Mahalo ʻoku lava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ange ʻi he faʻahinga tokolahi ʻokú ke ʻiloʻi mo ʻofa aí. Pe ʻoku ʻikai nai malava ke ke fai ʻa e meʻa lahi ʻo hangē ko e niʻihi kehé, mahalo koeʻuhí ko ho taʻumotuʻá, tuʻunga moʻui leleí pe fatongia fakafāmilí. ʻOua ʻe loto-siʻi. (Kal. 6:4) Heʻikai fakangaloʻi ʻe Sihova ʻa hoʻo ngāué. Kapau ʻokú ke fai ho lelei tahá ʻi he fakaueʻiloto totonu, te ne hōifua ki ai. (Lau ʻa e Hepelū 6:10.) ʻOku ʻafioʻi ʻe Sihova naʻa mo hoʻo ngaahi fakaueʻilotó. ʻOkú ne loto ke ke fiefia pea fiemālie ʻi he founga lotu ʻoku malava ke ke fai kiate iá.

17. (a) Kapau ʻoku faingataʻa ke tau kau ki ha tafaʻaki ʻo ʻetau lotú, ko e hā ʻa e ngaahi sitepu ʻe lava ke tau fou aí? (e) Kuo anga-fēfē tokoni kiate koe ha tafaʻaki ʻe taha ʻoku hā ʻi he puha “ Fakalahi Hoʻo Fiefiá”?

17 Kae fēfē kapau ʻoku faingataʻa ke tau kau ki ha tafaʻaki ʻo ʻetau lotú, hangē ko e ako fakafoʻituituí pe ko e ngāue fakafaifekaú? ʻOku ngalingali te tau ʻiloʻi ko e lahi ange ʻetau kau ki he ngaahi ngāue ko ení ko e lahi ange ia ʻetau fiefia aí pea maʻu ʻaonga mei aí. Te tau fakahoa nai ʻetau lotú ki ha ngāue, hangē ko e ako ke ngāueʻaki ha meʻalea. Kapau ʻoku tātātaha pē ʻetau ako ke ngāueʻaki iá, heʻikai nai ke tau fuʻu fakalakalaka. Ka tau pehē pē ʻoku tau fakakau ia ʻi heʻetau ngāue fakaʻahó. Te tau kamataʻaki pē nai ha kiʻi taimi nounou pea toki fakalahi māmālie leva. ʻI heʻetau vakai ki he ngaahi ola lelei ʻo ʻetau feingá, ʻoku ngalingali te tau fakatuʻotuʻa atu ki heʻetau taimi akó pea tau fiefia lahi ai. ʻE lava ke ke sio ki he founga ke tau ngāueʻaki ai eni ki heʻetau lotú?

18. ʻOku anga-fēfē ʻetau fakahoko ʻa e taumuʻa ʻo ʻetau ʻi hení, pea ko e hā hono olá?

18 ʻOku tau fakahoko ʻa e taumuʻa tofu pē ʻo ʻetau ʻi hení ʻaki ʻetau lotu ʻaufuatō kia Sihova. Ko hono olá, ʻoku tau maʻu ai ha moʻui fiefia mo mohu ʻuhinga pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki ʻo e lotu kia Sihova ʻo taʻengata. (Pal. 10:22) ʻOku tau ʻosi maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí koeʻuhí ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kau lotú ʻi heʻenau hokosia ʻa e ngaahi palopalemá. (ʻAi. 41:9, 10) Ko hono moʻoní ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke fiefia ai ʻi heʻetau lotu ki heʻetau Tamai ʻofá, ʻa ia ʻokú ne taau “ke maʻu ʻa e ngeiá mo e lāngilangí” mei he kotoa ʻene meʻa fakatupú!​—Fkh. 4:11.

HIVA 24 Haʻu ki he Moʻunga ʻo Sihová

^ pal. 5 ʻI he tuʻunga ko e Tokotaha-Fakatupu ʻo e meʻa kotoa pē, ʻoku tuha ʻa Sihova mo ʻetau lotú. Ko ʻetau founga lotu anga-mahení ʻoku fakahōifua kiate ia ʻi heʻetau talangofua ki heʻene ngaahi fekaú pea moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he tafaʻaki kehekehe ʻe valu ʻo ʻetau founga lotú. ʻI hoʻo fakakaukau ki he anga hoʻo fakahoko ʻa e ngaahi tafaʻaki ko ení, sio ki he founga te nau fakalahi ai ʻa hoʻo fiefiá.