1-2. Oñgeni ongeleka ya apositolu Paulu ipondola okukuatesako ovakulu vewaneno hono?

 APOSITOLU Paulu ankho uhole ovakuatate vae. Ankho ulinga ononkhono mbokuvekuatesako. (Ovil. 20:31) Iya, ovakuatate ankho vehole unene Paulu. Nthiki imwe etyi ovakulu vewaneno lyo Efesu vanoñgonoka okuti Paulu kamavemumona-mona vali, “aveho avahimbika okulila unene.” (Ovil. 20:37) Ovakulu vewaneno navo vehole unene ovakuatate nomphange iya valinga ononkhono mbokuvekuatesako. (Fili. 2:16, 17) Mahi pamwe ovakulu vewaneno vakala novitateka. Oityi tyipondola okuvekuatesako?

² Ovakulu vewaneno vapondola okulilongesila ku Paulu. (1 Kol. 11:1) Paulu ankho omunthu vala ngonthue. Nae ankho omukuankhali, tupu ankho ulinga ononkhono opo alinge etyi tyaviuka. (Loma. 7:18-20) Wakalele novitateka ovinyingi mahi nongotyo ankho una ehambu. Tyina ovakulu vewaneno vahetekela ongeleka ya Paulu, vakala nehambu namphila vena ovitateka. Matutale oñgeni vapondola okutyilinga.

3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Monthele ei, matutale ovipuka vikuana pamwe vipuiya kovakulu vewaneno okuvilinga: (1) okuundapa movilinga viokuivisa otyo valinga ovikuavo, (2) okukala nomuvo wokupameka ovakuatate nonomphange, (3) okuahasoyo mokonda yoviponyo viavo, (4) okukoleleleya oviponyo viavakuavo. Tupu matulilongesa oityi tyakuatesileko omu apositolu Paulu movitateka ovio, noñgeni ovakulu vewaneno vapondola okumuhetekela.

4. Omokonda yatyi pamwe tyipuiya kovakulu vewaneno okukala ongeleka ongwa movilinga viokuivisa?

⁴ Omokonda yatyi otyo tyipondola okupuiya? Ovakulu vewaneno navo vena ovilinga ovinyingi tupu ovo vaundapa movilinga  viokuivisa. Mongeleka, vamwe vahongolela eliongiyo liomokati kosimanu, vaendesa Elilongeso Liombimbiliya Mewaneno. Tupu valinga omalongomona nononthele ononkhuavo vali. Ovakulu vewaneno valongesa ovakuatesiko vovakulu vewaneno, tupu valinga ononkhono mbokupameka ovakuatate nonomphange. (1 Pet. 5:2) Ovakuavo vaundapa movilinga viokutunga Onondyuo Mbouhamba, nonondyuo vali ononkhuavo mulingilwa ovilinga vya Siovaa. Namphila valinga ovilinga ovio, navo vaundapa movilinga viokuivisa, ngetyi tyilinga ovaivisi ovakuavo mewaneno. — Mat. 28:19, 20.

5. Mokonda Paulu ankho nae wivisa, ongeleka patyi etusila?

⁵ Oityi ovakulu vewaneno velilongesila ku Paulu? Tyakuatesileko Paulu, otyetyi tyivasiwa mo Ova Filipu 1:10, omu etupopila okuti: ‘Talei nawa ovipuka viesukisa vali.’ Paulu walingile umwe ngetyi muene apopile. Waundapele unene movilinga viokuivisa, iya mokueenda kuomanima omanyingi, okuivisa atyikala otyilinga ankho ehole unene. Paulu ankho wivisa “umbo na umbo no mounyingi.” (Ovil. 20:20) Okuivisa muene ankho otyilinga alinga ononthiki ambuho. Ankho wovola umwe onomphitilo ambuho mbokuivisa! Mongeleka, etyi ankho ekahi nokukevelela ovo Timotiu na Sila mo Atena, ahimbika okuivisa onondaka onongwa kovanthu vokuankhimana, iya vamwe avetavela. (Ovil. 17:16, 17, 34) Tupu Paulu ankho wivisa kovanthu veya okumutalelapo etyi eli ‘mokaleya.’ — Fili. 1:13, 14; Ovil. 28:16-24.

6. Paulu walongesile vakuavo okulinga-tyi?

⁶ Paulu ankho ukuata nawa omuvo wae. Pamwe ankho ukonga vakuavo opo vende nae movilinga viokuivisa. Mongeleka, moungendi wae wotete woumisionaliu, Paulu waile na Suau Maluku, iya moungendi wa vali, aende na Timotiu. (Ovil. 12:25; 16:1-4) Tuna onthumbi yokuti Paulu walongesile ovakuatate ovo okuonganeka omawaneno, nokulinga otyilinga tyokunthita, no ñgeni vapondola okukala ovalongesi ovanongo. — 1 Kol. 4:17.

7. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okulandula etyi Paulu apopia tyivasiwa mo Ova Efesu 6:14, 15?

⁷ Oityi tulilongesilako? Nga Paulu, ovakulu vewaneno kavaivisa vala umbo-na-umbo, mahi tupu vaava oumbangi mononkhalelo ononkhuavo. (Tanga Ova Efesu 6:14, 15.) Mongeleka, vapondola okuava oumbangi tyina vakalanda ovipuka monovenda, nokuava oumbangi kovanthu vaundapa navo. Tupu tyina vekahi nokutunga Onondyuo Mbouhamba, vapondola okuivisa kovanthu vakala apa vekahi nokutunga, no kovanthu vevelandesa ovipuka. Ngetyi ankho tyilinga Paulu, ovakulu vewaneno navo venda navakuavo movilinga  viokuivisa vevelongese, okukutikinyamo ovakuatesiko vovakulu vewaneno.

8. Pamwe-pamwe, oityi omukulu wewaneno esukisa okulinga?

⁸ Ovakulu vewaneno kavapondola vala okumanena omuvo wavo movilinga vena mewaneno, avahakala vali nomuvo wokuivisa. Opo vetyivile okukala ovanthu vapola pokati, pamwe vena okuanya okupewa ovilinga ovikuavo. Ine vasoka umwe nawa, iya avelikuambela, mavaimbuka okuti ankho vapewa vali ovilinga ovikuavo, kamavetyivili okuvifuisapo nawa. Ovipuka vimwe viesukisa vena okulinga, okulinga efendelo liombunga onosimanu ambuho, okuundapa movilinga viokuivisa, nokulongesa ovana vavo okuivisa. Ovakulu vamwe vewaneno tyivepuiya okuanya tyina vapewa ovilinga ovikuavo, mahi vapondola okukala nonthumbi yokuti Siovaa uvepanda mokonda yetyi vahanda okukala ovanthu vapola pokati.

9. Mokonda ovakulu vewaneno vena ovilinga ovinyingi, otyipuka patyi vamwe tyivepuiya?

⁹ Omokonda yatyi otyo tyipondola okupuiya? Ovaumbili va Siovaa vena ovitateka ovinyingi. Mononthiki mbuno tuli konthyulilo, atuho tuesukisa okukuatesuako, nokupamekwa. Iya vamwe atee umwe vesukisa okukuatesuako okulityilika ovipuka ovivi. (1 Tes. 5:14) Tyotyili, ovakulu vewaneno kavetyivili okumanako ovitateka aviho ovaumbili va Siovaa vena. Nongotyo, Siovaa uhanda ovakulu vewaneno valinge atyiho vevila opo vapameke nokuyakulila onongi mbae. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuvasa omuvo wokukuatesako ovakuatate, namphila vena ovilinga ovinyingi?

10. Ngetyi tyipopia 1 Ova Tesalonika 2:7, oñgeni Paulu akuatesileko ovaumbili va Siovaa?

¹⁰ Oityi ovakulu vewaneno velilongesila ku Paulu? Paulu ankho utyihole unene okupandula ovakuatate vae nokuvepameka. Ovakulu vewaneno valandula ongeleka ya Paulu, mokupameka ovakuatate nokuvetekula noluembia. (Tanga 1 Ova Tesalonika 2:7.) Paulu apeho ankho upopila ovakuatate okuti uvehole unene, tupu Siovaa nae uvehole unene. (2 Kol. 2:4; Efe. 2:4, 5) Ovakuatate aveho ankho omapanga a Paulu, tupu ankho ukala navo omuvo omunyingi. Ankho ulekesa okuti uveyumba onthumbi mokuvepopila ovitateka viae, nononkhali mbae. (2 Kol. 7:5; 1 Tim. 1:15) Nongotyo, Paulu ankho kakalela vala okusoka kovitateka viae. Mahi ankho uhanda okukuatesako vakuavo.

11. Omokonda yatyi Paulu aviyulile ovakuatate nonomphange?

¹¹ Pena pomuvo umwe, Paulu wesukisile okuviyula ovakuatate nonomphange. Mahi ankho ketyilingile mokonda yokuanumana. Wetyilinga tupu omokonda ankho uhole ovakuatate vae iya ankho uhanda okuvekuatesako opo vahakale novitateka. Wapopile monkhalelo yapepuka mokonda ankho uhanda vanoñgonoke  etyi evepopila avaendelamo. Mongeleka, momukanda ahonekelele Ova Kolindu, Paulu waviyulile ovakuatate vae. Etyi evehonekela omukanda oo konyima pahe atumuko Titu. Paulu ankho uhanda okunoñgonoka ine vekahi nokuendela movipuka evepopila momukanda evetumine. Tyotyili wahambukilue etyi anoñgonoka okuti vekahi nokuendela muetyi evepopila. — 2 Kol. 7:6, 7.

12. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okukuatesako ovakuatate mewaneno?

¹² Oityi tulilongesilako? Ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela Apositolu Paulu tyina vaovola omuvo wokukala navakuavo. Otyo vetyilinga tyina vehika liwa keliongiyo opo vahipulule navakuavo tyina eliongiyo liehenehimbike, na tyina vaovola omuvo wokupameka ovakuatate nonomphange. (Loma. 1:12; Efe. 5:16) Vahetekela Paulu tyina vapameka ovakuatate nonomphange Nondaka ya Huku, nokuvepopila okuti Huku uvehole unene. Tupu, vena okulekesa okuti vehole unene vakuavo mewaneno. Vaovola omuvo wokupopia navo nokuvepandula. Tyina omukulu wewaneno apakela-mo vakuavo, etyi apopia una okutyipola Mondaka ya Huku. Upopia umwe etyi tyamoneka-po, mahi tupu una okutyilinga nokankhenda, mokonda uhanda vetavele etyi evepopila. — Gal. 6:1.

13. Oñgeni ovakulu vewaneno vakala mokonda yoviponyo viavo?

¹³ Omokonda yatyi otyo tyipondola okupuiya? Ovakulu vewaneno ovakuankhali. Navo pamwe valinga oviponyo. (Loma. 3:23) Valinga ononkhono mbokutala oviponyo viavo monkhalelo yapola pokati. Atee pamwe vakala umwe tyasoya mokonda yoviponyo viavo. Vamwe vasoka okuti oviponyo viavo havinenea-le unene iya kavelikuatehila vali opo vapiluluke.

14. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 4:13, mokonda Paulu ankho weliola omutima, oñgeni ankho atala oviponyo viae?

¹⁴ Oityi ovakulu vewaneno velilongesila ku Paulu? Mokonda Paulu ankho weliola omutima, ankho utyii okuti ketyivili okulwisa oukuankhali wae kononkhono mbae muene. Ankho wesukisa okukuatesuako na Huku. Ponthyimbi, Paulu ankho omukalavi, atee umwe ankho umonesa onkhumbi ovalanduli va Kilisitu. Mahi konyima, anoñgonoka okuti ovipuka ankho alinga ovivi, apiluluka akala omunthu ukahi nawa. (1 Tim. 1:12-16) Mokonda Siovaa wemukuatesako, Paulu akala omunthu woluembia, wokankhenda, tupu ankho omukulu wewaneno weliola omutima. Paulu ankho utyii umwe okuti walingile ovipuka ovivi, mahi tupu ahakalela vala okusoka kovipuka ovivi  amalingaile. Ngwe ankho una onthumbi yokuti Siovaa wemuevela. (Loma. 7:21-25) Otyo katyilekesa okuti ankho makala omunthu wehena vali onkhali. Mahi ankho ulinga ononkhono opo apilulule ovituwa viae, ayumbu onthumbi mu Siovaa yokuti memukuatesako okufuisapo nawa otyilinga tyae. — 1 Kol. 9:27; tanga Ova Filipu 4:13.

15. Oñgeni ovakulu vewaneno vena okutala oviponyo viavo?

¹⁵ Oityi tulilongesilako? Ovakulu vewaneno kavapelwe otyilinga otyo mokonda kavapengesa. Nongotyo, Siovaa uhanda vanoñgonoke okuti ovakuankhali, iya vena okulinga ononkhono mbokukala novituwa oviwa. (Efe. 4:23, 24) Ovakulu vewaneno velilongesa Ondaka ya Huku opo vatale apa vesukisa okuviukisa vali nawa. Ine valinga ngotyo, Siovaa mevekuatesako okukala nehambu, avakala ovakulu vewaneno vekahi nawa. — Tia. 1:25.

16. Oityi matyimoneka-po inkha omukulu wewaneno utala unene koviponyo viavakuavo?

¹⁶ Omokonda yatyi otyo tyipondola okupuiya? Mokonda ovakulu vewaneno vakala omuvo omunyingi novakuatate vomewaneno, tyipepuka okumona liwa oviponyo viavo. Ine kavalunguka, vapondola okuvenumanena, nokuvepopia omapita. Paulu walondolele Ovakilisitau okuti Satanasi uhanda ñgeno pokati kavo pakala onondyaya. — 2 Kol. 2:10, 11.

17. Oñgeni Paulu ankho atala ovakuatate vae nonomphange?

¹⁷ Oityi ovakulu vewaneno velilongesila ku Paulu? Paulu ankho utala ovakuatate vae monkhalelo yapola pokati. Ankho utyii okuti valinga oviponyo, iya pamwe ankho valinga ovipuka vimukalesa omapita. Nongotyo, Paulu ankho utyii okuti namphila pamwe omunthu alinga oviponyo, otyo katyilekesa okuti utupu vali esilivilo. Ankho uhole ovakuatate vae, iya ankho utala vali kovipuka oviwa valinga. Tyina ovakuatate ankho tyivepuiya okulinga etyi tyaviuka, ankho uvekuatesako mokonda utyii okuti vahanda okulinga etyi tyaviuka.

18. Oñgeni Paulu akuatesileko ovo Ivodia na Sindike, iya otyo tyitulongesa-tyi? (Ova Filipu 4:1-3)

¹⁸ Nkhele tala oñgeni Paulu akuatesileko onomphange vevali ankho vakala mewaneno lyo Filipu. (Tanga Ova Filipu 4:1-3.) Mokutala ovo Ivodia na Sindike ankho kavena nokulivila mokonda vayekele ovitateka vinyone oupanga wavo. Paulu ehevepopi omapita, mahi atale vala kovipuka oviwa ankho valinga. Ankho vaumbila Siovaa noukuatyili mokueenda kuomanima omanyingi. Tupu Paulu ankho utyii okuti Siovaa uvehole. Mokonda Paulu ankho ketavela omapita, otyo atyimukuatesako okuveavela ondundo opo vatetulule otyitateka tyavo. Mokonda Paulu ankho utala vala kovipuka oviwa vakuavo valinga, akala noupanga wapama novakuatate mewaneno.

19. (a) Oñgeni ovakulu vewaneno vena okutala ovakuatate nonomphange mewaneno? (b) Tyina utala ovakulu vewaneno polutalatu vakomba Mondyuo Youhamba, oityi ulilongesila-ko?

 ¹⁹ Oityi tulilongesilako? Ovakulu vewaneno vatala kovipuka oviwa ovakuatate nonomphange valinga. Ovakuatate ovakuankhali, mahi munthu-na-munthu una otyituwa tuhole unene. (Fili. 2:3) Tyili, pamwe ovakulu vewaneno mavesukisa okuviyula ovakuatate nonomphange. Mahi nga Paulu, ovakulu vewaneno kavapondola vala okutala kovipuka ovakuatate valinga vivenumanesa. Mahi vena okutala koluembia ovakuatate vena na Siovaa, kuetyi vekahi nokukoleleya movilinga vya Huku, nononkhono valinga opo valinge etyi tyaviuka. Ovakulu vewaneno valinga ngotyo, vapameka ovakuatate mewaneno.

20. Oñgeni ovakulu vewaneno mavapolo ouwa kongeleka ya Paulu?

²⁰ Inkha ovakulu vewaneno vatualako okulilongesila ku Paulu, mavapolo-ko ouwa. Mongeleka, vapondola okutala mo Indece das Publicaçaoes da Torre de Vigia, pombuelo yokasapi kati “Paulu,” avaende pokuati “ongeleka ongwa kovakulu vewaneno.” Tyina wamatange tyimwe wavasa-po, lipula okuti: ‘Mokonda ndyimukulu wewaneno, oñgeni ongeleka ya Paulu ipondola okukuatesako okukala nehambu motyilinga tyange?’

21. Onthumbi patyi ovakulu vewaneno vena okukala nayo?

²¹ Vakulu vewaneno, hinangelei okuti Siovaa kakevelela mukale ovanthu vahapengesa, mahi uhanda mukale ovakuatyili kwe. (1 Kol. 4:2) Siovaa ankho upanda unene ovilinga vya apositolu Paulu, noukuatyili wae. Nonwe kalei nonthumbi yokuti Siovaa upanda unene etyi mumulingila. Siovaa “kamalimbwa ovilinga vienyi, nohole muna nenyina liae, mokuundapela ovasukuki nokutualako okuveundapela.” — Heb. 6:10.