1-2. Marhẹ udje ọnyikọ Paul ono ru ha userhumu rẹn ekpako inyenana?

 ỌNYIKỌ PAUL o vwo ẹguọlọ kpahen imizu ukoko na. Ọ wian gbanhon fọkiẹ aye. (Acts 20:31) Omarana, imizu na ni ji vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Paul. Uvuẹn erhirhiẹ owu, ekpako ri nẹ Ephesus rhe ni “viẹre omamọ,” ọke aye e rhon taghene aye i rha mẹrẹn Paul ghwomara-an. (Acts 20:37) Ekpako inyenana i ji vwo ẹguọlọ okokodo kpahen imizu ukoko na, aye ne ji ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri ha userhumu rẹn aye. (Phil. 2:16, 17) Ọrẹn ọkezẹko, ekpako ri tẹn ona, a dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn. Me yọ nọ sabu ha userhumu rẹn aye fiẹ ebẹnbẹn enana kparobọ?

² Ekpako ra wian gbanhan ina sabu yono nẹ udje Paul. (1 Cor. 11:1) O vwo aruẹ omẹgbanhon emakashe-e. Paul onyakpọ rọ vwọ gba, rọ ji damoma ruẹ oborẹ ọgbare ọkezẹko. (Rom. 7:18-20) O ji nyerẹn ghele ebẹnbẹn sansan. Ọrẹn, Paul o fiobọrhotọre yanghene lẹrhẹ aghọghọ ye va ye obọ-ọ. Ekpako i rha hẹrokele i Paul, aye ina sabu fi ebẹnbẹn aye i vwori kparobọ, ji sẹrorẹ aghọghọ aye ọke aye a ga i Jehova. Jene yono oborẹ aye ine ruie lele.

3. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, me ya na ha userhumu rẹn ọwan ru?

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen ebẹnbẹn ẹne rẹ ekpako a dẹrughwaroghwẹ: (1) ra wian owian aghwoghwo na ọrhẹ ewian erọrọ serhọ ovwan, (2) ọke aye a ha urhebro rẹn imizu ukoko na, (3) ọke ẹhẹn aye orho seriotọre fọkiẹ ovwiẹlẹme omobọ, ọrhẹ (4) rẹ aye e nyerẹn ghele ijẹgba awọrọ. Ene yono kpahen oborẹ i Paul o ru fiẹ obẹnbẹn owuowu kparobọ, ọrhẹ oborẹ ekpako ine ru hẹrokelie.

4. Me yọ nọ sabu lẹrhiẹ bẹn rẹn ọkpako ro no vwobọrhọ owian aghwoghwo na?

⁴ Oborẹ ọsoriẹ orhiẹ obẹnbẹn. Ekpako i vwo ewian buebun haba ọrẹ aye ina kobaro uvuẹn owian aghwoghwo na. Jerẹ udje, buebun aye ye rhiẹ osiyaga uyono re ruẹ uvuẹn erhẹrhẹ ọkprughwre na, ji ha Uyono i Baibol Ukoko phia. Aye ina ji sabu vwo uphẹn aye ina ha ẹmro erọrọ phia. Aye ya ha obọdẹn uyono rẹn idibo owian, ji ha urhebro rẹn imizu ukoko na rhẹ omamerhomẹ. (1 Pet. 5:2) Ekpako ezẹko, e vwobọrhọ ewian ebanbọn ọrhẹ ọrẹ a hẹrote Aghwẹlẹ Uvie sansan ọrhẹ ekete erọrọ re ruẹ ogame. Ọrẹn, jerẹ imizu ephian uvuẹn ukoko na, owian rọ mai ghanren rẹn ọkpako yẹ ọrẹ ono ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na.—Matt. 28:19, 20.

5. Udje ọgo yi Paul o djeri sekpahen owian aghwoghwo na?

⁵ Udje i Paul. Oborẹ ọ lẹrhẹ i Paul sabu vwo efikparobọ yẹ ẹmro ri ha Philippians 1:10, ọrhọ ta rẹn ọwan: “Are i dabu gbẹro rhẹ ekwakwa ri mai ghanren.” Paul ọ ha urhebro ọnẹyen ruiruo. A yẹriẹ owian ro no ghwoghwo, omarana uvwre ẹgbukpe buebun, ọ ha ukẹro ọghoghanren ni owian Uvie na. O ghwoghwori uvuẹn “afiede ọrhẹ nẹ oghwa riẹ oghwa.” (Acts 20:20) Ọ wian owian aghwoghwo na uvwre ọke owu yanghene ẹdẹ owu uvuẹn ọkprughwre na-a. Ọ ha kuphẹn kuphẹn ro vwori ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na! Jerẹ udje, ọke rọ hẹrhẹ ihworho ro lele nya onya uvuẹn Athens, no ghwoghwo rẹn ẹko ihworho ezẹko ri titiri, omamọ iyẹnrẹn no ji nie rhe. (Acts 17:16, 17, 34) Ọke rọ ha “ekanron” dede, Paul o ghwoghwo rẹn eri kẹreriẹ.—Phil. 1:13, 14; Acts 28:16-24.

6. Uyono ọgo yi Paul o tiobọnu?

⁶ Paul ọ dabu ha ọke ọnẹyen ruiruo. Ọgbọ buebun, ọ ha use rẹn awọrọ nẹ aye i homaba ye uvuẹn aghwoghwo na. Jerẹ udje, ọke rọ wian owian imishọnari ọnẹyen ọrukaro, nọ ha i John Mark lele oma; uvuẹn onya ọreva nọ ha i Timothy. (Acts 12:25; 16:1-4) O vwo ẹfro-o, Paul ọ damoma yono ehworhare enana oborẹ aye ina kwaphiẹ ukoko rhọ lele, oborẹ aye ina ha urhebro rẹn imizu lele, ọrhẹ oborẹ aye ine ru rhiẹ obọdẹn iyono.—1 Cor. 4:17.

7. Marhẹ ekpako ine ru sabu hẹrokele urhebro Paul ra ya rhẹ Ephesians 6:14, 15?

⁷ Oborẹ e yonorin. Ekpako ina sabu hẹrokele i Paul, nyoma aye ine vwobọrhọ owian aghwoghwo i nẹ oghwa riẹ oghwa, ji mwuegbe aye ina ha kuphẹn kuphẹn ghwoghwo rẹn ihworho. (Se Ephesians 6: 14, 15.) Jerẹ udje, aye ina sabu ghwoghwo ọke aye i rha ya dẹ ekwakwa yanghene uvuẹn ekete aye a wian. Yanghene ọke aye a hẹrote ewian ebanbọn Uvie na, aye ina sabu ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rẹn eri kẹrerẹ aye ọrhẹ era rhẹ ekwakwa rẹn aye. Jerẹ i Paul, ekpako ina sabu ha ọke aye uvuẹn aghwoghwo na yono awọrọ, ji tobọ te idibo owian.

8. Me yẹ ọkpako ukoko ọnọ sabu ru ọkezẹko?

⁸ O fo nẹ ekpako i ghwọghọ ọke rhẹ ewian ukoko na yanghene ewian okinhariẹ na nyaji owian aghwoghwo na vwo-o. Neneyo aye i sabu vwo ọke wian ọsoso ewian ra guọlọ mie aye, ọkezẹko aye ina sabu tiẹn ewian ezẹko. Aye i rha nẹrhomo hin, ji roro kpahiẹn, aye ina sabu mẹrẹnvwrurhe taghene aye i sabu wian ewian ezẹko-o, neneyo aye i sabu ruẹ ekwakwa eghoghanren erọrọ. Ekwakwa erana yẹ ogame ekrun re ruẹ kọkprughwre kọkprughwre, re vwobọrhọ owian aghwoghwo na ọke ephian, yanghene yono emọ aye nẹ aye i ghwoghwo. Ọ bẹn rẹn ezẹko aye ina tiẹn uphẹn ẹga, ọrẹn o fori nẹ aye i vwo imwẹro taghene Jehova ọ guọlọre taghene aye i dabu hẹrote ewian sansan ra yẹre aye.

9. Obẹnbẹn ọgo yẹ ekpako ra wian gbanhan a dẹrughwaroghwẹ?

⁹ Oborẹ ọsoriẹ orhiẹ obẹnbẹn. Idibo i Jehova e rhiẹromẹrẹn ebẹnbẹn buebun. Uvwre ọke oba na, ọwan ephian i guọlọ urhebro, obẹhatua ọrhẹ userhumu. Ọkezẹko, imizu ukoko na ezẹko i guọlọ userhumu nẹ aye i sabu kẹnoma rẹn uruemru obiobiomu. (1 Thess. 5:14) Itiọrurhomẹmro, ekpako i sabu tiẹ edamuni ephian rẹ imizu ukoko na a dẹrughwaroghwẹ nie-e. Udabọ ọrana, Jehova ọ guọlọre taghene ekpako i ruẹ ekete omẹgbanhon aye o teri, ha urhebro ọrhẹ ẹruete rẹn igegede yi. Marhẹ ekpako ra wian gbanhan ine ru ha userhumu phia?

10. Lele oborẹ ọ ha 1 Thessalonians 2:7, Marhẹ i Paul o ru hẹrote imizu ukoko na?

¹⁰ Udje i Paul. Paul ọ guọlọ izede jiri imizu ukoko na ji bọn aye gbanhon. Omarana, o ji fo nẹ ekpako i hẹrokele udje yi, nyoma aye ina hẹrote imizu ukoko na izede ẹguọlọ. (Se 1 Thessalonians 2:7.) Paul ọ yẹ imizu na imwẹro taghene ọye ọrhẹ Jehova i vwo ẹguọlọ kpahen aye. (2 Cor. 2:4; Eph. 2:4, 5) Paul ọ dabu hẹrote imizu ukoko na, ji lele aye ghwọghọ ọke kugbe. Ọye o djephia taghene ọ hẹroso aye nyoma rọ ta kpahen ovwiẹlẹme ọrhẹ imwofẹn ro vwori. (2 Cor. 7:5; 1 Tim. 1:15) Ọrẹn, Paul ọ tẹnrovi ebẹnbẹn ye-en. Ukpomaran, ọ guọlọ ha userhumu rẹn imizu na.

11. Mesoriẹ i Paul ọ ha ọkpọvi rẹn imizu na?

¹¹ Ọkezẹko, Paul ọ ha ọkpọvi rẹn imizu na. Ọrẹn, o ruie ọrẹ evwan ebiomu-u. Ọye  o tiobọnu ọkpọvi rẹn aye fọkime o vwo ọdamẹ okokodo kpahen aye, ọ ji guọlọ sẹrorẹ aye nẹ imwofẹn sansan. Ọ damoma ro no ruẹ urhebro yi lọhọ, o ji vwo ọdamẹ kpahen oborẹ aye i hariẹ ruiruo lele. Jerẹ udje, uvuẹn ileta rọ ya vwe itu i Corinth, Paul ọ ha ọkpọvi ọgbogbanhon rẹn aye. Ọke rọ ya ileta ọrana hin, no dje Titus bru aye. Paul o vwo omwemẹ ro no rhe kpahen oborẹ aye i kpahenrhọ ileta na lele. Oma ọ dabu merhiẹn taghene aye i nyalele ọkpọvi ọnẹyen!—2 Cor. 7:6, 7.

12. Marhẹ ekpako ine ru bọn imizu ukoko na gbanhon?

¹² Oborẹ e yonorin. Ekpako ina sabu hẹrokele udje i Paul nyoma aye ina ghwọghọ ọke kugbe rhẹ imizu ukoko na. Izede owu aye ine ru ruie, yẹ ọrẹ aye ina kiki rhiẹ uyono ukoko, neneyo aye i sabu lele imizu gbikun kugbe. Ọgbọ buebun, ibiẹ iminiti ọvo ya ha obọdẹn urhebro phia rẹn omizu rọ guọleriẹ. (Rom. 1:12; Eph. 5:16) Ọkpako rọ nyalele udje i Paul, ọnọ ji sabu bọn imizu ukoko na gbanhon nyoma rọ nọ ha i Baibol na yẹ aye imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye. Habaye, o dje ẹguọlọ ye rẹn imizu rọ hẹrote. Ọ nekpẹn aye ji guọlọ izede sansan ro no jiri aye ọke ephian. Ọke ọkpako ọrhọ guọlọ ha ọkpọvi phia, o fori nọ bọn yen kpahen Baibol na. Ọ dabu hunute oborẹ ọsoriẹ ọ ha ọkpọvi na phia, fọkime ọ guọlọre taghene omizu na ọ ha ọkpọvi na ruiruo.—Gal. 6:1.

13. Marhẹ ovwiẹlẹme omobọ ono ru hobọte ọkpako ukoko?

¹³ Oborẹ ọsoriẹ orhiẹ obẹnbẹn. Ekpako ukoko ihworho ri vwa gba. Jerẹ ọwan ephian, aye e ruẹ sọ. (Rom. 3:23) Ọnọ sabu bẹn aye ina ha ukẹro ro serhọ ni ijẹgba aye. Ezẹko ina sabu tẹnrovi ovwiẹlẹme aye omamọ te erhirhiẹ ẹhẹn aye ono seriotọre. Awọrọ ina sabu djikilo kpahen ijẹgba aye, rọ nọ lẹrhẹ aye je brudu kpahiẹn yanghene vwo ẹhẹn aye ine ruẹ ewene ra guọlọre.

14. Lele oborẹ ọ ha Philippians 4:13, marhẹ omeriotọre o ru ha userhumu rẹn Paul nyerẹn ghele ovwiẹlẹme ọnẹyen?

¹⁴ Udje i Paul. Paul ọ dabu mẹrẹnvwrurhe taghene ọye ọvo ọ sabu wọnrọn haso ovwiẹlẹme ọnẹye-en. Ọ guọlọ userhumu i Jehova. Uvuẹn ọtonrhọ, Paul ohworho rọ vwọ kerhọ awọrọ, rọ kparehaso Ilele Kristi gbangbanhon. Ọrẹn ọke oru, nọ mẹrẹn orusọ ye vwrurhe ji vwo omwemẹ ro no wene uruemruie. (1 Tim. 1:12-16) Nyoma userhumu i Jehova, Paul no rhiẹ ọkpako ukoko ro vwo ẹguọlọ, arodọmẹ ọrhẹ omeriotọre. Ọye  ọ dabu rhe kpahen ijẹgba ye; ọrẹn, nọ hẹroso ẹharhomu i Jehova, ukperẹ ọnọ tẹnrovi edandan yen. (Rom. 7:21-25) Ọye o fiẹrorhọ taghene ono rhiẹ ohworho rọ gbare-e. Ukpomaran, ọye ọ wian gbanhon nọ sabu vwo omamọ uruemru Olele Kristi, ji vwo omeriotọre hẹroso i Jehova nọ ha userhumu riẹn wian owian aghwoghwo na.—1 Cor. 9:27; se Philippians 4:13.

15. Ukẹro ọgo yo fori nẹ ekpako i ha ni ovwiẹlẹme aye?

¹⁵ Oborẹ e yonorin. A vwa ha ekpako mwuẹ fọkime aye ihworho ri gbare-e. Ọrẹn, Jehova o fiẹrorhọ taghene aye ine kwe orusọ aye ji vwo uruemru Olele Kristi. (Eph. 4:23, 24) O fori nẹ ọkpako ukoko ọ dabu ha i Baibol na ni omayen so, ji ruẹ ewene ro fori. Ọke ọrana, Jehova nọ nọ ha userhumu riẹn vwo omamerhomẹ ọrhẹ efikparobọ.—Jas. 1:25.

16. Me yọ nọ phia orhianẹ ọkpako ọ tẹnrovi ijẹgba awọrọ?

¹⁶ Oborẹ ọsoriẹ orhiẹ obẹnbẹn. Ekpako ina sabu rhe kpahen ijẹgba imizu ukoko na fọkime aye e lele aye wian kugbe. Aye arha jomarhotọre-e, ekpako ina sabu tuekwẹre kpahen imizu ukoko na yanghene ha aye guẹnzọn. Paul ọ ha orhetio rẹn Ilele Kristi taghene Echu ọ guọlọre nẹ aye i ruẹ ekwakwa erana.—2 Cor. 2:10, 11.

17. Ukẹro ọgo yi Paul ọ ha ni imizu ukoko na?

¹⁷ Udje i Paul. Ọye ọ ha ukẹro ro serhọ ni imizu ukoko na. O rhe ekete aye e ruẹ sọ, fọkime irueruo aye ọ hobọte yi ọkezẹko. Ọrẹn, Paul o rhe ovẹnẹ rọ ha uvwre orharhere uruemru ọrhẹ orharhere ihworho. O vwo ẹguọlọ kpahen imizu na, nọ ji tẹnrovi omamọ iruemru aye. Orhianẹ imizu na a damoma aye ine ru oborẹ ọ gbare, ọye nọ haye taghene aye i vwo omamọ ẹhẹn aye ine ru oborẹ o rhomurun, aye i ji guọlọ userhumu.

18. Me wu yono nẹ oborẹ i Paul o ruẹ Euodia ọrhẹ Syntyche lele? (Philippians 4:1-3)

¹⁸ Jerẹ udje, roro kpahen oborẹ i Paul o ruẹ imizu emẹse awanva ri ha ukoko Philippi lele. (Se Philippians 4:1-3.) Ọ họhọre taghene Euodia ọrhẹ Syntyche, i ha uphẹn rẹn ijẹgba nọ suẹ ẹmro uvwre aye. Paul ọ djoma kpahen aye yanghene ha aye guẹnzọ-ọn; ukpomaran nọ tẹnrovi omamọ iruemru aye. Aye imizu emẹse ra fuevwan ga i Jehova ọke jijiri ne, ri vwo omamọ iyẹnrẹn. Paul o rheri taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen aye. Ukẹro ro serhọ ri Paul ọ ha ni imizu emẹse na, no mwurien ha urhebro rẹn aye nẹ aye i kwaphiẹ ẹghwọ aye rhọ. Omamọ uruemru ro vwori ọ ji ha userhumu riẹn sẹrorẹ aghọghọ, ọrhẹ onyerẹnkugbe kpẹnkpẹnkpẹn rhẹ imizu ukoko na.

19. (a) Marhẹ ekpako ine ru ha ukẹro ro serhọ ni imizu ukoko na? (b) Me wu yono nẹ ifoto ọkpako ro ruẹ Aghwẹlẹ Uvie na fuan?

 ¹⁹ Oborẹ e yonorin. Ekpako, are i guọlọ iruemru irhorhomu rẹ imizu ukoko na i vwori. Aye ihworho ri vwa gba; ọrẹn, aye i vwo iruemru ra na sabu hẹrokele. (Phil. 2:3) Itiọrurhomẹmro, nẹ ọke ruẹ ọke, ekpako ina sabu kpọ iroro omizu owu vi. Ọrẹn, jerẹ i Paul, o fori nẹ ekpako i damoma ni vrẹn erharhere ẹmro ọrhẹ irueruo imizu na. Ukpomaran, o fori nẹ aye i tẹnrovi ẹguọlọ ọrhẹ edirin imizu na i vwori uvuẹn ogame i Jehova, kugbe omamọ iruemru aye. Ekpako ra ha ukẹro ro serhọ ni imizu ukoko na, a lẹrhẹ ukoko na rhiẹ ekete ufuoma.

20. Marhẹ ekpako ine ru mẹrẹn erere nẹ udje i Paul?

²⁰ Ekpako ina mẹrẹn erere aye i rhe yono nẹ udje i Paul. Jerẹ udje, uvuẹn Watch Tower Publications Index, wu na sabu ni obotọre urhomu-ẹmro na “Paul” ọrhẹ uhwuẹmro rọ ha kpahiẹn “example for elders.” Ọke we se ẹbe re fomu phia na, gba nọ oma, ‘Marhẹ udje i Paul ono ru ha userhumu mẹ sẹrorẹ aghọghọ, ọke mia wian owian mẹ mie rhiẹ ọkpako uvuẹn ukoko mi havwọ?’

21. Imwẹro ọgo yẹ ekpako ina sabu vwo?

²¹ Ekpako, are i karorhọ taghene Jehova ọ vwọ ta taghene are i rhiẹ ihworho ri gbare-e; ọrẹn, are i rhiẹ era fuevwan. (1 Cor. 4:2) Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen owian ọgbogbanhon ọrhẹ atamwu i Paul. Wu na ji sabu vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen owian ọnọ. Jehova ọ “sẹrerhumuji ewian are ọrhẹ ẹguọlọ are i dje kpahen odẹ ọnẹye-en, nyoma are e gbodibo harẹn ihworho efuanfon na ọke ephian.”—Heb. 6:10.