Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

XCHANOBIL 14

Moletik, jechuk˗o xachanbeik li kʼusi la spas Pabloe

Moletik, jechuk˗o xachanbeik li kʼusi la spas Pabloe

«Chanik li kʼusi ta jpase» (1 KOR. 11:1).

KʼEJOJ 99 Oy epal miyon ermanoetik

LI KʼUSI TA JCHANTIKE *

1, 2. ¿Kʼu yuʼun xuʼ xkoltaatik moletik li kʼusi la spas Pabloe?

 TA SKOJ ti skʼanoj tajek yermanotak li jtakbol Pabloe, ep tajek abtej ta stojolalik (Ech. 20:31). Jaʼ yuʼun, kʼanbil tajek li Pabloe. Jun velta kʼalal laj yaʼi li moletik ta Efeso ti slajeb xa velta chilike, «okʼik tajek skotolik» (Ech. 20:37). Jech kʼuchaʼal li Pabloe, li moletik ta tsobobbail avi kʼakʼale skʼanojik tajek li yermanoike. Jaʼ yuʼun, ep tajek ch˗abtejik sventa skoltaanik (Filip. 2:16, 17). Pe bakʼintike, vokol chaʼiik spasel skotol li kʼusi sbainojike. ¿Kʼusi xuʼ xkoltaatik?

2 Li moletik ti ep yabtelike lek ti xchanbeik kʼusi la spas li Pabloe (1 Kor. 11:1). Li Pabloe maʼuk ti lek xa spas yuʼun skotole, yuʼun jaʼ noʼox jun jmulavil krixchano ti vokol chaʼi spasel bakʼintik li kʼusi leke (Rom. 7:18-20). Akʼo mi ep kʼusitik la snuptan, la skoltaan˗o li yermanotake xchiʼuk jun˗o yoʼonton tun ta stojolal Jeova. Mi chchanbeik kʼusi la spas Pablo li moletike, xmuyubaj˗o chtunik ta stojolal Jeova akʼo mi oy kʼusitik vokol chaʼiik spasel. Jkʼeltik kʼuxi xuʼ spasik.

3. ¿Kʼusi chkalbetik skʼoplal li ta xchanobil liʼe, xchiʼuk kʼusi ta jkʼeltik?

3 Li ta xchanobil liʼe, chkalbetik skʼoplal chantos kʼusitik vokol chaʼiik spasel li moletike: 1) ti xchʼakbeik yorail cholmantal xchiʼuk li kʼusi sbainojik spasele, 2) ti xchʼakbeik yorail sventa spatbeik yoʼonton li ermanoetike, 3) ti ta smeloluk noʼox xilik li kʼusi vokol chaʼiik spasele xchiʼuk 4) ti stsʼikuk yuʼunik li spaltail yantike. Ta jkʼeltik kʼuxi la stsal Pablo li kʼusitik la snuptane xchiʼuk kʼuxi xuʼ jechuk spasik li moletik eke.

TI XCHʼAKBEIK YORAIL CHOLMANTAL XCHIʼUK LI KʼUSI SBAINOJIK SPASELE

4. ¿Kʼu yuʼun xuʼ vokol chaʼiik li moletik ti xlokʼilanik ta cholmantale?

4 ¿Kʼu yuʼun vokol chaʼiik? Yuʼun li moletike oy kʼusi yan sbainojik xtok, maʼuk noʼox ti skʼan xlokʼik ta cholmantale. Jkʼeltik junchibuk. Bakʼintike, jaʼ sbainojik sjelubtasel li tsobajeletik ta xokol kʼakʼale o jaʼ chetʼesik li Xchanel Vivlia ta tsobobbaile. Jech xtok, oy ta sbaik yetʼesel yan mantaletik. Chchʼakbeik yorail xtok sventa xchanubtasik li siervo ministerialetik xchiʼuk ti spatbeik yoʼonton li ermanoetike (1 Ped. 5:2). Jlom moletik ta tsobobbaile tskolta sbaik ta svaʼanel salonetik o yan naetik ti jaʼ sventa yichʼobil ta mukʼ Jeovae xchiʼuk tskʼelik ti lekuk noʼox oye. Pe li kʼusi mas tsots skʼoplal chaʼiike jaʼ ti xcholik mantale, jech kʼuchaʼal tsots skʼoplal chaʼiik li yan jcholmantaletike (Mat. 28:19, 20).

5. ¿Kʼu yelan la xchol mantal li Pabloe?

5 Li kʼusi la spas Pabloe. Li ta Filipenses 1:10, xi chal Pablo ti kʼu yuʼun lek la xchol mantale: «[Naʼik] stʼujel li kʼusi mas tsots skʼoplale». Taje jaʼ jech laj yakʼ ta xkuxlejal xchiʼuk ta epal jabil jaʼ mas tsots skʼoplal laj yil cholmantal li ta xkuxlejale. La xchol mantal «ta yeloval krixchanoetik xchiʼuk ta jujupʼej na» (Ech. 20:20). Mu tʼujbiluk yorail la xchol mantal o mu junuk noʼox kʼakʼal ta xemana, yuʼun ta kʼusiuk noʼox ora la xchol mantal. Jech kʼuchaʼal liʼe, jun velta kʼalal la smala xchiʼiltak li ta Atenase, la xcholbe mantal li krixchanoetik ti tsots skʼoplal yabtelike. Vaʼun, lek kʼusi kʼot ta pasel (Ech. 17:16, 17, 34). Jech xtok, kʼalal jaʼo tikʼil ta chukele, la xcholbe mantal li buchʼutik la staanan ta kʼoponele (Ech. 28:16-24; Filip. 1:13, 14).

6. ¿Kʼuxi la xchanubtas yan ermanoetik li Pabloe?

6 Li Pabloe lek la stunes li skʼakʼale. Nopem toʼox xaʼi oy buchʼutik chalbe ti xbat chiʼinatuk ta cholmantale. Jech kʼuchaʼal liʼe, kʼalal bat ta sba velta ta misioneroale, laj yikʼ batel li Juan Markose; ta xchibal veltae laj yikʼ batel li Timoteoe (Ech. 12:25; 16:1-4). Li Pabloe laj yakʼ persa la xchanubtasan sventa snaʼik kʼuxi tslikesik tsobobbailetik, ti lekuk xchabiik li ermanoetike xchiʼuk ti lekuk xtojobik ta chanubtasvaneje (1 Kor. 4:17).

Cholo mantal ta kʼusiuk noʼox ora jech kʼuchaʼal la spas li Pabloe. (Kʼelo parafo 7). *

7. Li moletike, ¿kʼuxi xuʼ xakʼ ta xkuxlejalik li tojobtasel laj yal Pablo ta Efesios 6:14 xchiʼuk 15?

7 Li kʼusi xuʼ xchanike. Li moletik ta tsobobbaile maʼuk noʼox xuʼ xcholik mantal ta jujupʼej naetik, yuʼun xuʼ kʼusiuk noʼox ora xcholik mantal jech kʼuchaʼal la spas li Pabloe (kʼelo Efesios 6:14, 15). Jech kʼuchaʼal liʼe, xuʼ xcholik mantal kʼalal chbatik ta manolajele o kʼalal chbat ta yabtelike. O mi yakal chkoltavanik ta svaʼanel jpʼejuk na sventa j˗organisasiontike, xuʼ xcholbeik mantal li buchʼutik te nopol nakale xchiʼuk li buchʼutik chkʼot yakʼ kʼusitike. Yan kʼuxi xuʼ xchanbeik li Pabloe jaʼ kʼalal chchanubtasik yantik kʼalal chcholik mantale, jech kʼuchaʼal ti xchanubtasik li siervo ministerialetike.

8. ¿K’usi skʼan spas bakʼintik li jun mol ta tsobobbaile?

8 Li moletike skʼan mu jaʼuk xbat tajek ta yoʼontonik spasel li kʼusi sbainojik ta tsobobbaile o li ta sirkuitoe, ti jaʼ muʼyuk xa yorail yuʼunik li cholmantale. Sventa spas yuʼunik skotol li kʼusi sbainojike, skʼan onoʼox me mu xchʼamik skotol li kʼusi ch˗akʼbat spasike. Mi laj xa ox spasik orasione, xuʼ van xakʼik venta ti mu xa spas yuʼunik li kʼusitik mas tsots skʼoplal mi la xchʼamik skotol li kʼusitik ch˗akʼbat sbainike, jech kʼuchaʼal ti xichʼik ta mukʼ Jeova ta yutsʼ yalalik jujun xemanae, ti xlokʼilanik ta cholmantale o ti xchanubtasik ta cholmantal li xnichʼnabike. Junantike vokol chaʼiik ti muʼyuk chchʼamik li kʼusi ch˗akʼbat sbainike. Pe skʼan me teuk ta sjolik ti xaʼibe smelolal Jeova ti tskʼan lek tspasik li kʼusitik mas tsots skʼoplale.

TI XCHʼAKBEIK YORAIL SVENTA SPATBEIK YOʼONTON LI ERMANOETIKE

9. Ta skoj ti ep kʼusitik sbainojik spasel li moletike, ¿kʼusi vokol chaʼiik spasel?

9 ¿Kʼu yuʼun vokol chaʼiik? Ta skoj ti kuxulutik xa ta slajebal kʼakʼale, jkotoltik chkil jvokoltik. Jaʼ yuʼun, jkotoltik chtun kuʼuntik ti xkichʼtik patbel koʼontontike xchiʼuk ti xkichʼtik koltaele. Jlom xtoke skʼanik koltael sventa mu spasik li kʼusi chopole (1 Tes. 5:14). Li moletike mu onoʼox xchʼaybe skʼoplal yuʼunik li jvokoltike, pe li Jeovae tskʼan ti xakʼik persa ti spatbeik yoʼonton xchiʼuk ti xchabibeik li xchijtake. Ta skoj ti toj ep kʼusi sbainojik spasel li moletike, vokol van chaʼiik ti xchʼakbeik yorail sventa skoltaik li ermanoetike.

Kʼupil kʼoptao li ermanoetike xchiʼuk tsatsubtasbo yoʼontonik. (Kʼelo parafo 10, 12). *

10. Jech kʼuchaʼal chal 1 Tesalonisenses 2:7, ¿kʼu yelan laj yil yermanotak li Pabloe?

10 Li kʼusi la spas Pabloe. Skotol ora la skʼel kʼuxi tskʼupil kʼopta li ermanoetike xchiʼuk ti stsatsubtasanbe yoʼontone. Li moletike lek ti skʼanik li ermanoetik jech kʼuchaʼal la spas li Pabloe (kʼelo 1 Tesalonisenses 2:7). Li Pabloe laj yalbe yermanotak ti skʼanojane xchiʼuk ti kʼanbilik yuʼun Jeovae (2 Kor. 2:4; Efes. 2:4, 5). Yamigotak laj yilanan xchiʼuk oy kʼusitik jmoj la spas xchiʼuk. Laj yakʼanbe yil ti spatoj yoʼonton ta stojolalike, yuʼun laj yalanbe ta jamal li kʼusi chiʼoe xchiʼuk li kʼusitik vokol chaʼi spasele (2 Kor. 7:5; 1 Tim. 1:15). Akʼo mi jech, jaʼ laj yakʼ ta yoʼonton skoltael li ermanoetike, maʼuk li svokol stuke.

11. ¿Kʼu yuʼun la stojobtas yermanotak li Pabloe?

11 Bakʼintike, li Pabloe laj onoʼox stojobtas li yermanotake. Pe maʼuk ta skoj ti kapem sjol ta stojolalike, yuʼun jaʼ ta skoj ti skʼanojane xchiʼuk tskʼan tskoltaan sventa mu snuptan svokolike. Laj yakʼ persa ti jamaluk ta aʼiel li kʼusi chale xchiʼuk oy ta yoʼonton ti xchʼamike. Jech kʼuchaʼal liʼe, kʼalal la stsʼibaanbe batel karta li jkorintoetike, tsots mantal laj yakʼanbe. Pe ta mas tsʼakale, la stak batel Tito, yuʼun tskʼan tsnaʼ kʼu yelan laj yaʼiik li kartae. ¡Muyubaj tajek kʼalal laj yaʼi ti laj yakʼ ta xkuxlejalik li tojobtasel laj yakʼanbee! (2 Kor. 7:6, 7).

12. ¿Kʼusi xuʼ spasik li moletik sventa spatbeik yoʼonton li yermanotakike?

12 Li kʼusi xuʼ xchanike. Li moletik ta tsobobbaile xuʼ xchanbeik Pablo kʼalal chchiʼinik ta loʼil li yermanotakike. Jtos ti kʼuxi xuʼ jech spasike jaʼ ti sob xkʼotik li ta tsobajeletike. Sventa jpatbetik yoʼonton junuk ermanoe, mu persauk ti jal tajek jchiʼintik ta loʼile (Rom. 1:12; Efes. 5:16). Li moletik ti chchanbeik Pabloe tstunesik Vivlia sventa spatbeik yoʼonton li yermanotakike xchiʼuk chalbeik ti kʼanbilik yuʼun Jeovae. Jech xtok, chakʼik ta ilel ti chkʼanvanik kʼalal nopolik noʼox chchiʼinik ta loʼil li yermanotakike xchiʼuk ti skʼupil kʼoptaike. Mi tstojobtas junuk ermano li jun mol ta tsobobbaile, skʼan ta Vivliauk slokʼes li kʼusi chale. Jamal chal li kʼusi skʼan pasele, pe ta slekil yoʼonton chal xtok, yuʼun tskʼan ti xakʼ ta xkuxlejal li tojobtasel chakʼbee (Gal. 6:1).

TI TA SMELOLUK NOʼOX XILIK LI KʼUSI VOKOL CHAʼIIK SPASELE

13. ¿Kʼu yelan xuʼ xaʼi sba jun mol ta tsobobbail ta skoj li spaltaile?

13 ¿Kʼu yuʼun vokol chaʼiik? Ta skoj ti jmulavil li moletike, oy kʼusitik muʼyuk lek chbat ta pasel yuʼunik jech kʼuchaʼal li yantike (Rom. 3:23). Bakʼintike, vokol van chaʼiik ti ta smeloluk noʼox xilik li spaltailike. Junantike xuʼ van xchibajik˗o ta skoj ti jaʼ chakʼ tajek ta yoʼontonik li kʼusi mu spas yuʼunike. Yantik xtoke muʼyuk van tsots skʼoplal chaʼiik xchiʼuk tsnopik ti mu persauk sjel stalelalike.

14. Jech kʼuchaʼal chal Filipenses 4:13, ¿kʼuxi koltaat-o Pablo ti bikʼit laj yakʼ sba sventa stsal yuʼun li spaltailtake?

14 Li kʼusi la spas Pabloe. Ta skoj ti bikʼit laj yakʼ sbae, jamal laj yal ti mu stsal yuʼun stuk li spaltailtake. Snaʼoj ti skʼan xkoltaat yuʼun li Diose. Laj toʼox skontrain li ermanoetike, pe ta mas tsakale, laj yakʼ venta ti chopol li kʼusi la spase xchiʼuk la sjel stalelal (1 Tim. 1:12-16). Ta skoj ti koltaat yuʼun li Jeovae, kʼot ta lekil jchabichij, oy xkʼuxul yoʼonton xchiʼuk bikʼit laj yakʼ sba. Snaʼoj ti oy kʼusitik chopol chbat ta pasel yuʼune, pe maʼuk la snopilanbe-o skʼoplal, yuʼun snaʼoj ti ch˗akʼbat perton yuʼun li Jeovae (Rom. 7:21-25). Snaʼoj ti jmulavil noʼoxe, jaʼ yuʼun laj yakʼ persa sventa slekubtas batel li stalelale xchiʼuk la spat yoʼonton ta stojolal Jeova sventa spas batel li yabtele (1 Kor. 9:27; kʼelo Filipenses 4:13).

Akʼo˗o persa stsalel li kʼusi vokol chavaʼie. (Kʼelo parafo 14, 15). *

15. ¿Kʼuxi xuʼ ta smeloluk noʼox xil spaltailtak li jun mol ta tsobobbaile?

15 Li kʼusi xuʼ xchanike. Kʼalal laj yichʼik biiltasel li moletike, maʼuk ta skoj ti tukʼil krixchanoetike. Pe li Jeovae tskʼan ti xakʼik venta li kʼusi muʼyuk lek tspasike xchiʼuk ti xakʼik persa sjelel li stalelalike (Efes. 4:23, 24). Skʼan xchanik li Skʼop Dios sventa xilik kʼu yelan li stalelalike xchiʼuk ti sjelik mi skʼan chilike. Vaʼun, chkoltaatik yuʼun Jeova sventa xmuyubajik noʼox xchiʼuk ti lekuk spas batel li yabtelike (Sant. 1:25).

TI STSʼIKUK YUʼUNIK LI SPALTAIL YANTIKE

16. ¿Kʼusi xuʼ xkʼot ta pasel mi jaʼ noʼox tskʼelbeik spaltail ermanoetik li moletike?

16 ¿Kʼu yuʼun vokol chaʼiik? Li moletike xuʼ me mas xilbeik spaltail li ermanoetik kʼalal oy kʼusi jmoj tspas xchiʼukike. Mi muʼyuk skʼel sbaike, xuʼ me chopol xaʼi sbaik˗o xchiʼuk toj tsots xa tspasvanik ta mantal. Li Pabloe laj yalbe ermanoetik ti jaʼ li kʼusi tskʼan Satanase (2 Kor. 2:10, 11).

17. ¿Kʼu yelan laj yil ermanoetik li Pabloe?

17 Li kʼusi la spas Pabloe. Lek kʼusitik tsnop ta stojolal li ermanoetike. Snaʼoj ti oy kʼusitik muʼyuk lek chbat ta pasel yuʼunike, yuʼun kʼux laj yaʼi bakʼintik li kʼusi tspasike. Pe snaʼoj xtok ti maʼuk yuʼun chopol stalelalik kʼalal oy kʼusi chopol tspasike. Skʼanojan li ermanoetike xchiʼuk jaʼ tskʼelbe li slekil talelalike. Jech xtok, mi chil ti oy buchʼu vokol chaʼi spasel li kʼusi leke, muʼyuk tsnop ti chopol li kʼusi oy ta yoʼontone xchiʼuk ti jaʼ noʼox skʼan jutuk koltaele.

18. ¿Kʼusi chakʼ jchantik ti kʼu yelan la skolta Evodia xchiʼuk Sintike li Pabloe? (Filipenses 4:1-3).

18 Jkʼeltik kʼu yelan la skoltaan chaʼvoʼ ermanaetik li ta tsobobbail Filipos li Pabloe (kʼelo Filipenses 4:1-3). Yaʼeluke, li Evodia xchiʼuk Sintikee muʼyuk lek chil sbaik ta skoj ti jelel stalelalike. Li Pabloe muʼyuk ti tsots xa laj yakʼanbe mantale, yuʼun jaʼ la skʼelbe li slekil talelalike xchiʼuk ti tukʼ yakʼoj sbaik talele. Snaʼoj ti kʼanbilik yuʼun li Jeovae. Ta skoj ti lek kʼusitik la snop ta stojolalike, la stijbe yoʼontonik sventa xchapan li skʼopike. Ti kʼu yelan laj yil ermanoetik li Pabloe jaʼ koltaat˗o sventa xmuyubaj noʼox xchiʼuk ti lekuk xil sba xchiʼuk li ermanoetik ta Filipose.

Akʼo persa ti mu kʼusi chopol xanop ta stojolal li ermanoetike. (Kʼelo parafo 19). *

19. 1) ¿Kʼusi xuʼ spas li moletik sventa lekuk kʼusi snopik ta stojolal li ermanoetike? 2) ¿Kʼusi chakʼ achan li lokʼol ti te chvinaj jun mol ta tsobobbail ti yakal chchʼuba salone?

19 Li kʼusi xuʼ xchanike. Moletik, jaʼuk xakʼelbeik li slekil talelalik li ermanoetike. Jpasmuliletik, pe oy onoʼox slekil talelalik (Filip. 2:3). Skʼan onoʼox oy buchʼu xatojobtasik bakʼintik. Pe jech kʼuchaʼal la spas li Pabloe, akʼik persa ti mu jaʼuk noʼox xakʼelik li kʼusi tspas o chal ti xuʼ van chopol xaʼi˗o sbaik yuʼun li yantike. Teuk ta ajolik ti skʼanoj Jeova li ermano taje, ti tukʼ tunem talel ta stojolale xchiʼuk ti xuʼ xlekub stalelale. Mi jaʼ tskʼelbeik slekil talelal ermanoetik li moletike, chkoltavanik sventa oyuk jun oʼontonal xchiʼuk kʼanbail li ta tsobobbaile.

JECHUK˗O XACHANBEIK LI PABLOE

20. ¿Kʼusi xuʼ spas li moletik sventa xchanbeik˗o skʼoplal li kʼusi la spas Pabloe?

20 Li moletik ta tsobobbaile xuʼ xkoltaatik mi la xchanbeik˗o skʼoplal li kʼusi la spas Pabloe. Jech kʼuchaʼal liʼe, li ta Índice de las publicaciones Watch Tower xuʼ saʼik ti bu chal: «Pablo», ta tsʼakale «ejemplo para los ancianos». Kʼalal tskʼelbeik skʼoplal li mantaletike, xuʼ xi snopike: «¿Kʼuxi xuʼ skoltaun li kʼusi la spas Pablo sventa ta muyubajeluk jpas batel li kʼusi jbainoje?».

21. ¿Kʼusi xuʼ jpʼel ta yoʼontonik li moletike?

21 Moletik, teuk ta ajolik ti Jeovae muʼyuk tskʼan ti naka lek xa skotol li kʼusi chapasike, li kʼusi noʼox tskʼane jaʼ ti tukʼ xavakʼ abaike (1 Kor. 4:2). Ep sbalil laj yil li kʼusi la spas Pabloe xchiʼuk ti tukʼ laj yakʼ sba ta stojolale. Xuʼ me jpʼel ta avoʼontonik ek ti ep sbalil chil Jeova li kʼusi chapasike, yuʼun li ta Ebreos 6:10 chal ti «mu xchʼay ta sjol li avabtelike xchiʼuk li kʼanelal laj avakʼik ta ilel ta sventa li sbie xchiʼuk ti chatunik ta stojolal li buchʼutik chʼulike xchiʼuk ti jech˗o chatunik batel ta stojolalike».

KʼEJOJ 87 Tstsatsubtasutik li tsobajeletike

^ ¿Mi mu jechuk ti ep tajek sbalil chkiltik li kʼusi ta sjunul yoʼonton tspas li moletik ta jtojolaltike? Li ta xchanobil liʼe, ta jkʼeltik chantos kʼusitik xuʼ van vokol chaʼiik spasel li moletike. Jech xtok, ta jkʼeltik kʼuxi xuʼ xkoltaatik mi la xchanik li kʼusi la spas jtakbol Pabloe. Li xchanobil liʼe tskoltautik sventa xkaʼibetik smelolal ti kʼu yelan chaʼi sbaike, ti xkakʼbetik yilik ti jkʼanojtike xchiʼuk ti jkoltatike.

^ LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Kʼalal jaʼo chlokʼ ta yabtel li ermanoe, chcholbe mantal li xchiʼil ta abtele.

^ LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Jun mol ta tsobobbail ta slekil yoʼonton tskʼopon jun ermano ti mu masuk snaʼ xchiʼin ta loʼil li yantike.

^ LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Jun ermano yakal tstojobtas yan ermano ti oy kʼusi chopol laj yaʼie.

^ LI KʼUSI XVINAJ TA LOKʼOLE: Jun mol ta tsobobbail chakʼ persa ti mu kʼusi chopol snop ta stojolal jun ermano ti chkoltavan oxe, pe ti oy kʼusi chʼay˗o yoʼontone.