Skip to content

Skip to table of contents

Founga ke Fekuki Lavameʻa Ai mo e Loto-Moʻuá

Founga ke Fekuki Lavameʻa Ai mo e Loto-Moʻuá

KO E loto-moʻuá ʻoku hangē ia ha kavenga mamafa ʻokú ne lōmekina hotau lotó. (Pal. 12:25) Kuó ke tofanga ʻi hano lōmekina koe ʻe he loto-moʻuá? Kuó ke ongoʻi nai heʻikai lava ke ke toe kātekina ia? Kapau ko ia, ʻoku ʻikai ko koe pē. Ko e tokolahi ʻo kitautolu kuo tau hoko nai ko e kau tauhi mahaki, mole atu ha taha ʻofeina ʻi he maté, tofanga ʻi ha fakatamaki fakanatula pe fehangahangai mo ha toe tuʻunga kehe kuó ne fakamaha fakaesino, fakaʻatamai mo fakaeongo kitautolu. Ka ko e hā ʻe lava ke ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki lavameʻa ai mo e loto-moʻuá? a

ʻE lava ke tau ako ʻa e meʻa lahi fekauʻaki mo e founga ke fekuki ai mo e loto-moʻuá ʻaki ʻa e fakakaukau ki he faʻifaʻitakiʻanga ʻa Tuʻi Tēvitá. Naʻá ne fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga faingataʻa lahi ʻi heʻene moʻuí, naʻa mo e maté. (1 Sām. 17:34, 35; 18:10, 11) Naʻe anga-fēfē fekuki lavameʻa ʻa Tēvita mo e loto-moʻuá? ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá?

FOUNGA NAʻE FEKUKI LAVAMEʻA AI ʻA TĒVITA MO E LOTO-MOʻUÁ

Naʻe fehangahangai ʻa Tēvita mo e ngaahi ʻahiʻahi lahi ʻi he taimi pē taha. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he tuʻunga naʻe malanga hake lolotonga ʻene hola ko ia mei he tuʻi fakapō ko Saulá. ʻI he foki atu ʻa Tēvita mo ʻene kau tangatá mei ha feingatau, naʻa nau ʻohovale ke ʻiloʻi kuo kaihaʻasia ʻe he filí ʻenau koloá, tutu honau ngaahi ʻapí pea ʻave pōpula mo honau fāmilí. Naʻe anga-fēfē fakafeangai ʻa Tēvitá? “Naʻe kamata ke tangi leʻo-lahi ʻa Tēvita mo e kau tangata naʻe ʻiate iá ʻo aʻu ki he ʻikai ke kei ʻi ai hanau ivi ke tangi.” Tānaki atu ki he loto-mamahi ʻa Tēvitá, ko ʻene kau tangata falalaʻangá naʻa nau alēlea “ki hano tolomakaʻi ia.” (1 Sām. 30:1-6) Naʻe fehangahangai ʻa Tēvita mo ha palopalema lalahi ʻe tolu ʻi he taimi pē taha: Ko hono fāmilí naʻa nau ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki, naʻá ne ilifia naʻa tāmateʻi ia ʻe heʻene kau tangatá, pea ko Tuʻi Saula naʻá ne kei tuli holo pē ia. Sioloto atu ki he loto-moʻua kuo pau pē naʻe maʻu ʻe Tēvitá!

Ko e hā leva naʻe fai ʻe Tēvitá? Naʻá ne “fakaivimālohiʻi . . . ʻa ia tonu fakafou ʻi he tokoni ʻa Sihova ko hono ʻOtuá.” Naʻe anga-fēfē nai hono fai eni ʻe Tēvitá? Ko e meʻa naʻe fai maʻu pē ʻe Tēvitá ko e lotu ki ha tokoni meia Sihova pea fakakaukauloto ki he founga kuó Ne tokoniʻi ai ia ʻi he kuohilí. (1 Sām. 17:37; Saame 18:2, 6) Naʻe vakai ʻa Tēvita ki he fiemaʻu ke ne kumi ki he tataki ʻa Sihová, ko ia naʻá ne fehuʻi kia Sihova fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu ke ne faí. Hili hono maʻu ʻe Tēvita ʻa e tataki ʻa Sihová, naʻá ne ngāue leva ki ai. Ko hono olá, ko ia mo ʻene kau tangatá naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova pea naʻa nau toe fakafoki mai honau fāmilí mo e koloá. (1 Sām. 30:7-9, 18, 19) Naʻá ke fakatokangaʻi ʻa e meʻa ʻe tolu naʻe fai ʻe Tēvitá? Naʻá ne lotu ki ha tokoni meia Sihova, fakakaukauloto ki he fakafeangai ʻa Sihova kiate ia ʻi he kuohilí, pea ngāue ʻo fakatatau ki he tataki ʻa Sihová. ʻE lava fēfē ke tau faʻifaʻitaki kia Tēvita? Fakakaukau ki ha founga ʻe tolu.

FAʻIFAʻITAKI KIA TĒVITA ʻI HE FEHANGAHANGAI MO E LOTO-MOʻUÁ

1. Lotu. ʻI ha taimi pē ʻoku tau ongoʻi loto-moʻua ai, ʻoku lava ke tau lotu kia Sihova ki ha tokoni mo e poto. ʻE lava ke tau huʻi atu ʻa e kavenga ʻokú ne fakamafasiaʻi kitautolú ʻaki ʻetau fakamākukanga ʻi he lotu pea huaʻi atu hotau lotó kiate ia. Pe ʻe lava ke tau fai ha lotu fakalongolongo nounou kapau ko e meʻa pē ia ʻoku lava ke tau fai ʻi he taimi ko iá. ʻI he taimi kotoa ʻoku tau hanga ai kia Sihova ki ha tokoní, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻa e lea ʻa Tēvitá: “Ko Sihova ʻa hoku maka hūfangaʻangá mo hoku maluʻangá pea ko e Tokotaha ia ʻokú ne fakahaofi aú. Ko hoku ʻOtuá ko hoku makatuʻu, ʻa ia ʻoku ou hūfanga ki ai.” (Saame 18:2) ʻOku ʻaonga moʻoni ʻa e lotú? Ko ha tuofefine tāimuʻa ko Kahlia ʻokú ne pehē: “Hili ʻa e lotú, ʻoku ou ongoʻi nonga. ʻOku tokoniʻi au ʻe he lotú ke fakatonutonu ʻeku fakakaukaú ki he fakakaukau ʻa Sihová, pea ʻoku tupulaki ai ʻeku falala kiate iá.” Ko e moʻoni, ko e lotú ko ha tokonaki mālohi meia Sihova ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke fekuki mo e loto-moʻuá.

2. Fakakaukauloto. ʻI hoʻo fakakaukau atu ki he kuohilí, ʻe lava ke ke fakakaukau ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe malava ke ke kātekina koeʻuhí pē ko e tokoni ʻa Sihová? ʻI he taimi ʻoku tau fakakaukauloto ai ki he founga kuo poupouʻi ai kitautolu ʻe Sihová pehē foki ki heʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e mālohi ʻi loto mo e tuipau lahi ange kiate ia. (Saame 18:17-19) “ʻOku ou maʻu ha lisi ʻo ʻeku ngaahi lotu naʻe talí,” ko e lea ia ʻa ha mātuʻa ko Joshua. “Kuo tokoni eni ke u manatuʻi ʻa e ngaahi taimi naʻá ku kole ai kia Sihova ʻa e ngaahi meʻa pau pea naʻá ne ʻomai ʻa e meʻa tofu pē naʻá ku fiemaʻú.” ʻIo, ʻi heʻetau fakakaukauloto ki he meʻa kuo ʻosi fai ʻe Sihova maʻatautolú, ʻoku fakafoʻou ai hotau mālohí ke tauʻi ʻa e loto-moʻuá.

3. Ngāue. Ki muʻa ke tau fili ʻa e meʻa ke fai ʻi ha tuʻunga, ʻoku lava ke tau hanga ki he Folofola ʻa e ʻOtuá ki he tataki alafalalaʻanga tahá. (Saame 19:7, 11) ʻOku ʻilo ʻe he tokolahi ʻi he taimi ʻoku nau fai ai ha fekumi ki ha konga Tohi Tapu pau, ʻoku malava ange ai ke nau mahinoʻi ʻa e founga ke ngāueʻaki ʻa e vēsí ʻi heʻenau moʻuí. Ko ha mātuʻa ko Jarrod ʻokú ne fakamatala: “ʻOku tokoniʻi au ʻe he fekumí ke vakai ki he tafaʻaki kotoa ʻo ha veesi pea mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku tala mai ʻe Sihova kiate aú. ʻOku aʻu eni ki hoku lotó ʻo lava ai ke u ngāue ʻo fakatatau ki heʻene tatakí.” ʻI he taimi ʻoku tau kumi ai ki he tataki ʻa Sihová mei he Folofolá pea muimuiʻi ʻa e tataki ko iá, ʻoku teuʻi lelei ange ai kitautolu ke fekuki mo e loto-moʻuá.

ʻE TOKONIʻI KOE ʻE SIHOVA KE KE LAVAMEʻA

Naʻe mahinoʻi ʻe Tēvita ke fekuki lavameʻa mo e loto-moʻuá, naʻe fiemaʻu kiate ia ʻa e tokoni ʻa Sihová. Naʻá ne mātuʻaki houngaʻia ʻi he poupou ʻa Sihová ʻo ueʻi ai ia ke ne pehē: “ʻI he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku lava ai ke u kaka ʻi ha ʻā. Ko e ʻOtua moʻoní ʻa e tokotaha ʻokú ne fakakofu au ʻaki ʻa e mālohí.” (Saame 18:29, 32) Te tau ongoʻi nai ko hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻoku hangē ia ha ngaahi ʻā ʻoku ʻikai lava ke tau kaka ai. Ka ʻi he tokoni ʻa Sihová, ʻe lava ke tau ikuʻi ha faʻahinga ʻahiʻahi pē ʻoku hangē ha fuʻu ʻā māʻolungá! ʻIo, ʻi he taimi ʻoku tau lotu ai kia Sihova ki ha tokoní, fakakaukauloto ki he meʻa kotoa kuó ne fai maʻatautolú, pea ngāue ʻo fakatatau ki heʻene tatakí, ʻoku lava ke tau tuipau te ne ʻomai ʻa e mālohi mo e poto ʻoku fiemaʻu ke tau fekuki lavameʻa ai mo ʻetau ngaahi loto-moʻuá!

a Ko ha tokotaha ʻokú ne hokosia ha loto-moʻua tōtuʻa ʻe fiemaʻu nai ke ne kumi ki ha tokoni fakafaitoʻo.