Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHIRI 17

Isɨ ndrŭ—Aniba somo Eunike dhó loroji nǎ ro

Isɨ ndrŭ—Aniba somo Eunike dhó loroji nǎ ro

“Nzɨ bba nidzá mama ddi ni dho ná lo. [Føri kʉ] bblo kʉ ná maua dhi taji ni djǒ ronga dho ndirigoti bblo kʉ ná rǎ ni chu ronga dho.”​—MEZ. 1:8, 9.

DYI 137 Chí tøni ná isɨ nrŭ, Wakristo le-vei

RI NǍ LE SI CHU NÁ LO *

Timoteo dzá mama Eunike ma, ke dzá mamai Loisi ma na kʉ hwè na Timoteo nji maendeleo kpø batiso djo naridho (Anja paragrafu 1)

1-2. (a) Eunike ká ngʉe ie ndirigoti addui ká lingʉeri rie kpakpa le ddi lo ndidzá ngba dho Yova ma, Yesu ma na djo? (b) Atu ri chuti ji nanga.

 NZÁ mai Biblia tilo bbo Timoteo dhó batiso djo ro, akoddinga ngba ngatsi ma kedzá mama Eunike ka ndi bae hwè fø dyi nari djo. (Mez. 23:25) Addinga ngbaribbai ma le ka ndi mbue ndi bblo Timoteo le nja dda nǎ ndi kʉ ro ná saa na, ndirigoti le ngagbo Timoteo dzá mamai Loisi kʉ ndi kuso ro nari djo. Timoteo le ti dda na nari le nja ná saa na le chʉ ndi nanga bbo hwè na. Timoteo kʉ bbo hwè na nari le nja ná saa na, le hø bbo ndi chu na ndi nanga jini bbo naridho. Ni mai ringʉe kpakpa Eunike dho ro, le ddingʉe longa ndidzá ngba ji Yova ma, Yesu ma na d’e. Longa le ngʉ ddi nari kana ká le ngʉ hwini ngba kpakpalo na?

2 Timoteo dzá gø dhi ndrŭ nga ngʉe ddikpa dini nǎ ri. Kedzá baba ngʉe Mugiriki ndirigoti kedzá mama ma, kedzá mamai ma na ngʉe Wayaudi. (Mdo. 16:1) Timoteo dzá mama ma, kedzá mamai ma na ngʉngʉe Wakristo nari ngʉe go ke kʉ jadda ri. Ro kedzá baba i nzá dhé ngʉngʉe Mukristo ri. Timoteo ká ka ndi vʉe ngba dini? Ke ngʉe ngba ka ndi vʉe ndi dhó longa ndi ndi ro na ngatsi. Nde Timoteo ká ka ndi vʉe ndidzá baba dhó dini? Ke ká ka ndi dyøe go ndi ngʉe sese ro le ddingʉe ndi dho ná Wayaudi bbá desturi? Inga ke ká ka ndi ueri u ndi ngʉ Yesu una ke?

3. Mezali 1:8, 9 ripo nari bbai, Yova ká adi isɨ ndrŭ ndima dhi nzø tsotso kó ndima ji ndi ná føri nja ngbaribbai?

3 Føri bbai, njʉ kʉ Wakristo ná isɨ ndrŭ maddi jirie ndima dhó familia ji. Føri djolu pli, kpa adi riji ndima kó ndima dhi nzø tsotso ndiro kpa ngʉ Yova dzá kau d’e. Ndirigoti kodhi Mungu adi fø ndrŭ nji na kpakpanga nja mana na bbo. (Azø Mezali 1:8, 9.) Yova ko bí kʉ ná isɨ ndrŭ tsotso b’lo ndiro kpa ddi longa ndima dhi nzø dho nzø ji ndi ndirigoti nzø njinjí ndi dho d’e.

4. Njʉ ká isɨ ndrŭ adi hwini ngba kpakpalo na?

4 Nja saa na, isɨle ka ndi dhuri ndi tso nari kʉ ndidzá nzø ká ka ndima njínji Yova dho ngba Timoteo bbai. Føri djolu pli, gø dhi ndrŭ chu ngbaribbai ma Shetani dhó i dz’ ndima dhi nzø ronga lø nari maddi. (1 Pe. 5:8) Føri kina, nja kʉ ná isɨ ndrŭ dho ri si kpakpa ndima ngu ndima dhí nzø, ndima kʉ ddiro inga ndima bbá kpa nzɨ njínji Yova dho ri naridho. Loroji na, Christine * ró dho kʉ ná le-ve pori ɨ: “Ma bbá ke ngʉe bblo kʉ ná dza ba ke jingʉe kodhó familia ji, ro ke nzá jingʉe ko dhi nzø ngʉ Yova dzá Dimu ri. Bí ina ma ngʉ adi dzzdzz ndirigoti ma ngʉ adi ridhu ma tso, nde madzá nzø ká ka ndima njinjí ro Yova dho bbʉbbʉ.”

5. I lo nǎ ká ko si loti ngba lo djo?

5 Njati nie Mukristo kʉ ná isɨle ró, Eunike bbai ni ka ni ddi longa nidzá nzø dho ndiro nzø ji Yova ndirigoti nzø njínji ke dho. I lo nǎ ko si loti ngbaribbai ma ni ka ni dyø ledhó loroji, longa ni ddi nidzá nzø dho ni po ná lo ma, ni nji ná lo ma na chulu nari djo. Føri goti ko si ngbaribbai ma Yova ka ndi kó ni tsotso nari nja.

ADDI LONGA NIDZÁ NZØ DHO NI PO NÁ LO CHULU

6. Ddiddi 2 Timoteo 3:14, 15 ripo nari bbai, Timoteo ká ngʉngʉe Mukristo ngbaribbai?

6 Go Timoteo ngʉe sese ro kedzá mama ngʉ adi kpakpanga nji ndiro ndi ddi “takatifu maandiko” nga ke dho ddiddi Wayaudi famungʉeri nari bbai. Bbʉbbʉ dhé, ledhó lochudha ngʉe sese dhonalo le nzá chungʉe ddikpa lo ro maddi Yesu Kristo djo ri. Godhé, maandiko nǎ ro ke chungʉe ná lo kongʉe ke tsotso ndiro ke ngʉ Mukristo d’e. Nde ke ká ngʉngʉe Mukristo bbʉbbʉ? Timoteo ka ndi vʉe ndi ká ka ndi ngʉ Mukristo nari nanga ndi ndi ro. Bbʉbbʉ dhé, Timoteo “ungʉe ndi dho le ddingʉe nga” Yesu djo ná lo kʉ bbʉbbʉ nari ndidzá mama njingʉe kpakpanga ndi ddi ringa ndi dho naridho. (Azø 2 Timoteo 3:14, 15.) Ni mai ri ngʉe kpakpa ro, Eunike nanga jingʉeni bbo ndi ddingʉe longa Yova djo ndidzá ngba dho naridho! Eunike dhó maisha krʉ na le njingʉeri ndi ró dho ripo nari nganga bbai, fø dho si nǎ ro ná lo na mana kʉ “si le si lo djolu nari.”

7. Eunike ká ka ndi koe ndidzá ngba tsotso ngbaribbai nja ngba njí maendeleo batiso goti d’e?

7 Batiso ngʉe bbo na mana kʉ ná lo Timoteo nji ndidhó maisha nǎ ri, ro Eunike do ngʉ nji bbo batiso ke ba nari goti. Nde Timoteo ká njingʉe njí ndidhó maisha na føri goti ngbaribbai? Ke ká ka ndi gbae ndi tso che kʉ ná bbakau na maddi? Ke ká ka ndi rae darasa nji Atene dhi bbagʉ ndirigoti ndi gba ndi tso wapagani ngʉe ná filosofia bai ngʉ ddi ná lo na? Nde ke ká ka ndi vie ndidhó saa ma, ndidhó kpakpanga ma, ndidhó jaddanga ma na ndiro ndi ngʉ mali dhi ke d’e? Eunike nzá ka ndi vʉe longa Timoteo dho ri, ro le ka ndi koe ke tsotso ndiro ke vʉ longa bblo d’e. Fø ká le ka ndi njieri ngbaribbai? Le ka ndi ddie longa ndidzá ngba dho, ngba ji Yova ndirigoti ngba di mbai po Yova ma, Yesu ma na nji ndima dhó familia dho ná lo dho d’e. Ri nga kʉ njonjo dhó dini kʉ ná gø dhi ndrŭ dho dhé rie kpakpa ndima ddi longa ndima dhi nzø dho ndiro kpa ji Yova d’e ri. Ni njínji Yova dho ná gø dhi ndrŭ dho maddi ri ka ndie kpakpa ndima kó ndima dhi nzø tsotso nja kpa ji Yova d’e. Gø dhi ndrŭ ká ka ndima ba ngba somo Eunike dhó loroji nǎ ro?

8. Isɨle ká ka ndi kó ndi bbá Yova dzá Dimu kʉ ná ke tsotso ngbaribbai ndiro ndima ddi longa Yova djo ndima dhi nzø dho d’e?

8 Adi Biblia jifunza nidzá nzø na. Le-vei, njati ni bbá kpa e Yova dzá Dimu ró, Yova jiri ni kó kpa tsotso ni ddi longa nidhi nzø dho ndi djo d’e. Ni ka ni njiri fø nǎ ná ddikpa chu kʉ, ni di kpa tsotso kó ndiro ni di ibada la familia nji krʉ yenga ddo ró d’e. Adi loti bblo ibada la familia djo ndirigoti addinga ni ka ni nji ná lo djo ndiro ibada la familia tho ndrŭ nyǒ ndirigoti ri bbʉ hwè ndrŭ dho d’e. Njaro ni ka ni kó kpa tsotso ndiro ni tayarisha Biblia nǎ nzá nanga ro ni d’erie ne ná lo d’e. Njati rie b’lo ni dhi nzø dhó cho ro si bbo ri ró, ni ka ni kó kpa tsotso ndiro ni jifunza Biblia Anji Maisha Hwè Theinga dho! dhi buku chulu kpa ma na d’e.

9. Nga bbá ke kʉ Yova dzá Dimu ná isɨle ká ka ndi ba ndi tsotsokodha ngbaribbai?

9 Nja kʉ ná ɨsi ndrŭ adi longaddi ndima dhi nzø dho ndima ro dhonalo kʉ ndrŭ kʉ ddiro kʉ ná gø dhi ndrŭ inga ndrŭ bbá kpa nga kʉ Yova dzá Dimu ri. Njati ni ma e fø di dza nǎ i ró, nzɨ nji do. Yova si ni tsotso ko ko. Anjinjí nzø tsotsokodha dho Yova bbʉ ndidhó Tengenezo chulu ná njonjo kʉ ná njí dhi no na. Ni ka ni dhunga ro ngba chu lo ná gø dhi ndrŭ tso maddi ndiro ni chu kpa ká adi njínji ngba fø njí dhi no na nari d’e. * (Mez. 11:14) Yova ka ndi kó ni tsotso ndiro ni tilo nidzá nzø na d’e. Anziri ke kó ni tsotso ndiro ni chu kpa thí nǎ kʉ ná lo ma, kpadhó ngaddidha ma na d’e. (Mez. 20:5) Nja ni njiri fø d’e, adhuri ro ɨ mai kpa tso ‘Bbo pli ká ni adi bani ngba kpakpalo na darasa na?’ Fø ni njiri nari ka ndi liri ni chulo bbo kpa dhó ro.

10. Ni ká ka ni njí addu ki ndiro ni kó nidzá nzø tsotso nzø chu lo Yova djo d’e?

10 Ane njonjo kʉ ná chu ndiro ni ddi longa nidzá nzø dho Yova djo d’e. Atilo Yova djo ndirigoti ke nji ni dho ná njonjo kʉ ná bblo ritsi djo. (Kum. 6:6, 7; Isa. 63:7) Fø ni rinji nari kʉ bbo na mana kʉ ná lo njati rie nzɨ ri ka ni tilo bí ina abba nidzá nzø na ri ró. B’lo djo ko tielo ná Christine pori ɨ: “Ma nzɨ adi Yova djo ma ka ma tilo ná chu ro ba bí ri, ni mai ri kʉ fø ro ma adi rine ma tilo ngodhé ngba ma ba ná saa na ke djo. Ko adi ra ko ronga bbibbi ma, ndiro ko tilo Yova dhó nó ke no ná ritsi djo ndirigoti njonjo ka ndi kó nzø tsotso ndiro nzø ngʉ kedzá kau d’e ná ritsi djo. Madzá nzø dhingʉe ná saa na, ma ngʉ adi kpa li kpakpa ndiro kpa jifunza Biblia ndi ma ro d’e.” Føri kina, adi bblo loti Yova dhó Tengenezo djo ndirigoti ni djoi ma, ni vei ma na djo. Nzɨ di che loti wazee djo. Wazee djo ni ti ná lo ka ndi kó nidzá nzø tsotso ndiro kpa tilo wazee na ndima dhó lo ji letsotsokodha ná saa na.

11. Yakobo 3:18 ripo nari bbai, dza nǎ le ngoi nji nari ká kʉ mana na bbo addudho?

11 Aliri ni bbá dza nǎ e ngoi. Krʉ saa ró adi ridho ni bbá ke dho ndirigoti nidzá nzø dho ni ji kpa ji. Adi loti ni bbá ke dho hwè na ndirigoti heshima na, azoeza nidzá nzø ndiro kpa maddi di rinji fø d’e. Fø ni rinji nari na, ni rili ni bbá dza nǎ e ngoi ndirigoti nzø chu lo bbo Yova djo. (Azø Yakobo 3:18.) Akonja Jozsef dhó loroji painia wa pekee ndi kʉ Romania nǎ ro. Ke ngʉ dhi ná saa na, kedzá baba lingʉeri rie kpakpa ke ma dho, kedzá mama ma, ke njí singba ma ndirigoti ke goti aro kʉ ná kpetsi nzø ma na dho kpa njinjí Yova dho. Jozsef pori: “Madzá mama ngʉ adi kpakpanga nji bbo ndiro ko abbá dza nǎ e ngoi d’e. Baba ngʉe makali bbo, ro mama ngʉ adi ndi djødjø dhé. Le di rinja ko nzɨ ngarr ndirigoti ko nzɨ heshima bbʉ kodhi baba dho ri ró, le ngʉ adi Waefeso 6:1-3 nǎ kʉ ná lod’ra ko dho. Føri goti le ngʉ adi loti baba dhó bblo kʉ ná nyi djo ndirigoti ke dho ringani ko bbʉ heshima dhonalo djo. Føri lingʉeri kodhó familia e ngoi na.”

ADDI LONGA NIDZÁ NZØ DHO NI NJI NÁ LO CHULU

12. Ddiddi 2 Timoteo 1:5, ridho nari bbai Eunike dhó loroji ká løngʉe Timoteo ronga ngbaribbai?

12 Azø 2 Timoteo 1:5. Eunike dhongʉe bblo kʉ ná loroji Timoteo dho. Le ngʉ adi ringa ddi Timoteo dho nari kʉ, bbʉbbʉ kʉ ná udha dho ringani le dho ndi njí ró. (Yak. 2:26) Bbʉbbʉ dhé, Timoteo ka ndi njaeri nari kʉ ndidzá mama ji Yova ji nari le dho ndi nji ná lo chulu. Timoteo ka ndi njaeri nari kʉ, ndidzá mama njínji Yova dho nari rili le é hwè na. Eunike dhó loroji ká løngʉe Timoteo ronga ngbaribbai? Mutume Paulo pori nari bbai, Timoteo ngʉe udha na kpakpa ndidzá mama bbai. Timoteo nzá bangʉe kpakpa kʉ ná udha chʉ ri. Timoteo ngʉ adi ndidzá mama nji ná lo nja nari chongʉe ke ndi dyø ledhó loroji. Føri bbai, njʉ bí kʉ ná isɨ ndrŭ adi ndima dhó familia nǎ ndrŭ thí ronga lø “nzá ndima tilo ro” ndiro kpa njinjí Yova dho d’e. (1 Pe. 3:1, 2) Ni maddi ka ni njiri fø. Ká ngbaribbai?

13. Isɨle dho ká ringani ndi li ndima kana kau Yova na anziro addudho?

13 Ni kana kʉ Yova na ná kau ali anziro. (Kum. 6:5, 6) Bí kʉ ná isɨ ndrŭ bbai, ni ngatsotso kó bí kʉ ná chu nǎ. Ni nidhó saa ma, nidhó mbø ma, ni tso jʉ ddo ró ma, ndirigoti ni njonjo kʉ ná ritsi vi ndiro ni gba nidzá nzø dhó mahitaji tso d’e. Ri nzá ngani ni li lo ni djǒ ro bbo, kpø ni kosa ni kana kau ni li Yova na kpakpa ná saa ná ngatsi ri. Bí ina, adi saa ba sala njidha dho ma, Biblia zødha dho ma ndirigoti njudha dhi ngana ni si naridho. Fø ni njí ri ró, ni kana nga si ngʉ chøchø Yova na ndirigoti ni sie bblo kʉ ná loroji nidhó familia dho ndirigoti nja ndrŭ dho maddi.

14-15. Leanne ma, Maria ma, João ma na dhó loroji nǎ ro ká ni ba ngba somo?

14 Akotilo ndima dhi mama chulu jifunza ngʉe lo Yova djo ná jadda kpa dhó loroji djo. Christine dzá singbangba Leanne pori ɨ: “Ko nzá ka ko jifunza e Biblia abba papa e ná saa na ri. Ro mama ngʉ adi ra krʉ ddoro njudha dhi ngana. Ni mai ri kʉ føro, ko nzá chungʉe lo bbo Biblia djo ri, ro le nji ná lo kongʉe ko tsotso ko e kpakpa kʉ ná udha na. Nzá mai ko d’engʉe njudha dhi ngana ko si nari tsonga ro, ko chungʉeri nari kʉ Yova dzá Dimu adi bbʉbbʉlo ddi.”

15 Maria dzá baba ngʉ adi malipizi bbʉ nja saa na, ndibbá familia dho njudha dhi ngana kpa ra nari djó. Maria pori ɨ: “Madzá mama ngʉe nga nǎ ddo ro kʉ ná le-ve. Sese ma ngʉe ná saa na, ma ngʉ adi nja kʉ ná ritsi ma nji nari gʉgʉ nja ndrŭ ka ndima poe ná lo do ngʉ adi ma nji naridho. Ro madzá mama ngʉe nga nǎ do ro ndirigoti le ngʉ adi Yova li anziro nari ma nja ná føri kongʉe ma tsotso ma sisi ndrŭ do ma nji nari djolu.” João dzá baba gʉngʉe ndibbá dza nǎ le loti Yova djo nari gʉ. João pori ɨ: “Njaro bbo pli løngʉe ma ronga ná lo kʉ, madzá mama ngʉ adi krʉ ndi ka ndi njí ná lo nji ndiro madzá baba nanga jini d’e, ro le jingʉe Yova i bbo ke djolu.”

16. Isɨle dhó loroji ká ka ndi lø nja kʉ ná ndrŭ ronga ngbaribbai?

16 Isɨ ndrŭ aninonga nari kʉ, nidhó loroji adi nja ndrŭ ronga ma lø ddi. Nde ká ngbaribbai? Anja Eunike dhó loroji løngʉe mutume Paulo ronga nari. Ke ndingʉeri nari kʉ Timoteo dhó nga nǎ kali ro kʉ ná fø udha “ngʉe ya kwanza . . . Eunike nǎ.” (2 Ti. 1:5) Paulo ká njangʉe Eunike dhó fø udha ya kwanza ngba saa na? Ri njani kedhó ya kwanza umisionere ke njingʉe Lystra na ná saa na i ke njungʉe Loisi ma, Eunike ma na nari bbai. Ndirigoti njaro ke i kongʉe kpa tsotso ndiro kpa ngʉ Wakristo d’e. (Mdo. 14:4-18) Addinga i lo djo: Cho 15 da nari goti Paulo ndingʉe Timoteo dho ná barua ridho ke ngʉe ni dhé ndi ngaddi Eunike tøni chí nari djo ro ndirigoti ke pori ledhó loroji kʉ ngba le ka le dyø nari! Bbʉbbʉ dhé, ledhó loroji lingʉe ke kpakpa ndirigoti fø saa na ngʉe ná nja Wakristo maddi. Njati rie ni nidzá nzø ngu ddiro inga ni bbá ke nga kʉ Yova dzá Dimu ri ró, achuri nari kʉ nidhó udha adi ni kuso lu kʉ ná ndrŭ li kpakpa ndirigoti ri adi kpa ronga chocho.

Ngba tsotso le kó ndi ji Yova nari u saa, ro nzɨ njeni! (Anja paragrafu 17)

17. Ni ká ka ni njiri ngba rie nzi nidzá ngba nanga jini ndi njinjí Yova dho ni mai ni kpakpanga nji ro ro?

17 Nde ri ká ka ndi e ngba njati rie nzɨ nidzá ngba ndidhó lo thika lé nimai ni kpakpanga nji ro ró? Anonga nari kʉ, ngba le zoeza ná føri ka ndi dzi saa. Ji ridho nari bbai tsu kpa ni zʉ ró, nja saa na ni ka ni di ridhu ni tso nari kʉ ri ká ka ndi dhi ndirigoti ndi bbʉ tsu kpa ndi djo bbʉbbʉ. Ni mai ri kʉ føro, ni nzá ka ni chu ngbaribbai ma ri si ndi kpa o nari ro ri, ro ni ka ni di dda dhé ddo ri djo ndiro ri si ndi kpa o ngba ka ná saa na d’e. (Mk. 4:26-29) Føri bbai, isɨle ka ndi dhuri ndi tso nari kʉ, ndi ká kpakpa nji ni ndiro ndi kó ndidzá nzø tsotso nja nzø ji Yova ndirigoti kpa njinjí ke dho d’e. Ri nzá ka ndi ka ni chu nidzá nzø nanga vʉ ná lo krʉ ri. Ro ni di krʉ kpakpanga nji ni zoeza kpa ró, ni rili kpa dhidhi kiroho nǎ.​—Mez. 22:6.

ALI NI THÍ YOVA DHÓ LETSOTSOKODHA DJO

18. Yova ká ka ndi kó nidzá nzø tsotso ngbaribbai ndiro ndima ngʉ ndidzá kau d’e?

18 Drrdrr nga djó ro, Yova ko bí kʉ ná jadda kpa tsotso ndiro kpa ngʉ ndidzá kau d’e. (Zb. 22:9, 10) Ke si nidzá nzø tsotso ma ko ddi ndiro kpa dhi kiroho nǎ d’e, njati rie ngba kpa jiri ri ró. (1 Ko. 3:6, 7) Njati nidzá nzø di njani nzá ji Yova ndima thí nǎ ro krʉ nari bbai ma ró, ke ka ndi ra anzi dhé jidha ndi dho kpa dho nari na. (Zb. 11:4) Njati rie ni nzø kpakpanga ro nji sese ma ndima njí Yova nyǒ tho ná lo ri ró, ke ka ndi kó kpa tsotso nja kpa ngʉ ndidzá kau d’e. (Mdo. 13:48; 2 Ny. 16:9) Ke ka ndi kó ni tsotso ndiro ni ti bblo lo nidzá nzø dho ngba thonga ná saa na rie kpa dhó lo jiri ndima rr lo bbo ná saa na. (Mez. 15:23) Inga ke ka ndi cho jidha na kʉ ná le-ve inga le-djo ronga ndiro ndi di ndi dyu li kpa ro bbo d’e. Rie b’lo ma nidzá nzø dhi ri ró, Yova ka ndi liri kpa no go kpa ngʉe sese ro ni ddingʉe nga kpa dho ná longa ngodhé. (Yoh. 14:26) Ni di kpakpanga nji ni zoeza nidzá nzø nidhó lotidha chulu ndirigoti ni nji ná lo chulu ró, Yova si nidhó kpakpanga ronga le le.

19. Ni tso Yova u ngba nari ká ni ka ni u addu dzalodho?

19 Yova nzá jirie ni nidzá nzø nanga vʉ ndima njí ná lo dzálo dho ri. Ke ji ni ni jirie ndi naridho. Njati rie ddiro ma ni adi nzø ngu ri ró, Yova tsoni ndi sie nidzá nzø dzá baba ndirigoti ni ronga b’o na ke. (Zb. 68:5) Ri nzá ka ndi ka ni chu nidzá nzø ká longavʉ bblo ni inga nzɨ ma nari ro krʉ ri. Ro njati ni di ni thí li Yova dhó letsotsokodha djo ndirigoti ni njí ngba ka ni dho ná lo krʉ ró, ni tso si uni u ke na.

DYI 134 Watoto Ni Zawadi Yenye Mungu Anatupatia

^ par. 5 I lo si Wakristo kʉ ná isɨ ndrŭ tsotso ko ndima ba faida Timoteo dzá mama Eunike dhó loroji nǎ ro, ndiro ndima kó ndima dhi nzø tsotso kpa chu Yova ndirigoti kpa ji ke d’e.

^ par. 4 Nja dho thika øni ø.

^ par. 9 Loroji na, Anja buku Anji Maisha Hwè Theinga dho! nǎ somo 50 ndirigoti i djǒ ripo ná lo “Mapendekezo ya Kufanya Ibada ya Familia na Funzo la Kibinafsi” 2011 nǎ Dzamu dhi Munara (Swahili Congo) Bi 8 ddo 15, paje 6-7 nǎ.