1-2. (a) Eunise ankho olie, iya ovitateka patyi akalele navio pokulongesa omona wae? (b) Popie etyi weete polutalatu luokondye.

 NAMPHILA Ombimbiliya yahapopi ombatisimu ya Timotiu, tyipondola Eunise me ya Timotiu wahambukilwe unene monthiki omona wae ambatisalwa. (Pro. 23:25) Soka kehambu akalele nalio etyi Timotiu atunda momaande ambatisalelwa. Eunise ukahi nokuyola tyahambukwa, otyo inakulu ya Timotiu Loide emukuata potyipepe. Eunise afimipo katutu, pahe tyina Timotiu ekahi nokunyingila kohi yomaande, ahambukwa unene. Omaiho ae eyula ononkhuka mokonda wahambukwa unene. Eunise wahambukilwe unene mokonda yononkhono alinga opo akuateseko omona wae okupanda Siovaa, na Sesusi Kilisitu. Ovitateka patyi Eunise akalele navio pokulongesa omona wae atee ehika kokumbatisalwa?

² Timotiu watyitilua mombunga ankho ina onongeleya mbelikalela. Tate yae ankho omu Ngeleku, mahi me yae na inakulu ankho ova Sundeu. (Ovil. 16:1) Tyipondola Timotiu ankho nkhele omukuendye vala etyi me yae Eunise na inakulu Loide vakala ovalanduli va Kilisitu. Mahi tate yae ahakala omukilisitau. Ongeleya patyi Timotiu pahe ankho makoyopo? Tyipondola hamwe ankho unale eti likahi nawa pala okukoya etyi ahanda okulinga. Makoyopo okulandula tate yae wehemukilisitau? Makoyopo okutavela ovituwa viova Sundeu alongeswa tundee pouna? Ine pahe metavela okukala omulanduli wa Sesusi Kilisitu?

3. Ngetyi tyipopia Provérbios 1:8, 9, oñgeni Siovaa atala ononkhono ovoina valinga mbokukuatesako ovana vavo okukala omapanga ae?

³ Ovoina yovana Ovakilisitau, vehole unene ombunga yavo. Otyipuka vahanda vali unene, okukuatesako ovana vavo okukala  noupanga wapama na Siovaa. Iya Huku upanda unene ononkhono valinga. (Tanga Provérbios 1:8, 9.) Siovaa wakuatesakuale ovoina ovanyingi tyina valongesa ovana vavo okukala nohole nae avemufende.

4. Ovitateka patyi ovoina yovana vakala navio hono?

⁴ Pamwe, ina yovana upondola okulipula inkha omona wae nae makoyo umwe okuumbila Siovaa ngetyi tyalingile Timotiu. Vasoka ngotyo, mokonda vetyii okuti ovana vavo vahongiliyua unene nouye wa Satanasi. (1 Pet. 5:8) Tupu, ovoina ovanyingi vatekula aveke ovana vavo, ovakuavo vena ovalume vehelilongesa. Mongeleka, omphange umwe utiwa Christine b wati: “Omulume wange ukahi nawa tupu utekula nawa ovana vetu, mahi ankho kahande ovana vetu vakale onombangi mba Siovaa ngaame. Nalilile unene mokueenda kuomanima omanyingi, mokonda ankho tyisoka vala inkha ovana vange mavakala umwe ovaumbili va Siovaa.”

5. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁵ Inkha no ove uumbila Siovaa, motyivili okukuatesako ovana vove okuumbila Siovaa, ngetyi tyalingile Eunise. Monthele ei, matulilongesa oñgeni ove upondola okuhetekela Eunise tyina ulongesa ovana neevi upopia, neevi ulinga. Tupu matutale oñgeni Siovaa mekukuatesako.

6. Ngetyi tyipopia 2 Timotiu 3:14, 15, oityi tyakuatesileko Timotiu okukala omukilisitau?

⁶ Puetyi Timotiu omona, me yae walingile atyiho evila opo emulongese “ovihonekwa vikola,” ngetyi ova Sundeu ankho vevinoñgonoka. Tyotyili enoñgonoko lya Timotiu ankho kalihi mokonda ankho kei natyike tyayemba ku Sesusi Kilisitu. Mahi nongotyo, ovipuka Timotiu elilongesa Movihonekwa viemukuatesileko okukala omukilisitau. Mahi okuti ankho pahe metyilingi? Puetyi omukuendye, ankho oe muene una okukoya ine makala omukilisitau aa kamakala. Tyotyili Timotiu wetavelele ‘ovipuka alongeswa’ viayemba ku Sesusi. Mahi tupu ononkhono me yae alingile mbemukuatesileko. (Tanga 2 Timotiu 3:14, 15.) Tyipondola me ya Timotiu wahambukilwe unene etyi amona okuti ononkhono alinga mbokulongesa omona wae okupanda Siovaa, hanonkhono-mphuila! Eunise walinga umwe ngetyi enyina liae lihangununa. Enyina liae lihangununa okuti “okufinda.”

7. Oñgeni Eunise akuatesileko omona wae konyima yetyi ambatisalwa?

⁷ Okumbatisalwa otyipuka tyimwe tyesukisa unene Timotiu akoyele okulinga. Mahi otyilinga tya Eunise katyehikilile vala opo. Oityi omona wae ankho malingi nomuenyo wae okutuka opo? Okuti omapanga ae novanthu ovakuavo ankho mavemuhongiliya okuahaumbila Huku? Okuti ankho makalongeswa mosikola yoko Atena etavela omalongeso omatutu? Okuti ankho mapesela omuvo wae nononkhono mbae, neti liae lioukuendye mokuovola omalumono, akala omupika womalumono? Eunise ankho kapondola okukoyelako Timotiu etyi malingi mahi etyi ankho apondola okulinga okumukuatesako vala. Mahi ankho metyilingi ñgeni? Ankho upondola okulinga ononkhono mbokukuatesako omona wae okupanda Siovaa, nokupandula etyi Sesusi emulingila. Ovitateka evi tuapopia apa, hapala vala vana vokuelinepa na vana vahafende Siovaa. Mokonda atee umwe ovohe vaumbila Siovaa aveho, pamwe tyipondola okuvepuiya unene okukuatesako  ovana vavo okukala ovaumbili ovakuatyili va Siovaa. Oityi ovohe velilongesila ku Eunise?

8. Oñgeni ina yovana apondola okukuatesako omulume wae okulongesa ovana vavo okuumbila Siovaa?

⁸ Lilongesei Ombimbiliya novana venyi. Nomphange vokuanepwa, ankho ovalume venyi veli motyili, Siovaa uhanda muvekuateseko okulongesa ovana venyi opo vemufende. Tyimwe mupondola okulinga, okukala apeho Pefendelo Liombunga. Lekesa okuti noove uhole efendelo liombunga, tupu tala etyi upondola okulinga opo efendelo liombunga liende nawa. Upondola okukuatesako omulume wove okuovola etyi mamulongesa ovana venyi. Tupu ine mutala okuti ovana venyi mavapolo ouwa kokulilongesa momukanda Kalako Nomwenyo Apeho! ove upondola okukuatesako omulume wove tyina evelongesa momukanda oo.

9. Ine ina yovana omulume wae kelilongesa, okulie apondola okuita emukuateseko?

⁹ Ovoina vamwe ovo valongesa ovana Ombimbiliya mokonda pamwe vatekula aveke ovana, tupu ovalume vavo kavafende Siovaa. Ine noove ongotyo ukahi wahasukalale. Siovaa mekukuatesako. Longesa ovana vove nomikanda eongano lya Siovaa lituavela. Upondola okuita kovohe ovanongo vekukuateseko okutala oñgeni upondola okulongesa nomikanda ovio ovana vove mefendelo lienyi liombunga. c (Pro. 11:14) Tupu Siovaa mekukuatesako okutomphola novana vove. Muiita ekukuateseko okulinga omapulo ekahi nawa ovana vove tyina uvelongesa. (Pro. 20:5) Pamwe okupula vala omona wove okuti ‘ovitateka patyi uhole okukala navio kosikola?’ kupondola okutuka etompho likahi nawa.

10. Oityi vali upondola okulinga opo ukuatesako ovana vove okunoñgonoka Siovaa?

¹⁰ Ovola onomphitilo mbokulongesa ovana vove Ondaka ya Siovaa. Popila ovana vove evi viayemba ku Huku, novipuka oviwa ehole okukulingila. (Deut. 6:6, 7; Isa. 63:7) Otyo tyesukisa vali unene tyina ove wehetyivili okuvasa apeho onomphitilo mbokulongesila ovana vove peumbo. Christine tuapopiale konyima, wati: “Onomphitilo ndyikala nambo pala okulongesa ovana vange evi viayemba ku Huku kambuhi, mokonda yotyo tyina namakala nomphitilo ndyiikuata umwe nawa. Pamwe ankho tukaenda-enda novana vetu kelunga, tupu pamwe ankho tukaenda-enda nombaluku. Pomuvo opo, opo umwe ame ndyipopila ovana ovipuka oviwa Huku atunga novipuka ovikuavo vali viayemba ku Huku. Etyi vana vange vekula apeho ankho ndyiveavela ondundo yokulilongesa aveke Ombimbiliya.” Tupu upondola okupopila ovana vove ovipuka oviwa vikahi nokulingwa neongano lya Huku, neevi ovakuatate nonomphange valinga. Wahapopie omapita ovakulu vewaneno. Mokonda evi upopia viayemba kovakulu vewaneno, ovio vipondola okukuatesako ovana wove okuveita vevekuateseko tyina vena ovitateka.

11. Ngetyi tyipopia Tiaku 3:18, omokonda yatyi otyiwa meumbo mukale ombembwa?

¹¹ Meumbo mukale ombembwa. Apeho popila omulume wove novana vove okuti uvehole unene. Popia nonthilo nomulume wove, iya kuatesako ovana vove navo valinge ngotyo. Tyina ove ulinga ngotyo, tyikuatesako eumbo lienyi okukala nombembwa tupu tyikuatesako ovana venyi okupanda Siovaa. (Tanga Tiaku 3:18.) Tala etyi tyaendele na Jozsef, omukokoli-ndyila wavilapo ko Romênia. Puetyi omukuendye, tate yae walingile atyiho opo  oe naava elikwai navo na me yae vahaumbile Siovaa. Jozsef wati: “Me yange walingile atyiho opo meumbo lietu mukale ombembwa. Tyina tate ankho anumana vali unene, me yange ukala vali omunthu ukahi nawa. Tyina me amamono okuti katukahi nokulinga onthilo tate tupu katumutavela utupopila onondaka mbuli mo Ova Efesu 6:1-3. Utupopila ovituwa oviwa tate ena nomokonda yatyi tuna okumupanda. Mokualinga ngotyo, watetululile ovipuka ovinyingi.”

12. Ngetyi tyipopia 2 Timotiu 1:5, oñgeni ovipuka Eunise alingile viakuatesileko Timotiu?

¹² Tanga 2 Timotiu 1:5. Eunise wakalele ongeleka ongwa ku Timotiu. Tyipondola wemulongesile okuti omunthu malekesa okuti una onthumbi yotyotyili muevi alinga. (Tia. 2:26) Tyipondola Timotiu wamuene okuti ovipuka mee yae alinga, ankho uvilinga tupu omokonda uhole Siovaa. Timotiu wamuene okuti ku me yae okuumbila Siovaa otyipuka tyimuhambukiswa unene. Oñgeni ovipuka Eunise alingile viakuatesileko Timotiu? Apositolu Paulu wapopia okuti Timotiu wali nonthumbi ankho ina me yae. Onthumbi ya Timotiu kayeile vala ngotyo. Timotiu ankho utala nawa ovipuka me yae alinga iya ovipuka ovio avimulundu okumuhetekela. Tyelifwa notyo, ovoina ovanyingi hono vakuatesakuale ovana vavo novalume vavo okuumbila Siovaa ‘mokonda yovituwa viavo.’ (1 Pet. 3:1, 2) No ove upondola okulinga ngotyo. Ñgeni?

13. Omokonda yatyi ovoina yovana vesukisila okupaka oupanga wavo na Siovaa pomphangu yotete?

¹³ Paka oupanga wove na Siovaa pomphangu yotete. (Deut. 6:5, 6) Ngetyi ovoina ovanyingi valinga, no ove pamwe wesukisa okuyekapo ovipuka ovinyingi. Pamwe uyekapo omuvo wove, novipuka ankho ñgeno vikukalesa nonombongo, novipuka ovikuavo vali opo ukuatesako ovana vove. Mahi nongotyo kupondola okuyeka ovipuka ovio vikutyike okupameka oupanga wove na Siovaa. Ovola omuvo wokulikuambela nokulinga elilongeso liove lioulike, nokuenda komaliongiyo. Tyina ulinga ngotyo, mopame motyili tupu mokala ongeleka ongwa kovana vove, nokomulume wove, no kovanthu ovakuavo.

14-15. Oityi welilongesila ku Leanne na Maria na João?

¹⁴ Tala onongeleka mbo vakuendye vamwe velilongesila ko me yavo okukala nohole na Siovaa. Omona wa Christine utiwa Leanne wati: “Ankho katupondola okulilongesila meumbo mokonda ya tate. Mahi me apeho ankho wenda komaliongiyo. Mokonda ankho katulilongesa Ombimbiliya, ankho katwii ovipuka ovinyingi. Mahi ovipuka me ankho alinga vietukuatesako okukala nonthumbi mu Siovaa. Muene ankho tutyiyale okuti Onombangi mba Siovaa ovo ovafendi votyotyili namphila ankho tuahai komaliongiyo.”

¹⁵ Maria, pamwe ankho tate yae uvemonesa ononkhumbi mokonda yokuenda komaliongiyo. Maria wati: “Me ankho wapama omutima. Puetyi ankho ndyimona pamwe ankho hitavela okulinga otyipuka tyimwe mokonda yowoma yetyi vakuetu mavapopi. Mahi okutala onkhalelo me yange akola omutima netyi ankho apaka Siovaa pomphangu yotete, tyakuatesako okuyekapo okukala nowoma novanthu.” Tate ya João, ankho uveilika okulilongesila meumbo Ombimbiliya. João wati: “Otyipuka tyanthyikile vali komutima okuamona okuti me ankho wafuapo pala okuyekapo atyiho opo ahambukiswe tate yange, mahi otyipuka ankho ahapondola okuyekapo oupanga wae na Siovaa.”

16. Oñgeni ovipuka ovoina valinga vipondola okukuatesako ovanthu ovakuavo?

 ¹⁶ Voina yovana, hinangelei okuti ovipuka mulinga vipondola okukuatesako vakuenyi. Ñgeni ngotyo? Tala oñgeni ovipuka Eunise alingile vakuatesileko apositolu Paulu. Paulu wamuene okuti onthumbi Timotiu ankho ena ongei ‘yali . . . na Eunise.’ (2 Tim. 1:5) Onalupi Paulu amona onthumbi Eunise ankho ena? Tyipondola hamwe Paulu wanoñgonoka Eunise na Loide moungendi wae wotete woumisionaliu, etyi aile mepunda-umbo lyo Lisitala, iya tupu hamwe oe wevekuatesileko okukala ovakilisitau. (Ovil. 14:4-18) Etyi Paulu ahonekela Timotiu omukanda, ankho palambale omanima 15, mahi nongotyo Paulu nkhele ankho uhinangela ovipuka oviwa Eunise alingile mokonda yonthumbi ankho ena, iya ovipuka ovio, Paulu ankho upopia okuti ovipuka vikahi nawa pala okuvihetekela! Tyotyili ovipuka Eunise alingile viapamekele unene apositolu Paulu, tupu viapamekele Ovakilisitau ovanyingi vo pomuvo opo. Ine no ove utekula ovana awike, tupu hamwe kamuvongeleya ike nou muelinepa nae, kala nonthumbi yokuti ovipuka ulinga mokonda yonthumbi yove mu Siovaa vipondola okukuatesako vana mukala navo.

17. Oityi upondola okulinga inkha umona okuti omona wove kahande okuumbila Siovaa?

¹⁷ Oityi upondola okulinga inkha umona okuti omona wove kahande okuumbila Siovaa? Hinangela okuti okulongesa omona tyesukisa omuvo omunyingi. Ngetyi tyilekesa  olutalatu, tyina ukuna ombuto, tyipondola pamwe molipulu ine maimene umwe aiyele. Namphila ove wahapondola okulinga natyike opo omuti wiime ovinyango, mahi upwa-elundo otyo uutapelela omaande opo ukule nawa. (Malu. 4:26-29) Tyelifwa notyo, mokonda una ovana, ove pamwe upondola okulipula inkha ukahi nokuhika komutima wovana vove tyina uvelongesa. Ove kupondola okukoyelako ovana vove okuhumba Huku. Mahi inkha utualako okulinga ononkhono mbokuvelongesa, opo ukahi nokuvekuatesako opo vapame motyili. — Pro. 22:6.

18. Oñgeni Siovaa apondola okukuatesako ovana vove okukula motyili?

¹⁸ Tundee kohale, Siovaa ukuatesako ovakuendye ovanyingi okukala omapanga ae. (Sal. 22:9, 10) Tupu upondola okukuatesako ovana vove okupama motyili, inkha navo mwene otyo vahanda. (1 Kol. 3:6, 7) Namphila omona wove ahaumbila Siovaa nomutima auho, Siovaa matualako okukala nohole nae. (Sal. 11:4) Inkha Siovaa umona okuti ovana vove “vahanda omuenyo uhapu,” ngwe mevekuatesako okukala ovaumbili vae. (Ovil. 13:48; 2 Crô. 16:9) Siovaa mekukuatesako opo upopile ovana vove ovipuka vikahi nawa. (Pro. 15:23) Tupu upondola okulunda omphange aa omukuatate umwe mewaneno okusuka novana vove. Atee umwe tyina ovana vove vamekulu, Siovaa upondola okuvekuatesako okuhinangela etyi wevelongesile puetyi ovana. (Suau 14:26) Tyina ove ulinga ononkhono mbokulongesa ovana vove muevi upopia neevi ulinga, ukahi nokuavela Siovaa omphitilo opo ekuyambe.

19. Omokonda yatyi ovoina vesukisila okukala nonthumbi yokuti Siovaa uvehole?

¹⁹ Ohole Siovaa ena noove kaitei kovipuka ovana vove vakoya okulinga. Ngwe ukuhole mokonda noove umuhole. Inkha ukahi nokutekula awike ovana, Siovaa walaa okuti makala he yovana vove iya mekukuatesako. (Sal. 68:5) Ove kupondola okukoyelako ovana vove okuumbila Siovaa. Mahi ine utualako okulinga ononkhono nokuyumba onthumbi mu Siovaa, ngwe mekupande.