1-2. (a) Ọrọmo yi Eunice, ebẹnbẹn ego yọ dẹrughwaroghwu ro rhiẹ izu? (b) Ta kpahen ifoto obaro ọbe na.

 DEDEVWO e dje kpahen omebrurhame i Timothy uvuẹn i Baibol na-a, ọrẹn ana sabu roro kpahen aghọghọ rọ ha ẹhẹn izie re se Eunice, ẹdẹ ọrana. (Prov. 23:25) Gbe rorie, oma ọ dabu merhiẹn ọke ro ni Timothy ro mevi erhẹrhẹ ame na ro te ugbewuien. Ọ chẹẹ ọke Lois, ro rhiẹ izu i Timothy ọduado o mevi kẹriẹ. Ọke re dumu Timothy rhẹ ame na, Eunice nọ ghọghọ. Ọke rọ rharhumu homaphia, rhẹ echẹẹ miẹmiẹmiẹ uvuẹn ughwaro i Timothy, Eunice nọ viẹ fọkime oma ọ merhenriẹn omamọ. Eunice ọ sabu vwo efikparobọ yono ọmọyen Timothy no vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ọrhẹ Jesu Kristi. Ebẹnbẹn ego yọ dẹrughwaroghwu bọmọke o ki te erhirhiẹ ọrana?

² Timothy ọ ghwanranren uvuẹn ekrun ro vwo ẹga sansan. Ọsẹ ye onyẹ Greek, izie ọrhẹ izie ọduado itu i Jew. (Acts 16:1) Ọkezẹko Timothy ọ ha uphuphẹn ọke Eunice ọrhẹ Lois e yono kpahen ẹga ọrọrọ, nọyẹ ọrẹ aye e rhiẹ Ilele Kristi. Ọrẹn, ọsẹ ye o rhiẹ Olele Kristi-i. Ẹga ọgo yẹ Timothy ọnọ homaba? Ọye ọ do te erhirhiẹ rọ nọ sabu brorhiẹn rẹn omayen ne. Ọnọ homaba ọsẹ ye ro vwo rhiẹ Olele Kristi? Ono tigban irueruo itu i Jew re yonirien nẹ emọvwerhe rhe? Gbinẹ ono rhiẹ odibo i Jesu Kristi?

3. Lele oborẹ ọ ha Proverbs 1:8, 9, ukẹro ọgo yi Jehova ọ ha ni owian izu ra ha userhumu rẹn emọ aye rhiẹ ugbehian yen?

³ Izu ri rhiẹ Ilele Kristi inyenana, i ji vwo ẹguọlọ kpahen ekrun aye. Ọrọ mai ghanren, aye i guọlọ ha userhumu  rẹn emọ aye vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ Jehova. Omarana, Jehova o vwo ọdaremẹro okokodo kpahen omẹdamu aye. (Se Proverbs 1:8, 9.) Jehova ọ ha userhumu rẹn izu buebun ne, yono emọ aye nẹ aye i vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ji ga ye.

4. Ebẹnbẹn ego yẹ izu a dẹrughwaroghwẹ inyenana?

⁴ Ọrẹ imwẹro, izu ọnọ sabu rhe roro ọke ephian sẹ emọyen ine kwe ga i Jehova, jerẹ oborẹ i Timothy o ruru. Fọkime emiemọ i rhe aruẹ ọhiẹn emọ aye e rhiẹromẹrẹn uvuẹn akpọ Echu. (1 Pet. 5:8) Habaye, izu buebun i vwo ebẹnbẹn aye ọvo ina mọren emọ aye ghwanren, fọkime esa aye o hwu ne yanghene ọ vwọ ga i Jehova-a. Jerẹ udje, omizu ọmase re se Christine * ọrhọ ta: “Esa mẹ omamọ ohworho ọrhẹ ọsẹ rọ hẹrote ekruien, ọrẹn o kwe taghene mi yono emọ ame ne aye i rhiẹ Iseri Jehova-a. Mia viẹ ọgbọ buebun, ji roro kpahen oborẹ emọ mẹ ine ru ga i Jehova.”

5. Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

⁵ Orhianẹ wẹwẹ izu, wu na sabu vwo efikparobọ yono emọ rhiẹ ugbehian i Jehova jerẹ Eunice. Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono kpahen oborẹ wu ne ru hẹrokele udje Eunice, ọke we yono emọ enọ nyoma oborẹ wa ta ọrhẹ oborẹ we ruẹ. Ene ji yono oborẹ i Jehova ono ru ha userhumu wẹn.

6. Jerẹ oborẹ ọ ha 2 Timothy 3:14, 15, marhẹ Timothy o ru rhiẹ Olele Kristi?

⁶ Ọke i Timothy ọ ha ọmọvwerhe, izie ọ damoma yonie kpahen “eyaya ọfuanfon na,” jerẹ oborẹ itu i Jew na i vwẹruọ ye. Itiọrurhomẹmro, Eunice ọ ghwai vwo irherhe buebu-un, fọkime o rhe emru owuorowu kpahen Jesu Kristi-i. Ọrẹn, oborẹ i Timothy o yono nẹ Eyaya Ọfuanfon na ọnọ sabu ha userhumu riẹn rhiẹ Olele Kristi. Ọrẹn, ono rhiẹ Olele Kristi? Ro rhiẹ idama na, o vwo uphẹn rọ nọ djẹ sẹ ono nyerẹn akpọ Olele Kristi. O vwo ẹfro-o, Timothy o “vwo imwẹro kpahen” urhomẹmro na ro sekpahen Jesu fọkiẹ omẹdamu izie. (Se 2 Timothy 3:14, 15.) Oma ọ dabu merhen Eunice omamọ taghene ọ sabu vwo efikparobọ yono ọmọyen kpahen Jehova! Eunice o ghini nyerẹn mwu odẹ ye ro mevirhọ “efikparobọ.”

7. Marhẹ Eunice o ru ha userhumu rẹn ọmọyen ru riarorhọ ọke ro bromarhame hin?

⁷ Omebrurhame idjaghwẹ ọrọrọ uvuẹn akpenyerẹn Timothy, ọrẹn ewian Eunice, e ji hi-in. Marhẹ ọmọyen ọnọ ha ọsoso akpenyerẹn yen ruiruo lele? Ọnọ homaba orharhere okugbe? Ono riẹ isukuru uvuẹn Athens, ji vwo imwẹro kpahen iyono egba irherhe igehọ ri ha oboran? Ọnọ ghwọghọ ọke ọrhẹ omẹgbanhon ọnẹyen guọlọ efe? Eunice ọnọ sabu ha userhumu rẹn Timothy, dedevwo ọ sabu brorhiẹn riẹ-ẹn. Izede ọgo? Ọnọ sabu wian gbanhon yono ọmọyen no vwo ẹguọlọ okokodo kpahen Jehova, ọrhẹ ọdaremẹro kpahen Jesu. Orhiẹ emiemọ re riẹ ẹga sansan ọvo yi vwo obẹnbẹn aye ina ha userhumu rẹn emọ aye ga i Jehova-a. Orhianẹ izu ọrhẹ ọsẹ na a ga i Jehova dede, ọnọ sabu bẹn aye ine yono emọ aye nẹ aye i fuevwan vwo ẹguọlọ kpahen Jehova. Me ye emiemọ ina sabu yono nẹ udje Eunice?

8. Marhẹ ane ono ru ha userhumu rẹn esa ye hẹrote emọ na nẹ aye i sabu ga i Jehova?

 ⁸ Lele emọ yono i Baibol na kugbe. Imizu emẹse, orhianẹ esa are ọ ga i Jehova, Jehova ọ guọlọre taghene are i ha userhumu rẹn emọ are ga ye. Izede wu ne ru ru te omaran, ọrẹ wu na hobọtua ẹkwaphiẹrhotọre Ogame Ekrun ọke ephian. Tẹmro ro djephia taghene wu vwo ọdamẹ kpahen ẹkwaphiẹrhotọre na, ji roro kpahen oborẹ wu na sabu ru ro no toroba amerhen ẹkwaphiẹrhotọre na. Ọkezẹko, wu na sabu ha userhumu rẹn esa mwuegbe uyono kirighwo ra na haphia uvuẹn ẹkwaphiẹrhotọre na. Habaye, orhianẹ emọ na ezẹko i do te ọrẹ aye ina riamerhen uyono omobọ nẹ ọbe na Riamerhen Akpenyerẹn Bẹmẹdẹ!, wu na sabu lele esa wian ha userhumu rẹn aye.

9. Bọgo yẹ ane rẹ esa ye ọ vwọ ga i Jehova ono ru mẹrẹn userhumu?

⁹ Izu ezẹko ya kobaro aye ine yono emọ aye i Baibol na, ọkezẹko ọnọ sabu rhirhiẹ taghene esa aye o hwu ne, yanghene ọ vwọ ga i Jehova-a. Orhianẹ omaran ọ havwọ uvuẹn oghwa ọnọ, wu vwe brudu-u. Jehova ọnọ ha userhumu wẹn. Ha ekwakwa ra ha yono i Baibol na, rọ haphia nyoma ukoko yi e lele emọ yono. Wu na ji sabu nọ emiemọ erọrọ ri te edje, nẹ aye i dje wẹn irorẹdjẹ ekpokpọ oborẹ wu ne ru ha ekwakwa enana ruẹ ogame ekrun. * (Prov. 11:14) Jehova ọnọ ji sabu ha userhumu wẹn lele emọ dabu tẹmro. Nẹrhomo vwe yi nọ ha userhumu wẹn sabu rhe oborẹ ọ ha uvuẹn ẹhẹn emọ enọ. (Prov. 20:5) Ha onọ ọlolọhọ jerẹ, ‘Me yẹ ebẹnbẹn rọmaido wẹn obẹ isukuru?’ ọnọ sabu lẹrhẹ are gbikun kugbe.

10. Izede ọrọrọ ọgo yẹ wu ne ru ha userhumu rẹn emọ yono kpahen Jehova?

¹⁰ Guọlọ uphẹn wu ne yono emọ kpahen Jehova. Ta rẹn emọ kpahen Jehova ọrhẹ ekwakwa irhorhomu buebun ro ru wẹn ne. (Deut. 6:6, 7; Isa. 63:7) Ọnana ọ ghanren omamọ maido, orhianẹ wu sabu lelie yono kugbe uvuẹn oghwa ọke ephia-an. Christine, ra hunute vrẹn ne, ọrhọ ta: “Orhiẹ ọke ephian mie vwo uphẹn ta kpahen Jehova-a, omarana ni mia ha kuphẹn kuphẹn ruiruo. Ame a sabu nya kugbe uvuẹn izede yanghene ye bi owọ uvuẹn urhie neneyo ame i sabu tẹmro kpahen emama igbevwunu eri Jehova, ọrhẹ iyono i Baibol erọrọ. Ọke emọ mẹ a ghwanren ne, ni mia ha urhebro rẹn aye nẹ aye i yono i Baibol na rẹn oma aye.” Habaye, dabu tẹmro orhorhomu kpahen ukoko i Jehova ọrhẹ imizu ri ha uvuien. Wu vwa tẹmro obiobiomu kpahen ekpako ukoko-o. Oborẹ wu ta rẹn aye kpahen ekpako na, ọnọ sabu lẹrhẹ aye brorhiẹn sẹ aye ine bru ekpako nya ọke aye i rha dẹrughwaroghwu ebẹnbẹn.

11. Lele oborẹ ọ ha James 3:18, mesoriẹ ọ ghanren ne toroba ufuoma uvuẹn oghwa?

¹¹ Toroba ufuoma uvuẹn oghwa. Rhe dje ẹguọlọ wu vwo kpahen esa ọrhẹ emọ enọ phia. Tẹmro rẹn esa izede esiri ọrhẹ ọghọ, ji yono emọ nẹ aye i hẹrokeluo. We rhe ruẹ ọnana, nu we toroba ufuoma ro fori no rhirhiẹ oghwa re yono kpahen Jehova. (Se James 3:18.) Roro kpahen udje Jozsef, rọ ga ẹrhẹ ọkobaro oghẹnrensan uvuẹn Romania. Ọke rọ ghwanran,  ọsẹ ye ọ lẹrheriẹ bẹn riẹn, izie ọrhẹ imizie, rẹ aye ina ga i Jehova. Jozsef nọ tare: “Izu mẹ ọ damoma ro no fiẹ ufuoma rhẹ oghwa na. Ọke omẹdjan ọsẹ mẹ ọ gbanhanrhọ, uruemru esiri izu mẹ no kodorhọ. Ọke izu mẹ ọ mẹriẹn taghene ọ bẹn ame ina huvwele ọsẹ ame, no se Ephesians 6:1-3 rẹn ame. Omarana, nọ ta rẹn ame kpahen omamọ iruemru ọsẹ ame o vwori, nẹ ame i ji nie ghanghanren. Ọrana ọ ha userhumu rẹn ame vwo ufuoma uvuẹn oghwa ame.”

12. Lele oborẹ ọ ha 2 Timothy 1:5, marhẹ udje Eunice ọ hobọte Timothy lele?

¹² Se 2 Timothy 1:5. Eunice o dje omamọ udje rhotọre rẹn Timothy. O yonirien taghene o fori na kpare idjaghwẹ sekpahen esegburhomẹmro re vwori. (Jas. 2:26) Timothy ọ mẹriẹnvwrurhe taghene ẹguọlọ okokodo rẹ izie o vwo kpahen Jehova, o mwurien kpare idjaghwẹ. Timothy ọ djokarhọ ye taghene oma ọ merhen izie fọkime ọ ga i Jehova. Marhẹ udje Eunice o ru hobọte Timothy? Jerẹ oborẹ ọnyikọ Paul o djephia, Timothy o vwo aruẹ esegburhomẹmro izie. Ọnana ọ phia kpregede-e. Timothy ọ dabu ni udje izie so, nọ ji hẹrokelie. Ọrẹ ohọhọme, izu buebun inyenana, i sabu hobọte ekrun aye, izede rọ “vabọ ẹmro.” (1 Pet. 3:1, 2) Wu na ji sabu ruẹ omaran. Izede ọgo?

13. Mesoriẹ o fo nẹ izu ọ ha onyerẹnkugbe yi rhẹ Jehova karo?

¹³ Ha onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Jehova karo. (Deut. 6:5, 6) Jerẹ izu buebun, wa wian ewian buebun. Wa ghwọghọ ọke, igho, sẹrerhumuji omerhẹn ọrhẹ ekwakwa erọrọ neneyo wu sabu hẹrote edamẹ emọ enọ. Ọrẹn, o fo ne wu kpọke rhẹ ekwakwa erọrọ nyaji onyerẹnkugbe ọnọ rhẹ Jehova vwo-o. Fi ọke rhotọre nẹrhomo ọke ephian, ruẹ uyono i Baibol omobọ, ji riẹ uyono ukoko. We rhe ruẹ omaran, wu ne tikẹrẹ i Jehova rhọ, ji rhiẹ omamọ udje rẹn ekruon ọrhẹ awọrọ.

14-15. Me wu yono nẹ udje Leanne, Maria, ọrhẹ João?

¹⁴ Roro kpahen idje iphuphẹn ezẹko ri vwo ẹguọlọ kpahen Jehova ji hẹrosuiẹ, fọkime aye i dabu ni idje izu aye so. Ọmọ ọgbọtọ Christine re se Leanne, ọrhọ ta: “Ame i vwa sabu yono ọrẹ afiede-e. Ọrẹn, izu mẹ o vwo uruemru re riẹ uyono ukoko ọke ephian. Udje yi ọrhẹ imwẹro ro vwori, ọ ha userhumu rẹn ame sabu vwo esegburhomẹmro rhọ. Ame i rheri taghene ọnana urhomẹmro na ọke jijiri, ame i ki tobọ tuẹn uyono ukoko ẹnya rhọ.”

¹⁵ Maria, rẹ ọsẹ ye ọ ha oja re aye fọkiẹ uyono ukoko aye a nya, ọrhọ ta: “Izu mẹ owuọwan usuẹn imizu re fiudugbere mi rheri. Ọke mia ha ọmọvwerhe ọ bẹn mẹ mi ne ruẹ ekwakwa ezẹko, fọkime ofẹn o mwu mẹ kpahen oborẹ awọrọ ina ta. Ọrẹn, ọke mia mẹrẹn oborẹ izu mẹ o fiudugbere lele, ọrhẹ oborẹ ọ ha Jehova karo uvuẹn akpenyerẹn yen, ọnana nọ ha userhumu mẹ sabu fiẹ ofẹnzẹ onyakpọ kparobọ.” João, rẹ ọsẹ ye o jurhi taghene aye i vwa tẹmro kpahen i Baibol uvuẹn oghwa aye-e, ọrhọ ta: “Ọkezẹko, oborẹ ọ mai hobọte mẹ ọyẹ omwemẹ izu mẹ o vwori ro no tiobọnu kemru kemru fọkiẹ ọsẹ mẹ, jokpanẹ ẹguọlọ ro vwo kpahen Jehova, ọrhẹ ọrọ nọ ga ye.”

16. Marhẹ omamọ udje izu ono ru hobọte awọrọ?

 ¹⁶ Izu, are i karorhọ taghene udje are ọ hobọte awọrọ. Izede ọgo? Roro kpahen oborẹ udje Eunice ọ hobọte ọnyikọ Paul. Ọ mẹrẹnvwrurhe taghene obọdẹn esegburhomẹmro i Timothy, o ‘kiki . . . gberi Eunice.’ (2 Tim. 1:5) Ọkiọgo yi Paul ọ kiki djokarhọ esegburhomẹmro Eunice? Ọkezẹko, ọke rọ wian owian imishọnari ọrukaro, ọke rọ vwa Lois ọrhẹ Eunice uvuẹn Lystra, ji ha userhumu rẹn aye sabu rhiẹ Ilele Kristi. (Acts 14:4-18) Gbe rorie: Ọke oru—ọke ẹgbukpe 15 a vrẹn— ri Paul ọ ya vwe Timothy, ọ ji karorhọ irueruo esegburhomẹmro Eunice, nọ ji ha urhebro rẹn awọrọ nẹ aye i hẹrokelie! Itiọrurhomẹmro, udje Eunice ọ hobọte yi ọrhẹ Ilele Kristi erọrọ uvuẹn ọke inyikọ na. Orhianẹ owẹwẹ ọvo ya hẹrote emọ yanghene wu ha uvuẹn ekrun re riẹ ẹga sansan, vwo imwẹro taghene udje esegburhomẹmro ọnọ, ọ hobọte awọrọ ji mwu aye kpare idjaghwẹ.

17. Me yo fori wu ru orhianẹ ọmọ ọ vwọ nyalele uyono wa yẹ ye-e?

¹⁷ Me yo fori wu ru orhianẹ ọmọ ọ vwọ nyalele oborẹ we yonie-e? Karorhọ taghene ne yono ọmọ ọ ha ọke. Jerẹ oborẹ ọ ha uvuẹn ifoto na, wu rha wọ ukeri rhotọre, wu na sabu rhe roro sẹ ọnọ họ, ji do dẹrẹrhiẹ orhan rọ nọ mọ emamọ. Dedevwo wu sabu sun oborẹ ọnọ do lele-e, ọrẹn wu na rha kpọtiẹ neneyo ọ sabu rha dua. (Mark 4:26-29) Ọrẹ ohọhọme,  wẹwẹ izu ina sabu rhe roro sẹ oborẹ we yono ọmọ ọnọ sabu te ọmuduie. Wu sabu sun oborẹ ono nerhumie rhe-e. Ọrẹn, ọke we ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri ne wu sabu yonie, wa yẹ ye uphẹn rọ nọ ha ẹga ro fiotọre rẹn Jehova.—Prov. 22:6.

18. Marhẹ i Jehova ono ru ha userhumu rẹn emọ rhiẹ ugbehian yen?

¹⁸ Nẹ ọke ahwanren rhe, Jehova ọ ha userhumu rẹn iphuphẹn buebun nẹ aye i sabu rhiẹ ugbehian yen. (Ps. 22:9, 10) Ọye ọnọ ji sabu ha userhumu rẹn emọ rhiẹ ugbehian yen, orhianẹ aye i guọlọre. (1 Cor. 3:6, 7) Orhianẹ emọ i tobọ beghe, Jehova ọnọ ji tẹnrovi aye no dje ẹguọlọ phia rẹn aye. (Ps. 11:4) Aye i rhe djephia taghene aye i “vwo omamọ ẹhẹn,” Jehova ọnọ ha userhumu rẹn aye. (Acts 13:48; 2 Chron. 16:9) Jehova ọnọ ha userhumu wẹn tẹmro ri gbare uvuẹn ọke ro serhọ—ọke emọ enọ a vi guọlọ rhon aruẹ ẹmro erana. (Prov. 15:23) Yanghene ọnọ sabu mwu omizu owu uvuẹn ukoko na, kpare idjaghwẹ dje ọdamẹ phia rẹn aye. Orhianẹ emọ i ghwanren te imirẹghwa ne, Jehova ọnọ sabu lẹrhẹ aye karorhọ oborẹ aye i yono vrẹn ne. (John 14:26) Oma ọ merhen i Jehova ọke we yono emọ nyoma ẹmro ọrhẹ udje ọnọ.

19. Mesoriẹ ono mwuo ẹro taghene wu na sabu vwo ekwerhọ i Jehova?

¹⁹ A bọn ẹguọlọ ri Jehova o vwo kpahuọn, sekpahen odjẹ emọ enọ-ọ. O vwo ẹguọlọ kpahuọn fọkime wẹwẹ i vwo ẹguọlọ kpahiẹn. Orhianẹ owẹwẹ ọvo ya hẹrote emọ enọ, Jehova o veri taghene ono rhiẹ Ọsẹ rẹn emọ, ọrhẹ Ọrọhẹrote owẹwẹ. (Ps. 68:5) Wu sabu brorhiẹn rẹn emọ sẹ aye ina ga i Jehova yanghene aye i ga ye-e. Ọrẹn, wu rha hẹroso userhumu i Jehova, ji ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri, wu ne vwo ekwerhọ ọnẹyen.