Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 17

Saida mak inan sira bele aprende husi Eunice?

Saida mak inan sira bele aprende husi Eunice?

“Keta fila kotuk ba ó-nia inan nia hanorin. [Ida-neʼe] hanesan koroa furak ba ó-nia ulun no korrente ida neʼebé hafurak ó-nia kakorok.”​—PROV 1:8, 9.

KNANANUK 137 Feto fiar-naʼin sira

IHA LISAUN NEʼE a

Timóteo nia inan Eunice, no Timóteo nia avó-feto Loide kontente no orgullu bainhira Timóteo hetan batizmu (Haree parágrafu 1)

1-2. (a) Sé mak Eunice? No susar saida mak nia hasoru nuʼudar inan ida? (b) Fó komentáriu kona-ba dezeñu iha livru oin.

 MASKI Bíblia la esplika kona-ba Timóteo nia loron batizmu, maibé ita bele imajina Timóteo nia inan Eunice sente oinsá iha loron neʼebé Timóteo hetan batizmu. (Prov 23:25) Ita bele fiar katak nia sente orgullu tebes bainhira Timóteo hamriik iha bee laran. Eunice hatudu oin-midar no Timóteo nia avó-feto Loide hamriik iha ninia sorin. Eunice sente kontente tebes bainhira ema hatama Timóteo nia isin ba bee laran. Timóteo sai husi bee ho oin-midar, no Eunice komesa tanis tanba kontente. Maski susar, Eunice konsege hanorin ninia oan-mane atu hadomi Jeová no mós Jesus Kristu. Susar saida deʼit mak nia hasoru?

2 Timóteo nia inan-aman tuir relijiaun neʼebé la hanesan. Ninia aman mak ema Gregu no ninia inan no mós avó-feto mak ema Judeu. (Após 16:1) Karik Eunice no Loide sai ema Kristaun bainhira Timóteo joven. Maibé ninia aman la sai ema Kristaun. Relijiaun ida-neʼebé mak Timóteo hili? Nia idade toʼo ona atu halo desizaun rasik. Nia iha opsaun tolu. Nia bele hili atu tuir ninia aman nia relijiaun, kaer metin ba tradisaun Judeu neʼebé nia aprende husi kiʼik kedas ka sai Jesus Kristu nia dixípulu.

3. Tuir Provérbios 1:8, 9, Jeová sente oinsá kona-ba inan sira neʼebé ajuda sira-nia oan atu sai Jeová nia belun?

3 Inan Kristaun sira ohin loron mós hadomi sira-nia família. No sira hakarak tebes atu ajuda sira-nia oan atu iha relasaun diʼak ho Jeová. Jeová hafolin tebes sira-nia hakaʼas an. (Lee Provérbios 1:8, 9.) Jeová ajuda ona inan barak atu hanorin sira-nia oan kona-ba lia-loos.

4. Susar saida mak inan sira hasoru ohin loron?

4 Nuʼudar inan, dala ruma Ita hanoin kona-ba se Ita-nia oan sei serbí Jeová hanesan Timóteo. Inan-aman sira mós hatene susar saida mak oan sira hasoru iha mundu aat neʼe. (1 Ped 5:8) Liután neʼe, inan barak hasoru susar tanba haboot oan mesak ka sira-nia laʼen la serbí Jeová. Porezemplu, irmán ida naran Christine b hatete: “Haʼu-nia laʼen mak aman neʼebé diʼak no hadomi família, maibé nia lakohi haʼu atu haboot ami-nia oan sira nuʼudar Testemuña. Haʼu tanis beibeik no hanoin: ‘Haʼu-nia oan sira sei serbí Jeová ka lae?’”

5. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende saida?

5 Se Ita mak inan ida, Ita bele duni hetan susesu hanesan Eunice. Iha lisaun neʼe, ita sei aprende oinsá atu banati-tuir Eunice nia ezemplu kona-ba hanorin oan sira liuhusi liafuan no mós hahalok. Ita mós sei haree oinsá Jeová sei ajuda ita.

HANORIN ITA-NIA OAN LIUHUSI ITA-NIA LIAFUAN

6. Tuir 2 Timóteo 3:14, 15, oinsá mak Timóteo sai ema Kristaun?

6 Kuandu Timóteo sei kiʼik, ninia inan hakaʼas an atu hanorin nia kona-ba “buat neʼebé hakerek iha livru santu” hodi tuir ema Judeu nia hanorin. Eunice nia koñesimentu mak limitadu tanba nia la hatene buat ida kona-ba Jesus Kristu. Maski nuneʼe, buat neʼebé Timóteo aprende husi Eskritura sira bele ajuda nia atu sai ema Kristaun. Maibé nia sei sai ema Kristaun ka lae? Nuʼudar joven ida, nia bele hili atu sai ema Kristaun ka lae. Karik Timóteo “fiar metin” ba lia-loos kona-ba Jesus tanba ninia inan nia hakaʼas an. (Lee 2 Timóteo 3:14, 15.) Eunice sente kontente tebes tanba bele hanorin ninia oan-mane kona-ba Jeová maski neʼe susar. Eunice moris tuir duni ninia naran neʼebé signifika “manán”.

7. Saida mak Eunice halo atu ajuda ninia oan depois batizmu?

7 Batizmu mak hakat importante iha Timóteo nia moris, maibé Eunice nafatin hanoin barak kona-ba buat neʼebé Timóteo sei halo depois batizmu. Timóteo sei uza ninia moris atu halo saida? Nia sei ransu ho ema la diʼak ka lae? Nia sei bá eskola iha sidade Atenas no komesa fiar ba filozofia oioin ka lae? Nia sei uza ninia tempu joven atu halo saida? Nia sei gasta ninia tempu no enerjia atu sai riku ka lae? Eunice labele foti desizaun ba Timóteo, maibé nia bele ajuda Timóteo. Oinsá? Nia kontinua hakaʼas an atu ajuda Timóteo haburas domin ba Jeová no hatudu agradese ba buat hotu neʼebé Jesus halo ona. Klaru katak laʼós deʼit família ho inan-aman neʼebé tuir relijiaun la hanesan mak hasoru susar atu ajuda sira-nia oan serbí Jeová ho laran metin, maibé inan-aman neʼebé serbí Jeová mós bele hasoru susar neʼebé hanesan. Saida mak inan-aman bele aprende husi Eunice?

8. Oinsá feen ida bele ajuda ninia laʼen neʼebé iha lia-loos atu hanorin oan sira kona-ba lia-loos?

8 Estuda Bíblia ho Ita-nia oan sira. Se Ita-nia laʼen mós iha lia-loos, Jeová hakarak Ita atu ajuda Ita-nia laʼen atu hanorin oan sira kona-ba Jeová. Dalan ida atu halo ida-neʼe mak hodi apoia Ita-nia laʼen atu halaʼo beibeik Adorasaun Família. Koʼalia pozitivu kona-ba Adorasaun Família nian no hanoin oinsá Ita bele ajuda Ita-nia família atu gosta tempu neʼe. Karik Ita bele ajuda Ita-nia laʼen atu halo planu kona-ba projetu espesiál ruma durante Adorasaun Família. Liután neʼe, se Ita-nia oan nia idade toʼo ona atu bele hetan benefísiu hodi estuda livru Moris Haksolok ba Nafatin, Ita bele ajuda Ita-nia laʼen atu estuda ho oan sira.

9. Se Ita-nia laʼen la serbí Jeová, Ita bele hetan ajuda husi neʼebé?

9 Inan balu haboot oan mesak deʼit ka sira-nia laʼen la serbí Jeová, tan neʼe sira mak tenke estuda Bíblia ho sira-nia oan. Se Ita-nia situasaun mak hanesan neʼe, keta hanoin barak. Jeová sei ajuda Ita. Uza didiʼak ekipamentu hanorin nian neʼebé organizasaun prepara ona atu hanorin Ita-nia oan sira. Ita mós bele husu inan-aman seluk kona-ba oinsá atu uza ekipamentu sira-neʼe iha adorasaun família nian. c (Prov 11:14) Jeová mós bele ajuda Ita atu komunika ho Ita-nia oan sira. Husu Jeová atu ajuda Ita buka-hatene saida mak Ita-nia oan hanoin no sente. (Prov 20:5) Ita bele husu pergunta simples ba Ita-nia oan, hanesan: ‘Susar saida mak ó hasoru iha eskola?’ Neʼe bele loke dalan ba Ita atu komesa koʼalia ho Ita-nia oan.

10. Iha dalan saida tan mak Ita bele ajuda Ita-nia oan atu aprende kona-ba Jeová?

10 Buka dalan oioin atu hanorin Ita-nia oan kona-ba Jeová. Koʼalia kona-ba Jeová no buat diʼak oioin neʼebé nia halo ona ba Ita. (Deut 6:6, 7; Isa 63:7) Neʼe importante, liuliu se Ita labele estuda beibeik ho Ita-nia oan iha uma. Irmán Christine neʼebé temi ona ohin hatete: “Haʼu ladún iha oportunidade barak atu bele koʼalia kona-ba buat espirituál ho haʼu-nia oan sira, tan neʼe haʼu aproveita oportunidade hotu neʼebé haʼu iha. Bainhira laʼo halimar hamutuk ka saʼe bero, ami koʼalia kona-ba Jeová nia kriasaun no mós buat espirituál sira seluk. Kuandu haʼu-nia oan sira-nia idade aumenta, haʼu anima sira atu estuda Bíblia rasik.” Ita mós bele koʼalia pozitivu kona-ba Jeová nia organizasaun no mós irmaun-irmán sira. Labele kritika katuas sira. Buat neʼebé Ita koʼalia kona-ba katuas sira bele ajuda Ita-nia oan sira atu la taʼuk hodi hakbesik ba katuas sira bainhira presiza ajuda.

11. Tuir Tiago 3:18, tanbasá importante atu haburas dame iha uma-laran?

11 Haburas dame iha uma-laran. Fó-hatene beibeik ba Ita-nia laʼen no mós oan katak Ita hadomi sira. Bainhira koʼalia kona-ba Ita-nia laʼen, diʼak atu sempre koʼalia ho laran-diʼak no respeitu, no treinu Ita-nia oan sira atu halo buat neʼebé hanesan. Se Ita halo nuneʼe, neʼe sei haburas dame iha uma-laran no sei fasil liu ba Ita-nia oan atu aprende kona-ba Jeová. (Lee Tiago 3:18.) Hanoin toʼok irmaun Jozsef nia ezemplu. Nia serbí nuʼudar pioneiru espesiál iha rai-Roménia. Bainhira nia sai boot, ninia aman halo susar ba nia, ninia inan no mós ninia biin-alin sira atu serbí Jeová. Jozsef hatete: “Amá hakaʼas an atu haburas dame iha uma. Bainhira apá trata aat liután amá, amá hatudu laran-diʼak liután ba nia. Kuandu susar ba ami atu hatudu respeitu no halo tuir apá, amá sei koʼalia ho ami kona-ba Éfeso 6:1-3. Tuirmai, amá sei koʼalia kona-ba apá nia hahalok diʼak sira no ajuda ami atu komprende tanbasá ami presiza hadomi apá. Tanba amá halo nuneʼe, neʼe ajuda ami-nia família atu iha dame.”

HANORIN ITA-NIA OAN LIUHUSI ITA-NIA HAHALOK

12. Tuir 2 Timóteo 1:5, Eunice nia ezemplu fó impaktu saida ba Timóteo?

12 Lee 2 Timóteo 1:5. Eunice hatudu ezemplu diʼak ba Timóteo. Eunice hanorin Timóteo katak fiar neʼebé loos tenke hatudu sai liuhusi hahalok. (Tgo 2:26) Timóteo bele haree katak ninia inan hadomi tebes Jeová liuhusi ninia hahalok no ninia inan mós hatudu katak serbí Jeová lori kontente ba nia. Eunice nia ezemplu fó impaktu saida ba Timóteo? Hanesan apóstolu Paulo hatete, Timóteo iha fiar metin hanesan ninia inan. No neʼe la mosu mesak deʼit. Timóteo haree ninia inan nia ezemplu diʼak no deside atu banati-tuir ninia inan. Nuneʼe mós ho ohin loron, inan barak ajuda sira-nia família atu serbí Jeová, ‘laʼós liuhusi sira-nia liafuan, maibé liuhusi sira-nia hahalok’. (1 Ped 3:1, 2) Ita mós bele halo nuneʼe. Oinsá?

13. Tanbasá inan ida tenke tau uluk ninia relasaun diʼak ho Jeová?

13 Tau uluk Ita-nia relasaun diʼak ho Jeová. (Deut 6:5, 6) Hanesan inan sira seluk, Ita mós halo sakrifísiu oioin atu tau matan ba Ita-nia oan. Porezemplu, Ita sakrifika tempu, osan, dala ruma ladún toba no mós halo sakrifísiu seluk tan. Maibé keta sai okupadu demais toʼo la iha tempu atu hametin Ita-nia relasaun diʼak ho Jeová. Arranja beibeik tempu atu estuda Bíblia mesak, halo orasaun mesak no tuir reuniaun beibeik. Bainhira Ita halo ida-neʼe, neʼe sei hametin Ita-nia relasaun diʼak ho Jeová no hatudu ezemplu diʼak ba Ita-nia família no mós ba ema seluk.

14-15. Ita bele aprende saida husi Leanne, Maria, no João nia ezemplu?

14 Mai ita koʼalia kona-ba ezemplu balu husi joven sira neʼebé hadomi no tau fiar ba Jeová tanba haree sira-nia inan nia hahalok. Irmán Christine nia oan-feto naran Leanne hatete: “Ami labele estuda Bíblia kuandu apá iha uma. Maski ami ladún iha koñesimentu kona-ba Bíblia, maibé amá nia ezemplu ajuda ami atu fiar metin. Amá sempre tuir reuniaun sira. Ami hatene neʼe mak lia-loos, kleur antes ami tuir reuniaun sira.”

15 Ezemplu seluk mak kona-ba irmán Maria. Uluk, dala ruma ninia apá trata aat nia, ninia inan, maun no alin-feto tanba tuir reuniaun. Maria hatete: “Amá mak irmán neʼebé aten-brani. Bainhira haʼu sei kiʼik, dala ruma haʼu lakohi halo buat ruma tanba taʼuk ema seluk nia hanoin kona-ba haʼu. Maibé amá nia ezemplu kona-ba aten-brani no tau uluk Jeová iha ninia moris ajuda haʼu atu manán haʼu-nia taʼuk ba ema.” Ezemplu seluk tan mak kona-ba irmaun João. Ninia apá bandu nia, ninia inan, no alin naʼin-tolu atu labele koʼalia kona-ba Jeová no Bíblia iha uma. João dehan: “Amá prontu atu halo buat oioin atu halo apá kontente. Maibé nia sei nunka husik ninia domin ba Jeová, no neʼe mak book tebes haʼu-nia laran.”

16. Oinsá inan ida nia ezemplu bele fó impaktu ba ema seluk?

16 Inan sira, hanoin-hetan katak Ita-nia ezemplu bele fó impaktu ba ema seluk. Oinsá? Hanoin toʼok kona-ba oinsá Eunice nia ezemplu fó impaktu ba apóstolu Paulo. Paulo rekoñese katak Timóteo nia fiar neʼebé la laran-makerek mai husi ninia inan Eunice. (2 Tim 1:5) Karik dala primeiru neʼebé Paulo nota Eunice nia fiar mak bainhira Paulo halo viajen primeiru nuʼudar misionáriu. Karik nia hasoru Loide no Eunice iha Listra. Karik nia ajuda sira atu sai Jesus nia dixípulu. (Após 14:4-18) Bainhira Paulo hakerek ba Timóteo tinan 15 liutiha, Paulo nafatin hanoin-hetan Eunice nia hahalok laran-metin, no dehan katak diʼak atu banati-tuir Eunice. Eunice nia ezemplu anima duni apóstolu Paulo no ema Kristaun sira iha tempu neʼebá. Se Ita haboot oan mesak ka Ita-nia laʼen la serbí Jeová, fiar bá katak Ita-nia ezemplu hametin no anima ema seluk.

Presiza tempu atu bele ajuda Ita-nia oan hadomi Jeová. Keta rende an! (Haree parágrafu 17)

17. Saida mak Ita bele halo se Ita-nia oan la interese atu serbí Jeová maski Ita hakaʼas an ona?

17 Saida mak Ita bele halo se Ita-nia oan la interese atu serbí Jeová maski Ita hakaʼas an ona? Hanoin-hetan katak presiza tempu atu bele treinu labarik sira. Hanesan hatudu iha dezeñu, bainhira Ita kuda fini, karik dala ruma Ita duvida se fini neʼe sei moris no fó fuan ka lae. Maski Ita labele kontrola ida-neʼe, maibé Ita nafatin rega ai-horis neʼe atu bele fó rezultadu diʼak. (Mc 4:26-29) Nuneʼe mós nuʼudar inan, dala ruma Ita duvida se Ita konsege book Ita-nia oan nia laran ka lae. Ita labele kontrola oan sira-nia desizaun. Maibé se Ita kontinua atu treinu sira, Ita bele fó oportunidade ba sira atu sai Maromak nia belun.​—Prov 22:6.

SADERE BA JEOVÁ NIA AJUDA

18. Oinsá Jeová bele ajuda Ita-nia oan atu sai ninia belun?

18 Husi tempu uluk kedas, Jeová ajuda ona joven barak atu sai ninia belun. (Sal 22:9, 10) Nia mós bele ajuda Ita-nia oan atu sai ninia belun, se Ita-nia oan mós hakarak ida-neʼe. (1 Kor 3:6, 7) Maski Ita-nia oan la serbí Jeová, maibé Jeová sei kontinua hadomi sira. (Sal 11:4) Bainhira sira hatudu katak sira “prontu atu simu lia-loos”, Jeová sei prontu atu ajuda sira sai ninia belun. (Após 13:48; 2 Krón 16:9) Jeová bele ajuda Ita atu koʼalia buat neʼebé loos iha tempu neʼebé loos, bainhira Ita-nia oan presiza tebes atu rona ida-neʼe. (Prov 15:23) Ka karik Jeová sei book irmaun ka irmán ida atu hatudu interese ba sira. Bainhira Ita-nia oan sira sai boot, karik Jeová sei ajuda sira atu hanoin-hetan fali buat neʼebé uluk Ita hanorin ona ba sira. (João 14:26) Bainhira Ita kontinua treinu Ita-nia oan liuhusi Ita-nia liafuan no hahalok, Jeová sei haraik bensaun mai Ita.

19. Tanbasá Ita bele fiar katak Jeová kontente ho Ita?

19 Jeová nia domin ba Ita la depende ba Ita-nia oan nia desizaun sira. Nia hadomi Ita tanba Ita hadomi nia. Se Ita haboot oan mesak, Jeová promete atu sai Aman ba Ita-nia oan no mós proteje Ita. (Sal 68:5) Ita labele kontrola Ita-nia oan nia desizaun atu serbí Jeová ka lae. Maibé se Ita kontinua sadere ba Jeová no hakaʼas an, Jeová sei kontente ho Ita.

KNANANUK 134 Oan sira mak liman-rohan

a Ita sei aprende kona-ba oinsá inan Kristaun sira bele hetan benefísiu husi Timóteo nia inan Eunice no ajuda oan sira atu hatene no hadomi Jeová.

b Naran balu laʼós naran neʼebé loos.

c Porezemplu, haree lisaun 50 husi livru Moris Haksolok ba Nafatin no informasaun ho títulu “Ideia balu kona-ba adorasaun família nian no estuda mesak” husi Livru Haklaken 15 Agostu 2011, pájina 6-7.