Skip to content

Shimbukira oku mukololo gw'ebili mo

MWAZI G’OKUYIGA 18

Okuntu Wakachihebera h’Emihigo y’Ekiroho n’Okuyihikira

Okuntu Wakachihebera h’Emihigo y’Ekiroho n’Okuyihikira

“Owaze bwenene kw’ebyola bintu; osere mubyo, y’amaja-mbere mawe mabonekana bwinja oku bantu boshi.”​—1 TI. 4:15.

OLWIMPO 84 Niko Tayari Kusaidia

OKU BUGEKE *

1. Mihigo nyabachi rhwakachiheberaho?

 RHWEWE nka Bakristu b’okuli, rhuzigiire Yehova bwenene. Rhulonzeze rhumuhe ebinja kulusha rhwakaba rhugwerhe. Aliko, yirhukolera Yehova buli choshi rhwakagala, bihemere rhuchihebere h’emihigo y’ekiroho rhunayihikire; nk’okukuza engeso z’Echikristu, okuyiga obufundi buhyahya, n’okulola enjira rhwakakolera mw’abandi. *

2. Bulagurhe rhukwanene kuchihebera h’emihigo y’ekiroho n’okuchihangana rhuyihikire?

2 Bulagurhe rhukwanene kugwarha enyorha y’okujira amaja-mbere m’ekiroho? Ech’oburhanzi, rhulonzeze kusimisa Darha muzigirwa w’embingu. Yehova anayunva asimire ey’arhubona rhuli rhwakolesa empano n’obuhashe bwerhu omu kuchihaana loshi omu kasi kage. Oku bwindi, rhulonzeze kujira amaja-mbere m’ekiroho yirhukolera bene-berhu na bali-berhu bwenene. (1 Te. 4:9, 10) Rhube rhwamalegama omu kuli changwa nanga, rhweshi rhwakajira amaja-mbere m’ekiroho. Leka rhulole gurhe rhwakala kujira ntyo.

3. Nk’oku olwandiko lwa 1 Timoteo 4:12-16 luderhere, bichi entumwa Paulo alihemere Timoteo ajirage?

3 Amango entumwa Paulo ayandikiraga Timoteo amaruba marhanzi, oyola murhabana mwinja alikal’ali mushamuka okoomere. Chirhabuzaga Paulo arhamuheba omurhima agenderere kujira amaja-mbere m’ekiroho. (Osome 1 Timoteo 4:12-16.) Nk’owazize oku binwa bya Paulo, wabona okw’alilonzeze Timoteo ajire amaja-mbere mu njira ebiri: akuze engeso z’Echikristu nk’obuzigire, obwemere, n’obuchesi; anayongere obufundi bwage, nk’ob’okusoma embere z’abantu, ob’okuhira abandi omurhima, n’ob’okuyigiriza. Oku rhuli rhwashambala oku mufano gwa Timoteo, rhwabona nka gurhe rhwakachihebera h’emihigo rhwakagala kuhikira yakarhurhabala kujira amaja-mbere m’ekiroho. Rhwashuba kobona njira ziguma rhwakajira mu binene omu kasi ka Yehova.

OKUZE ENGESO Z’ECHIKRISTU

4. Nk’oku olwandiko lwa Wafilipi 2:19-22 lushambere, bichi byarhumaga Yehova akolesa Timoteo bwenene?

4 Bichi byarhumaga Yehova akolesa Timoteo bwenene? Zili ngeso zinja z’Echikristu aligwerhe. (Osome Wafilipi 2:19-22.) Ebinwa Paulo aderhaga ku Timoteo, biyerekene okw’aliri mwirhohye, mwimana, w’obushiru, na munihirwa. Aligwerhe obuzigire bukomere ku bene-babo, analiri abashishikala bwenene. Echola charhuma Paulo azigira Timoteo arhanaganganaga kumuhereza engabane zikomere. (1 Ko. 4:17) Konakuguma, rhukagenderera kukuza engeso zisimisize Yehova, arhuzigira, rhwanakoleswa bwenene omu chibaga.​—Zb. 25:9; 138:6.

Orhegeere engeso y’Echikiristu wakasima okuze (Olole echifungo cha 5-6)

5. a) Bichi byakakurhabala omenye ngeso ehe y’Echikristu okwanene kukuza? b) Nk’okula efoto eyerekene, gurhe mwali-werhu ochili musole yachihangana oku muhigo gwage g’okuyereka abandi olukogo?

5 Ochishoge engeso wakasima okuze. Ogerereze omu sala ngeso zihe bihemere ojirire amaja-mbere. Ochishoge ngeso nguma wakasima ochisezeko. Omufano, ka wakasima obe wa lukogo, changwa ogwarhe nyorha nene y’okugwasa abenyu Bakristu? Okeneere kuba muntu w’okujira omurhula n’okubabalira? Nkabaga wakabona oku kuli kwinja bwenene obaze mwira wawe w’oku murhima akubwire ngahe bihemere ohindamule.​—Mez. 27:6.

6. Bichi wakajira y’ohikira omuhigo g’okukuza engeso nyinja?

6 Ojire Okwawe koshi y’ohikira omuhigo gwawe. Nka gurhe wakajira ntyo? Njira nguma kuli kuyiga bwinja-bwinja oku bilolere engeso olonzeze kukuza. Rhuderhe oku wakasima obe muntu onababalira abandi. Wakarhondera omu kusoma n’okukengera oku mifano eli omu Biblia y’abantu baliri bababalira abandi oku bulonza, n’abarhajiraga ntyo. Waza oku mufano gwa Yesu. Alibabalire abandi kurhenga oku murhima. (Lu. 7:47, 48) Arhanaliri achiseza oku magosa mabo, s’oku bi bakagalire kujira. Abafarisayo bowe b’omu siku za Yesu “baliri babona abandi nka ntacho bamalire.” (Lu. 18:9) Enyuma y’okuwaza kw’eyila mifano yombi, wakaja wachibaza: ‘Bichi nambona omu bandi? Ngeso zabo zihe inanchisezako?’ Akaba birhakuyoroheere kubabalira muntu mulebe, opime kuyandika engeso zage zinja. Wanaja wachibaza: ‘Gurhe Yesu anabona oyula muntu? Nk’aliri yewe, akamubabalire si?’ Rhukachigerereza ntyo, echola charhuma rhwahindamula amawazo merhu. Embere, hali oku byakarhuhema rhuchihangane bwenene yi rhubabalira owarhugayisize. Aliko rhukagenderera kuchihangana, nji hagera amango byarhuyorohera kubabalira.

OYIGE OBUFUNDI BW’AKAMARO

Oyigirize abandi akasi k’okukwiziza Echumbi lyenyu ly’Obwami (Olole echifungo cha 7) *

7. Nk’oku Mezali 22:29 ederhere, mu njira zihe Yehova ali akolesa mw’abakozi bagwerhe obufundi zene?

7 Ogwindi muhigo wakachiheberaho guli g’okuyiga obufundi bw’akamaro. Waza gurhe hakeneerwe bakozi banene b’okuyumbaka enju z’Ebeteli, Amachumbi m’Embuganano Zikulu, n’Amachumbi m’Obwami. Banene mw’abola bakozi, bapatire obufundi omu kukola haguma na bene-berhu bakoomere akasi. Nk’oku efoto eyerekene, bene-berhu na bali-berhu yibayiga obufundi bukeneerwe yi barhabala oku kasi k’okukwiziza Amachumbi m’Embuganano Zikulu n’Amachumbi m’Obwami. Kugerera eyila njira n’ezindi, Yehova Mungu, “Mwami w’esiku zoshi,” na Kristu Yesu, “Mwami . . . w’abami,” bali bayeneza bintu binene bisomeze kugerera abala bakozi bagwerhe obufundi. (1 Ti. 1:17; 6:15; osome Mezali 22:29.) Rhulonzeze rhujire okwerhu koshi n’okukolesa obufundi bwerhu omu kuha Yehova obukuze, s’arhali rhwewe rhwenyine.​—Yoh. 8:54.

8. Gurhe wakajira y’ochihebera h’omuhigo g’okuyiga obufundi bw’akamaro?

8 Ochishoge obufundi wakasima oyige. Bufundi nyabachi wakachisezako? Obaze abashamuka b’echibaga chawe changwa nkabaga omwimangizi wenyu w’omuzunguluko bufundi buhe abwene wakayiga. Omufano, nka bakubwirire oku bihemere okwize okuntu onaderha, oyongere n’obuhashe bwawe b’okuyigiriza, obabwire bakurhabale omenye bichi wakahindamula omu nderho yawe. Naho wanachihangana kujira amaja-mbere. Gurhe wakagala kujira ntyo?

9. Gurhe wakajira y’ohikira omuhigo g’okuyongera obufundi bwawe?

9 Ojire okwawe koshi y’ohikira omuhigo gwawe. Rhuderhe ok’olonzeze okwize bwinja obufundi bwawe b’okuyigiriza. Wakayiga bwinja-bwinja ebronshire Fanya Bidii Katika Kusoma na Kufundisha. Amango wahabirwe echipindi wageza oku mbuganano z’ahagarhi k’eboso, wakabwira mwene-werhu okoomere arhange akuyunvirize, anakubwire aha bihemere okwize. Orheganye bwinja engabane yawe, echola charhuma abandi babona kangana gurhe oli wakola bwenene n’ok’onali munihirwa.​—Mez. 21:5; 2 Ko. 8:22.

10. Lerha omufano guyerekene okuntu rhwakayongera obufundi bwerhu.

10 Gurhe si akaba obufundi oli walonza kukuza kuli kujira echintu chikukomerere? Orharhamaga! Mwene-werhu oyirikirwe Garry aliri alwisa y’amenya kusoma bwinja. Ayibukire gurhe aliri ayunva eshonyi ey’akasomere n’omulenge oku mbuganano. Aliko agenderera kuchihangana ayongere obufundi bwage. Zene akal’aderha oku, kugerera amazowezi ahabirwe, akal’ali ageza amajambo oku Chumbi ly’Obwami, oku mbuganano z’omuzunguluko, n’oku mbuganano ze eneo!

11. Kuguma na Timoteo, bichi byarhurhabala kukola binene omu kasi ka Yehova?

11 Ka Timoteo aliyinjire kuba muntu onaderha bwinja na mwalimu mwinja? Ebiblia erhaderhere. Aliko nta ngangane, Timoteo aligenderere kukuza obufundi b’okumurhabala akole bwinja engabane zage omu kukulikiza empanulo Paulo amuhaga. (2 Ti. 3:10) Konakuguma, rhukayongera obufundi bwerhu, rhwagala kukola binene omu kasi ka Yehova.

OLOLE ENJIRA WAKAKOLERA MW’ABANDI

12. Nka gurhe wayungukire omu kukolera abandi?

12 Rhweshi rhunayunguka n’akasi abandi bakolere. Amango rhuli omu bitaro, rhunasima bwenene amango abashamuka bakola omu Komite y’Obunvikane n’Ebitaro changwa ab’omu Bigusho by’Okurhangula Abalwala, bamarhulambagirira. Nk’echibazo chikomere chamarhuhikira omu kalamo, rhunasima bwenene amango omushamuka amarhola akasanzi k’okurhuyunviriza n’okurhuheba omurhima. Nka rhukeneere oburhabale oku funzo lye Biblia, rhunasima bwenene amango painiya okoomere amayemera arhuherekeza n’okurhuha amandi mawazo makarhurhabala. Abola bene-berhu na bali-bwerhu boshi banayunva obusime amango bamarhabala. Rhwakagwarha k’ogola mwishingo amango rhwamachihaana rhukolere bene-berhu. Yesu aderhaga mpu, “Hali busime bunene omu kuhaana kulusha obuli omu kuhaabwa.” (Mdo. 20:35) Akaba olonzeze kujira binene mw’ebyola changwa omu zindi-zindi njira, bichi byakurhabala ohikire emihigo yawe?

13. Bichi rhukwanene kuyibuka amango rhuli rhwachihebera h’omuhigo?

13 Orhachiheberaga h’omuhigo gurhasabanukire. Omufano, hali oku wakachibwira mpu, ‘Nakasima nkole binene omu chibaga.’ Aliko byakakukomerera kumenya nka gurhe wakahikira ogola muhigo na mangochi waguhikiraga. Bobuno, ochishoge omuhigo guli wazi, gusabanukire. Hali n’okuwakayandika ogola muhigo n’ebi wajira y’oguhikira.

14. Bulagurhe bihemere rhurhavaga rhwachishwekera oku mihigo yerhu?

14 Kandi bihemere rhurhavaga rhwachishwekera bwenene oku mihigo yerhu. Bulagurhe? Bulala rhurhamenyere gurhe ehali yerhu yab’eli omu siku zili embere. Yi rhubiyunva bwinja: Etumwa Paulo alirhabere kurhonderesa echibaga omu vile ye Tesalonika. Na nta ngangane, omuhigo gwage gwaliri g’okubeera eyola munda agenderere kurhabala abo Bakristu bahyahya. Aliko abapinzani bamufukuza arhenge mw’eyola vile. (Mdo. 17:1-5, 10) Nka Paulo alahiraga kurhengamo, akahanyageze bene-babo. Aliko arhavunikaga omurhima. Ahubwe, achikoomeza ehali mpyahya. Buzinda, arhuma Timoteo aje kukomeza ehali y’ekiroho y’abola Bakristu bahyahya be Tesalonika. (1 Te. 3:1-3) Jaga wawaza obusime Abatesalonika balikwanene kugwarha okubona Timoteo ali ahola y’abarhabala mu byoshi balikeneere ekiroho.

15. Nka gurhe emihigo yerhu yakahindamuka amango ehali zerhu zamahindamuka? Lerha omufano.

15 Ebi Paulo ageragamo omu Tesalonika, byakarhuyigiriza binene. Hali oku rhwakachihebera h’omuhigo, aliko ehali yanahindamuka eyi rhurhachiguhikira. (Muh. 9:11) Akaba ntyo ku nawe bili, obe tayari kurhola ogwindi-gwindi muhigo wakagala kuhikira. Intyo ku mwene-werhu Ted na mukage Hiedi bajiraga. Byalihemere barhenge omu Beteli eju y’ebibazo by’amagala. Aliko obuzigire bagwerhe ku Yehova bwarhuma balonza ezindi njira bakajira mu binene omu kasi kage. Barhanga kuba bapainiya b’oku kahunda. Buzinda baba bapainiya baminuzize, banahwanza koomeza Ted abe mugwasi w’omwimangizi w’omuzunguluko. Naho hagera amango emyaka y’okugenderera kuba mwimangizi w’omuzunguluko yahindamuka. Ted na Hiedi barhegeera oku barhalwise emyaka y’okukola mw’eyola ngabane. Chiro akaba oku balivunikire omurhima, barhegeera oku hali ezindi njira bakakolera mu Yehova. Ted aderhere, “Rhwayigire oku rhurhakwanene kuseza obwenge bwerhu ku ngabane nguma yonyine omu kasi ka Yehova.”

16. Bichi olwandiko lwa Wagalatia 6:4 lurhuyigirize?

16 Rhurhakamenya buli chintu charhuhikira omu kalamo. Bobuno, kuli kw’akamaro bwenene rhurhayinjaga rhwawaza mpu rhugwerhe akachiro embere za Yehova eju y’engabane yirhwakola, rhurhanayinjaga rhwachihuzanya n’abagwerhe engabane rhurhagwerhe. Hiedi ashambere ntya, “Okayinja wahuzanya akalamo kawe n’ak’abandi, omurhula gwawe gwahera.” (Osome Wagalatia 6:4.) Kwakaba kw’akamaro rhulole enjira rhwakarhabala mw’abandi rhunakolere Yehova. *

17. Bichi wakajira y’ohikira ezindi ngabane omu kasi ka Yehova?

17 Ogenderere kuba ey’oli tayari oku ngabane zoshi-zoshi omu kasi ka Mungu omu kuyorohya akalamo kawe n’okurhalya amadeni ma hatyu na hatyu. Ochihebere h’emihigo migeke-geke yakurhabala ohikire emizibu-zibu. Omufano, akaba omuhigo gwawe guzibu-zibu kuli kuba painiya w’oku kahunda, wakarhanga kola nka painiya mugwasi ogenderere. Akaba ogwerhe omuhigo g’okuba mugwasi w’akasi, wakarhanga kuyongera ebisanzi onamala omu mahubiri, oyinje waji rhangula abalwala n’abashaja b’omu chibaga chawe. Eby’oli wayiga zene byakufungulira enjira y’okupata ezindi ngabane omu kasi ka Yehova esiku zayinjire. Ohigirire okukola bwinja engabane yoshi-yoshi wahabirwe.​—Ro. 12:11.

Ochishoge omuhigo gusabanukire wakagala kuhikira (Olole echifungo che 18) *

18. Nk’oku efoto eyerekene, bichi wayigire kugerera omufano gwa Beverley?

18 Emyaka yoshi-yoshi rhwakaba rhugwerhe, rhwakachihebera h’emihigo y’ekiroho. Rhushambale oku mufano gwa mwali-werhu Beverley ogwerhe myaka 75. Agwerhe echibazo ch’amagala chikomere chinarhuma arhagala kulambagira. Aliko alilonzeze kukola bwenene omu kampanye k’Olwibuko. Nantyo achihebera h’emihigo esabanukire. Beverley agwarha busime bunene bulala alihikiire emihigo yage y’okukola oku kampanye. Obushiru bwage bwashunika abandi bachihaane bwenene omu mahubiri. Yehova ali abona okw’ebi bene-berhu na bali-berhu bashajire bali bakola bili by’akamaro, chiro akaba oku ehali balimo zirhali zabayemerera bakole nk’oku balilonzeze.​—Zb. 71:17, 18.

19. Mihigo ehe y’ekiroho obwene wakachiheberaho?

19 Ochihebere h’emihigo wakagala kuhikira. Okuze engeso zisimisize Yehova. Oyige obufundi bwakurhabala okolere Mungu werhu binene n’olubaga lwage. Olole enjira wakakolera mu bene-berhu na bali-berhu bwenene. * Kuguma na Timoteo, “amaja-mbere mawe mabonekana bwinja oku bantu boshi” oku burhabale bwa Yehova.​—1 Ti. 4:15.

OLWIMPO 38 Atakupatia Nguvu

^ mus. 5 Timoteo aligwerhe obufundi b’okuhubiri emyazi minja. Aliko Paulo amuheba omurhima agenderere kujira amaja-mbere m’ekiroho. Omu kukulikira ehano lya Paulo, Yehova akakoleseze Timoteo bwenene omu kurhabala bene-babo na bali-babo. Ka nawe wakasima okole binene omu kasi ka Yehova onakolere bene-benyu? Nta ngangane, ogwerhe eyola nyorha. Mihigo ehe yakurhabala ojire ntyo? Na bichi bikuhemere ojirage y’ochihebera h’emihigo y’ekiroho onayihikire?

^ mus. 1 AMAFASIRIYO M’EBINWA: Emihigo y’ekiroho eheberwe mw’echintu choshi-choshi rhugwerhe enyorha y’okukola yi rhujira binene omu kasi ka Yehova rhunamusimise.

^ mus. 16 Olole omwazi “Okukolera Ahakeneere Oburhabale” guli omu chitabu Tengenezo Lenye Kufanya Mapanzi ya Yehova, sura ye 10, chi. 6-9.

^ mus. 19 Olole esomo lya 60, “Ogenderere Kujira Amaja-mbere,” lili omu chitabu Siimira Akalamo Esiku n’Amango!

^ mus. 63 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwene-werhu y’akoomeza bali-berhu babiri akasi k’okukwiziza; banakala bali bakolesa bwinja obola bufundi bwabo buhyahya.

^ mus. 65 AMAFASIRIYO M’EFOTO: Mwali-werhu orhachirhenga ahambuga ali ahubiri oku telephone, y’ahamagala abantu oku Lwibuko.