Ir al contenido

Ir al índice

KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 18

Si̱kjaʼaitsjeen jósʼiaan nga ngisa nda si̱xálee Niná

Si̱kjaʼaitsjeen jósʼiaan nga ngisa nda si̱xálee Niná

“Chótʼayakoai je kjoabi, tokui xá tʼiain, jméni nga skoe̱síni ngatsʼi josʼin nga ʼmitítjuin” (1 TIM. 4:15).

KJOAJNDA 84 Ya si̱xá jñani machjén nganʼio

XI TÍNCHJA̱NI a

1. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga ngisa nda si̱xálee je Niná.

 ÑÁ XI chjotatjenngile Cristo maa nʼio tsjoachaa je Jeobá kʼoa kui xi mená nga nda si̱xálee. Tonga xi koasenkaoná kuinga si̱kjaʼaitsjeen jméni xi sʼiaan nga ngisa nda si̱xálee, nga kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Niná, nga nkjínsa koya jmeni xi koa̱nná sʼiaan kʼoa nga jchaa josasʼin koa̱n kuinyakoaa je xíngiaa.

2. Ánni ndatjínsíni nga kʼoéndajiaan josasʼin si̱xálee je Niná kʼoa nga kuichotjenngiaa jmeni xi kʼoéndajiaan.

2 Ánni ndatjínsíni nga kʼoéndajiaan josasʼin si̱xálee je Niná kʼoa nga kuichotjenngiaa jmeni xi kʼoéndajiaan. Xi títjon, kuinga mená nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá. Je Jeobá nʼio tsjoa sʼe kon kʼianga nichjén jmeni xi maná nʼia kʼianga je nixálee. Xi ijngosani, kui xi mená nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná ánni nga ngisa nda kuinyakaoñá je ndsʼee (1 Tes. 4:9, 10). Machjén nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná kʼoa nga ngisasa nda si̱xálee je Jeobá, ni chriansʼa kʼoa ni jekjoatse tichotʼayá Biblia. Kataʼyala jméni xi koa̱n sʼiaan.

3. Jmé kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo je Timoteo tojo tso ya 1 Timoteo 4:12-16.

3 Ningalani sʼa xti je Timoteo kʼianga kiskile Pablo je carta xi títjon, tonga jetse kjoafaʼaitsjen tjínle nga̱ jechjotajchínga sʼin tíjna nga kʼia. Ninga kʼoalani, je Pablo kʼoakitsole nga tosi tonda katasíndaya yaole kʼoa nga ngisasa nda katasíxále Niná (tʼexkiai 1 Timoteo 4:12-16). b Kʼiatsa kuenta sʼiaan jmeni xi kitso je Pablo, jchañá nga jao koya tjínni jmeni xi tjínnele kisʼin je Timoteo. Xi títjon, kuinga tjínnele kʼoakoa̱nkjoan jokjoan je chjotale Cristo, nga koako kjoatsjoacha, kjoamakjain kʼoa nga tsje koaikao yaole. Xi majaoni, nga ngisa nda koa̱nle kʼoexkia Énle Niná jinle chjota, nga tsjoá kjoafaʼaitsjen kʼoa nga kuitsoya. Kataʼyala jósʼin koasenkaoná je choa̱le Timoteo nga si̱ndayasaa yaoná josʼin si̱xálee Niná. Kʼoati jchaa jmeni xi koasenkaoná nga ngisa tse si̱xálee.

KʼOAKATAMAKJOAAN JOSʼIN MELE NINÁ

4. Tojo tso Filipenses 2:19-22, ánni nga tse xá tsakánenile Jeobá je Timoteo.

4 Ánni nga tse xá tsakánenile Jeobá je Timoteo. Kuinga kʼoakoankjoan josʼin sasénle Niná (tʼexkiai Filipenses 2:19-22). c Jmeni xi kitso Pablo xi tʼatsʼe Timoteo, yaa ʼyañá nga nangitokon koan, nga kixi kitʼale Niná, nga chjotanixá koan kʼoa nga koannʼiotʼa je ndsʼee. Nʼio tjao koa̱nle je ndsʼe̱ kʼoa koanndosinle xi tʼatsʼe. Kuinga nʼio tjao koannile Pablo je Timoteo kʼoa kuinga ngisa tse xá tsakánenile (1 Cor. 4:17). Tsa kʼoakoa̱nkjoaan josʼin mele Jeobá, sa̱sénle xi tʼatsaan kʼoa tsesa xá tsjoáná ya jinjtín (Sal. 25:9; 138:6).

Tikjaʼaitsjain jñani machjén nga si̱ndayai yaoli (Chótsenlai párrafo 5, 6)

5. 1) Jósʼin jchañá jñáni machjén nga si̱ndayasaa yaoná. 2) Tojosʼin matsen je sén xi faʼaitʼa, jméni xi sʼín je tichjaa nga síjinle yaole jotjín kon xi kjaʼaí.

5 Si̱kjaʼaitsjeen jñáni machjén nga si̱ndayaa yaoná. Kʼoétsʼoalee je Jeobá kʼoa si̱kjaʼaitsjeen jñáni machjén nga si̱ndayaa yaoná. Xijekoa̱n, si̱ndayaa yaoná jñani nga chaná. Tsakui nichxin kui xi machjénná nga si̱jinlee yaoná jotjío kon xi ngikʼa kʼoa nga ngisa koa̱nmená kuinyakoaa. A machjén nga ngisa nda kjuinkoaa xíngiaa kʼoa nga si̱chatʼalee. Kʼiatsa tsín ʼyaa yaoná jokjoaan, chjónangilee je miyoná nga kʼoakatatsoná jósʼin síkjaʼaitsjen xi tʼatsaan (Prov. 27:6).

6. Jméni xi koasenkaoná kʼiatsa mená nga si̱ndayaa yaoná jokjoaan.

6 Kʼoénelee yaoná nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená sʼiaan. Kʼianga jejchaa jñani machjén nga si̱ndayaa yaoná, kjoásjaiyaa jñani faʼaitʼa xi kui tínchja̱ni. Tobʼelañá, tsakui xi mená nga ngisa koa̱nná si̱chatʼalee xíngiaa, nʼio koasenkaoná kʼiatsa kʼoéxkiaa je choa̱le chjota xi faʼaitʼa ya Biblia xi kisichatʼale xínkjín kʼoa kao xi tsín kʼoakisʼin, xijekoa̱n si̱kjaʼaitsjenjiaan je choa̱le. Je Jesús nʼio nda choa̱ tsakʼéjnaná nga̱ kisichatʼale je chjota (Luc. 7:47, 48). Alikui kui kiskotsenle jñani chʼao kisʼin, tosa kui kuenta kisʼin jmeni xi koanle kisʼin. Tonga je chjota fariseo tsakʼasjengi ngatsʼi xi ngikʼa (Luc. 18:9). Jmésani xi machjén nga sʼiaan. Koaan si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin ʼbekoan xi ngikʼa. A kuenta sʼian jñani nda sʼín”. Kʼiatsa ñʼai maná nga nichatʼalee tsa ʼyani, koaan kʼoétʼaxoaan jñani nda sʼín chjota jebi kʼoa si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi: “Jósʼin síkjaʼaitsjen je Jesús xi tʼatsʼe. A sichatʼale tsa jelani”. Tsa kʼoasʼiaan, kui xi koasenkaoná nga tsín tikʼoasʼin si̱kjaʼaitsjenñá josʼin nikjaʼaitsjen tsakai. Nga tosʼa, tsakui nichxin ñʼai koa̱nná nga si̱chatʼalee tsa ʼyani xi jokasíkaoná. Tonga tsa tosi tonda kʼoasʼiaan, nga jekoai nichxin ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga si̱chatʼalee xíngiaa.

KUI XÁ KATAMANÁ XI MACHJÉN JINNAXINANDÁLE NINÁ

Katamali josʼin masinle Ndʼia jña chotʼayá (Chótsenlai párrafo 7) h

7. Tojo tso Proverbios 22:29, jósʼin tísíchjén Jeobá je ndsʼee xi nda male jngo xá.

7 Ijngosa koya jmeni xi koa̱n sʼiaan kuinga jngo xá chótʼayá. Tosikjaʼaitsjenla ngatsʼi je ndsʼee xi bʼénda je sucursal, Ndʼia jña satío kjoajtíntse kao Ndʼia jña chotʼayá. Nkjín ndsʼee jebi xi je kitsoyale ndsʼee kao tichjaa xi jengisa male xá xi tjín. Tojosʼin matsen je sén xi nchja̱ni párrafo jebi, nkjín ndsʼee xi kjimale josʼin masinle Ndʼia jña satío kjoajtíntse kao Ndʼia jña chotʼayá. Jé chjota jebi tjíosíchjén Jeobá, xi Rey tíjnaná, kao ʼNdíle xi Rey sʼin tíjnale Chjotaxále Niná nga tíbitjoson ngayeje je xá xi kjima (1 Tim. 1:17; 6:15; tʼexkiai Proverbios 22:29 d). Kui xi mená nga nʼio si̱xá kʼoa si̱chjén jmeni xi maná nʼia nga je Jeobá chʼa̱sjengʼaa, kʼoa ali tsa toñájin chʼa̱sjengʼaa yaoná (Juan 8:54).

8. Jméni xi koasenkaoná nga jchaa jñani machjén nga si̱ndayaa yaoná.

8 Si̱kjaʼaitsjeen jméni xi mená nga ngisa nda koa̱nná. Chja̱koaa je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtínná kʼoa tsa jeje̱ superintendente xi tsʼe circuito nga kʼoakatatsoná jñáni machjén nga si̱ndayasaa yaoná. Tobʼelañá, tsa kʼoakuitsoná nga si̱ndayasaa yaoná josʼin kʼoee kjoanokjoaya kʼoa nga kʼuínyaa, koaan kʼoakʼuínlee nga kʼoakatsoná jmeni xi machjén nga sʼiaan. Xijekoa̱n, kʼoasʼiaan jokʼuínná. Tonga jmésani xi koasenkaoná.

9. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená nga nda koakoyaa.

9 Kʼoénelee yaoná nga kuichotjenngiaa jmeni xi mená nga koa̱nná. Tsa kuilani xi mená nga ngisa nda kʼuínyaa, koaan ndakjoan chótʼayajiaan je folleto Tosi tonda nda tʼexkiai kʼoa nda takoyai. Kʼianga kjesa bitjaa jmeni xi kʼoakaoná nga sʼejna kjoajtín nga jinle xomana, koaan kʼoakʼuínlee jngo ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen nga katanrʼoéná kʼoa nga kʼoakatatsoná jmésani xi machjén nga sʼiaan nga ngisa nda kuinóʼyale. Tsa tongini kuijnanda jmeni xi kʼoakaoná ngisaa nda koakoyaa kʼoa skoee xi ngikʼa nga tongini bijnanda kʼoa nga nitjosoán je xá xi sʼenená (Prov. 21:5; 2 Cor. 8:22).

10. Jméni xi koasenkaoná nga si̱ndayaa yaoná jñani ñʼai maná. Jngo choa̱ tʼejnai.

10 Jméni xi koasenkaoná nga si̱ndayaa yaoná jñani ñʼai maná. Ali nixa̱njinlai. Kataʼyala tʼatsʼe jngo ndsʼee xi Garry ʼmi, xi nʼio ñʼai male tsakai nga bʼéxkia. Kʼoatso nga nʼio soa male kʼiatsa jme xi bʼéxkia ya jinjtín, ninga kʼoalani, alikui totsakʼéjngo kon, tosi tonda tsakʼénele yaole. Nʼio tsakinyakao je ndsʼee kao xo̱n xi bʼasje naxinandále Niná. Kʼoa ndʼaibi tsjoá kjoanokjoaya nga satío kjoajtín, nga satío kjoajtíntse xi jngo nichxin kao xi jan nichxin.

11. Tojo koan je Timoteo, jméni xi koasenkaoná tsa mená nga ngisa tse xá sʼe̱nená.

11 A nda koanle kitsjoa kjoanokjoaya je Timoteo kʼoa a nda kitsoya. Ya Biblia alikui kʼoatso, tonga ʼyañá nga kisitjoson je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo. Sa nda sa nda koanle kisixá kʼoa nda kisitjoson je xá xi tsakʼaile (2 Tim. 3:10). Tojo koan Timoteo, kʼiatsa nda koa̱nná jngo xá, ngisa choa ñʼai koa̱nná nga kuitjosonná ninga tsesa xá sʼe̱nená.

KJOÁSJAILEE JOSʼIN KUINYAKOAA XI NGIKʼA

12. Jósʼin tjíobinyakaoli je ndsʼee.

12 Nʼio tsjoa sʼe tokoán kʼianga binyakaoná je xíngiaa. Tobʼelañá, kʼiatsa ya hospital tisoyoaa nʼio tsjoánganʼioná kʼianga bichósíxatʼaná je ndsʼee xi ya tjíojinle Comité de Enlace con los Hospitales kao Grupo de Visita a Pacientes. Kʼoa kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan, nʼio tsjoa sʼe tokoán kʼianga síkʼaya nichxinle je xi chjotajchínga sʼin tjío nga nrʼoéná kʼoa nga tsjoánganʼioná. Kʼoa tsa nganʼio machjénná nga kʼuínyalee jngo chjota, nʼio tsjoa sʼe tokoán kʼianga fikaoná jngo precursor xi jetjínle kjoafaʼaitsjen kʼoa nga kʼoatsoná jmesani xi koa̱n sʼiaan nga ngisa nda kʼuínyalee chjota. Je Jesús i kitso: “Tongisa ndaní nga kʼoee kaoni tsa nga chjoé” (Hech. 20:35). Ngatsʼi ndsʼee jebi majinle nga kʼoatjín jotso texto jebi kʼoa tsjoa satío kon kʼianga binyakaoná. Kʼoati tsjoa sa̱tío tokoán tsanda ñá kʼiatsa kʼoati sʼiaan. Kʼiatsa mená nga ngisa tse si̱xálee je Niná, jméni xi machjén nga sʼiaan.

13. Jméni xi tjínnele kuenta sʼiaan tsa mesaná kʼoainganʼioá.

13 To jngokjoan koya chjoéjin jmeni xi meli sʼiain. Tobʼelañá, tsakui nichxin i̱sí: “Mena nga tsesa tsjoanganʼioa ya jinjtín”. Tonga tsa tsín ʼyai jmeni xi sʼiain alikuijin jchai jósʼin kʼoainganʼiui. Kuinga tongisa ndani nga to jngokjoan chjoéjin jmeni xi sʼiain. Tsakui nichxin koasenkaoli nga kʼoétʼaxuin jmeni xi meli nga sʼiain kʼoa jósʼiain nga nda kuitjosonli.

14. Ánni nga tjínnenile kuenta sʼiaan tsa kuitjosonná jmeni xi mená sʼiaan.

14 Tjínnele kuenta sʼiaan tsa kuitjosonná jmeni xi mená kuichotjenngiaa. Ánni. Nga̱ sakʼoa tsínni kʼoasʼin bichómani jmeni xi mená sʼiaan. Tobʼelañá, je pastro Pablo tsakasenkao je ndsʼe̱ nga kisʼejna jngo jtín ya Tesalónica, tsakui nichxin kui xi koanmele nga tse ya kʼoéjna ánni nga koasenkaoni je ndsʼe̱. Tonga je kontrale kʼoakitsole nga katabitjo ya naxinandá (Hech. 17:1-5, 10). Tsa yalani tsakʼejna Pablo, xkónjin kisikʼéjna je jtín. Ninga kʼoalani, alikui totsakʼéjngo kon, tsakásjaile josʼin tsakasenkao je jtín. Nga jekoanni, jé Timoteo kisikasén nga kisinʼiojin ndsʼe̱ xi tokʼia chjotale Cristo koan (1 Tes. 3:1-3). Nʼiojin tsjoa kisatio kon chjotale Cristo xi Tesalónica tsʼe kʼianga ya kichotsjoánganʼiole je Timoteo.

15. Jngo choa̱ tʼejnai joma kʼianga bʼantjaiya josʼin tiyoaa ninga mená tsesa si̱xálee Jeobá.

15 Tsee jmeni xi bakóyaná je choa̱le pastro Pablo jmeni xi koa̱nle ya Tesalónica. Tsakui nichxin kʼoasʼin tibʼendajiaan nga ngisa tse si̱xálee je Jeobá, tonga nga sakʼoa bʼantjaiya josʼin tiyoaa alikui kʼoama sakʼoaná (Ecl. 9:11). Jméni xi sʼiaan kʼiatsa kʼoakoa̱n. Koaan kui kʼoasʼiaan jmeni xi bele tokoán nga kuitjosonná. Kʼoakisʼin je Ted kao Hiedi. Nga jngo xi chʼin kiskatʼale, alikui tiya tsakationi Betel. Nga nʼio tsjoake je Jeobá, tsakásjaile josasʼin sixále. Xi títjon kisʼin, kuinga precursor regular sʼin kisixá, kʼoa xijekoan, precursor especial sʼin kinikasén. Kʼoa je Ted tsakʼinyale nga je koaingajaole superintendente xi tsʼe circuito nga tsín kʼoamale kʼianga fisíxatʼa je jtín. Tonga nga kʼia kʼoatsakʼinle je superintendente xi tsʼe circuito xi jejchínga nga tsín tikoa̱n kʼoasʼin sixáni, kʼoa je Ted kao Hiedi koanjinle nga tsín tikoa̱n superintendente xi tsʼe circuito sʼin sixáni. Ninga jaʼajen kon nga kʼoakoan, koanjinle nga koa̱nsa kjaʼaísʼin sixále Jeobá. Je Ted itso: “Tiʼyaníjin nga tsín koa̱n nga tojngo koya josʼin koa̱n si̱xálaijin je Jeobá”.

16. Jméni xi bakóyaná Gálatas 6:4.

16 Alikui ñá tjínjinná jmeni xi ma sakʼoaná. Kuinga kuenta sʼianñá nga tsín tsakuijin xi ngisa chjí be je Jeobá je xá xi bʼainá jinnaxinandále. Kʼoati tsín koa̱n nga tokui kjuinñá je xá xi tjínle xi ngikʼa. Je Hiedi itso: “Kʼiatsa je si̱ngósonkoaa yaoná xi ngikʼa alikuijin nda sa̱tío tokoán” (tʼexkiai Gálatas 6:4). e Je xi ngisa ndatjín kuinga kjoásjailee josʼin nga ngisa nda si̱xálee je Jeobá kʼoa nga kuinyakoaa xi ngikʼa. f

17. Jméni xi sʼiaan kʼiatsa mená nga tsesa xá kʼoainá.

17 Tsa tokoa̱nniná josʼin tiyoaa kʼoa tsa tsín tao̱n kjoéntʼeen yaoná, ngisaa choa ñʼai koa̱nná nga kuitjosonná tsa tsesa xá kʼoainá. Tʼendajin josʼin koa̱n si̱xálai je Niná ndʼaibi, ánni nga sa tse sa tse si̱xánilai nichxin xi sʼa nroa. Tobʼelañá, kʼiatsa meli nga precursor regular koai̱n, koaan títjonkjoanla precursor auxiliar sʼin si̱xá choatsai. Kʼoa tsa meli nga siervo ministerial koai̱n, koaan ngisasa tse tʼinyasuin, kʼoati koa̱n si̱xatʼai je ndsʼee xi jekoanjchínga kʼoa tsa je xi chʼin tjínle xi tjío ya jinjtín. Jmeni xi sʼiain ndʼaibi, kui xi koasenkaoli nga ngisasa tse xá sʼe̱neli nichxin xi sʼa nroa. Nda titjosuin tojme xá xi sʼe̱neli (Rom. 12:11).

Kui kʼoatʼiain xi bele tokuin nga kuitjosonli (Chótsenlai párrafo 18) i

18. Jméni xi bakóyaná jokisʼin je tichjaa Beverley (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).

18 Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikoa̱nni josasʼin si̱xálee je Niná tokuini nga jekoanjchínga. Si̱kjaʼaitsjenla je choa̱le tichjaa Beverley xi 75 nóle. Nga chʼin kisʼele alikui nanda koan tsakʼamje. Tonga nʼio koanmele tsakájinkon chjota nga faʼaitsjenya je Kjoabiyale Cristo. Je Beverley tsakʼéndajin josʼin kuitsoyason kʼoa nʼio tsjoa kisʼe kon nga kitjosonle jmeni xi tsakʼéndajin. Jmeni xi kisʼin tsakinyakao xi ngikʼa nga ngisa nda kitsoyason. Je Jeobá nʼio chjí be jokji bʼénele yaole je ndsʼee xi jekoanjchínga kʼianga síxále ninga ñʼai male (Sal. 71:17, 18).

19. Jósʼiaan nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná kʼoa nga ngisa nda si̱xálee Niná.

19 Kui kʼoéndajiaan xi bele tokoán nga kuitjosonná. Kʼoakatamakjoaan josʼin mele Jeobá. Ngisa nda katamaná jmeni xi maná nʼia ánni nga kʼoainganʼioñá jme xá xi tjín jinnaxinandále Niná. Kjoásjailee josasʼin nga ngisa nda kuinyakoaa je ndsʼee. g Kʼiatsa kʼoasʼiaan, je Jeobá sichikontʼainná, kʼoa tojo koan je Timoteo, skoee xi ngikʼa nga tinindayaa yaoná kʼoa nga nda tinixálee Niná (1 Tim. 4:15).

KJOAJNDA 38 Jé Jeobá sikuindali

a Je Timoteo nʼio nda koanle josʼin kitsoya je Énle Niná. Ninga kʼoalani je pastro Pablo kʼoakitsole nga ngisasa nda katatsoya. Nga kisitjoson je Timoteo je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo, je Jeobá tsee xá kitsjoale kʼoa tsakasenkao je ndsʼe̱. A kʼoati meli sʼiain jokisʼin je Timoteo. A meli nga ngisa tse si̱xálai je Jeobá kʼoa nga kuisenkoai je ndsʼee. Kʼiatsa jaon, jméni xi koasenkaoli. Jméni xi tjínnele kuenta sʼiain kʼiatsa meli nga ngisasa nda si̱xálai je Niná kʼoa jméni xi koasenkaoli nga kuichotjenngi.

b 1 Timoteo 4:12-16: “Nitoʼyajin xi taon katabeli, nda tsa xtisai, tonga kʼoasʼin tjandiaalai je chjota xi makjainle kao je énli, kao josʼin ʼmikoai yaoli, kao josʼin tsjoachai, kao espírituli, kao josʼin nga makjainli, kao josʼin nga tsjai. 13 Kʼia ʼnda nga kjuichoa, kʼoasʼin tʼexkiai, tʼenai, takoyai. 14 Ali njiontakonjin je kjoatjao xi tíjnali, xi tsakʼaili, josʼin tsakjayatakonli kʼia nga chjotajchíngale chjotale Cristo tsakásonli ntsja. 15 Chótʼayakoai je kjoabi, tokui xá tʼiain, jméni nga skoe̱síni ngatsʼi josʼin nga ʼmitítjuin. 16 Tikuindai yaoli, kʼoa tikuindai je xi tibakoyai. Ñaki kʼoasʼin nda tʼinkaosai. Kʼia nga kʼoanʼiai ngayije jebi, kʼoasʼin kuitjo̱ntjai nga tijini, kʼoati je xi nrʼoéli”.

c Filipenses 2:19-22: “Tonga tikoyale tsa mele Nainá Jesús, nga xítí sikasénno Timoteo, jméni nga kʼoati an nda kʼoesínia koan nga jetjínjinna josʼin tiyo. 20 Niʼyajin xi tjínna xi tikʼoasʼin ngóson tjínkon joni Timoteo, nga ñaki síkjáokeno. 21 Ngatsʼi xikʼa básjai xi titsʼeni, ali tsa jejin xi tsʼe Cristo Jesús. 22 Jetsaʼyao jo tjín kjoakixile Timoteo, joni tsa ʼndína, kʼoasʼin kisixákaona xi tʼatsʼe je énnda tʼatsʼe Cristo”.

d Proverbios 22:29: “A ʼyaní jngo chjota xi nʼio nda male kʼoasʼín je xále. Yaa kuichokasenjna ngixko̱n xi rey tjío, alikui ya kuichokasenjna ngixko̱n xi toxkia chjota”.

e Gálatas 6:4: “Kʼoasʼin jngójngó katakotʼa xi titsʼeni xá. Kʼiaa sʼe̱le kjoajeya xi totʼatsʼe xáleʼni. Ali totʼatsʼe xále xikʼajin bʼasjejeyani yaole”.

f Chótʼai jñani “Servir donde se necesita ayuda” tso, xi faʼaitʼa libro Organizados para hacer la voluntad de Jehová, capítulo 10, párrafo 6 saʼnda 9.

g Chótʼai je kjoaʼmiya 60, jñani “Tosi tonda si̱chriantʼalee je Jeobá” tso, xi faʼaitʼa libro Koaan nda kuiyoaa.

h XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Jngo ndsʼee xi jao tichjaa títsoyale josʼin masinle Ndʼia jña chotʼayá, kʼoa je tichjaa kʼoasʼín josʼin kaʼmiyale.

i XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Nga tsín ma bʼamje jngo tichjaa, teléfono nchja̱le chjota nga fájinkon kʼianga faʼaitsjenya Kjoabiyale Cristo.