1. Ovipuka patyi viayemba kefendelo lietu tupondola okupanga okulinga?

 MOKONDA tuva Kilisitau votyotyili, onthwe tuhole unene Siovaa. Tuhanda okulinga atyiho tuvila movilinga viae. Inkha tuhanda okulinga atyiho tuvila, opo tuesukisa okupanga okukala novipuka vimwe, ngetyi okukala novituwa Viovakilisitau, nokulilongesa okulinga ovipuka vimwe vikahi nawa, nokuovola onomphitilo mbokukuatesako vakuetu. b

2. Omokonda yatyi tuesukisila okupanga ovipuka tuhanda okulinga movilinga vya Huku, atulingi ononkhono mbokuvivasa?

² Omokonda yatyi tuesukisila okupanga ovipuka tuhanda okulinga movilinga vya Huku? Tete, omokonda onthwe tuhanda okuhambukiswa Tate yetu wokeulu. Siovaa uhambukwa unene tyina amona okuti ounongo wetu tukahi nokuundapa nao movilinga viae. Tupu tuhanda okupama motyili opo tutyivile okukuatesako ovakuatate vetu nonomphange. (1 Tes. 4:9, 10) Katyesukisile omanima eñgapi tuli motyili, atuho tuesukisa okulinga ononkhono mbokupama motyili. Matutale oñgeni tupondola okutyilinga.

3. Ngetyi tyipopia 1 Timotiu 4:12-16, omu apositolu Paulu waavelele ondundo Timotiu alinge-tyi?

³ Etyi omu apositolu Paulu ahonekela Timotiu omukanda wotete, Timotiu ankho umukulu wewaneno-ale omunongo. Mahi nongotyo, Paulu emupopila atualeko okupama motyili. (Tanga 1 Timotiu 4:12-16.) Monondaka Paulu apopia, tuamona okuti ngwe ankho uhanda vala Timotiu alongoke movipuka vivali: Okukala novituwa vioukilisitau, ngetyi oluembia,  nekolelo, nokukala omusukuki. Otyikuavo, ankho wesukisa okutanga vali nawa nombili mounyingi, nokulondola, nokulongesa. Mokusoka kongeleka ya Timotiu, pahe matutale oñgeni tupondola okupola pokati tyina tupanga ovipuka mavitukuatesako okupameka oupanga wetu na Siovaa. Tupu matutale oñgeni tupondola okuyawisa kovilinga vietu viokuivisa.

4. Ngetyi tyipopia Ova Filipu 2:19-22, oityi tyakuatesileko Timotiu okukala omuumbili ukahi nawa wa Siovaa?

⁴ Oityi tyakuatesileko Timotiu okukala omuumbili ukahi nawa wa Siovaa? Omokonda ankho una ovituwa oviwa, Ovakilisitau vena okukala navio. (Tanga Ova Filipu 2:19-22.) Monondaka Paulu apopia mbayemba ku Timotiu tuamona okuti, Timotiu ankho weliola omutima, omukuatyili, wapua-elundo nokuyumbwa onthumbi. Timotiu ankho uhole unene ovakuatate tupu ankho usuka unene navo. Mokonda yotyo, Paulu ankho uhole unene Timotiu iya ahakala notyinkhe tyokumupa ovilinga ankho vipondola okumuetela ovitateka. (1 Kol. 4:17) Tyelifwa notyo, nonthwe matupandwa vala na Siovaa nokukala novilinga mewaneno tyina tukala novituwa Siovaa ehole. — Sal. 25:9; 138:6.

5. (a) Oñgeni ove upondola okukoya otyituwa tyike Ovakilisitau vena okukala natyo? (b) Ngetyi tyikahi nokulekesa olutalatu, oñgeni omphange ou omuhikuena ekahi nokulinga ononkhono mbokulekesa kuvakuavo otyituwa akoya tyokukala nokankhenda?

⁵ Koya otyituwa tyike uhanda okukala natyo. Likuambela ku Siovaa ekukuateseko okutala ovipuka wesukisa okuviukisa. Koya otyituwa tyike ove uhanda okukala natyo. Mongeleka, okuti upondola okukoya okukala nokankhenda opo utyivile okukuatesako vakuenyi? Okuti wesukisa okukala vali omunthu wombembua nokupolela-po vakuenyi oviponyo? Mohambukwa unene ine wiita kepanga liove uyumba onthumbi ekukuateseko okutala apa wesukisa okuviukisa. — Pro. 27:6.

6. Oityi ove upondola okulinga opo utyivile okukala notyituwa wapanga okukala natyo?

⁶ Linga ononkhono uvase etyi wapanga. Oñgeni upondola okutyilinga? Tyimwe upondola okulinga okulilongesa umwe nawa otyituwa uhanda okukala natyo. Tusoke ñgeno wahanda utyivile okupolelapo vakuenyi oviponyo. Ove upondola okulilongesila kovanthu vapopiwa mo Mbimbiliya vaevelele  vakuavo, navana vahavelele vakuavo. Soka kongeleka ya Sesusi. Ankho wevela vakuavo tyahakuluminyua. (Luka 7:47, 48) Sesusi ankho katale koviponyo viavakuavo mahi ankho utala kovipuka oviwa valinga. Sesusi ankho welikalela unene nova Faliseu vo pomuvo wae ankho “vatomba vakuavo.” (Luka 18:9) Tyina wamasoko kongeleka ya Sesusi lipula okuti: ‘Oñgeni ame ndyitala vakuetu? Povituwa Sesusi ankho ena, otyipi ame nahanda okukala natyo?’ Ine ukahi nokulinga ononkhono opo wevele omunthu umwe, upondola okuhoneka ovituwa oviwa omunthu oo enavio. Lipula okuti: ‘Oñgeni Sesusi atala omunthu ou? Okuti wemuevela?’ Inkha tulinga ononkhono mbulinga ngotyo, tyipondola okutukuatesako okupilulula onkhalelo tusoka. Ponthyimbi tyipondola okutupuiya okuevela una wetunumanesa. Mahi inkha tutualako okulinga ononkhono, mokueenda kuomuvo matutyivili okumuevela.

7. Ngetyi tyipopia omukanda wa Provérbios 22:29, oñgeni Siovaa hono aundapa novanthu ovanongo?

⁷ Tyimwe tupu upondola okupanga, okulilongesa okulinga otyipuka tyimwe. Tala okuti hono opo kutungwe ono Mbetele Nonondyuo Mbovionge, no Mbomaliongiyo, tyesukisa ovaundapi ovanyingi. Ovanyingi vaundapa movilinga ovio velilongesila kovakuatate ovanongo. Ngetyi tyilekesa olutalatu, ovakuatate ovanyingi nonomphange vekahi nokulilongesa ovipuka mavivekuatesako okupangiya ovipuka viateka Monondyuo Mbovionge no Mbomaliongiyo. Mokulinga ngotyo, Siovaa Huku “Ohamba ya apeho,” na Sesusi Kilisitu, “Ohamba yonohamba,” vekahi nokulinga ovipuka vihuvisa mokonda yovaundapi ovanongo. (1 Tim. 1:17; 6:15; tanga Provérbios 22:29.) Tuhanda ovipuka tuvila okulinga, atuvilingi opo tunkhimaneke Siovaa, hapala okulinkhimaneka onthwe mwene. — Suau 8:54.

8. Oñgeni ove upondola okupanga okulilongesa otyituwa tyimwe?

⁸ Koya tyimwe uhanda okulinga. Ovipuka patyi wesukisa okuviukisa vali nawa? Pula kumukulu umwe wewaneno lienyi, nokomutalelipo wenyi womawaneno vekupopile opi wesukisa okuviukisa vali nawa. Mongeleka Inkha vekupopila okuti wesukisa okulinga ononkhono mbokulongesa vali nawa, veita vekukuatesako okutala opi umwe ove wesukisa okuviukisa. Konyima pahe olingi umwe ononkhono mbokutyilinga. Oñgeni upondola okutyilinga?

9. Oityi ove upondola okulinga opo ulilongese etyi wapanga?

⁹ Linga ononkhono mbokuvasa etyi wapanga. Tusoke ñgeno uhanda okukala omulongesi omunongo. Ove upondola okulilongesa ombulusula Linga Ononkhono Mbokutanga Nokulongesa Nawa. Tyina wamapewa onthele meliongiyo liomokati kosimanu, upondola okuita komukuatate umwe omunongo eye okukutehelela tyina nkhele wehenelinge onthele yove opo ekupopile apa wesukisa okuviukisa. Ovanthu vena okukupanda hamokonda vala ulongesa nawa mahi omokonda omunongo, tupu uyumbwa onthumbi. — Pro. 21:5; 2 Kol. 8:22.

10. Popia ongeleka ilekesa okuti tupondola okutyivila okukala ovanongo motyipuka tuhanda.

¹⁰ Oityi upondola okulinga inkha wahanda okukala omunongo motyipuka tyimwe tyikupona unene? Wahayekeko! Omukuatate umwe utiwa Garry ankho ketyivili okutanga nawa. Ngwe uhinangela oñgeni ankho tyimukundisa tyina alinga ononthele mbokutanga momaliongiyo Mahi ngwe atualako okulinga  ononkhono. Pahe wapopia okuti mokonda wakuatesilueko navakuavo, novipuka alongeswa momikanda vietu, pehepano utyivila okulinga ononthele momaliongiyo nomovionge nokulongesa nawa movilinga viokuivisa!

11. Nga Timotiu, oityi tyipondola okutukuatesako okukala vali novilinga meongano lya Siovaa?

¹¹ Okuti Timotiu wetyivilile okukala omulongesi omunongo? Ombimbiliya kaityipopi. Mahi tyina ankho Timotiu aendela muetyi apositolu Paulu emupopila, ankho utyivila okulinga vali nawa ovilinga viae. (2 Tim. 3:10) Tyelifwa notyo, inkha tuyawisa kounongo wetu, matukala tyafuapo opo tukale vali novilinga meongano lya Siovaa.

12. Ouwa patyi mopoloko inkha ukuatesako vakuenyi?

¹² Tyina tukuatesako vakuetu tupolako ouwa. Tyina tuli mosipitali tupandula unene tyina tutaleluapo novakulu vewaneno vaundapa Mono Komisau Mbokuamena Onombangi Konthele Yohonde. Tyina tukahi nokulambela motyitateka tyimwe, tuhambukwa unene tyina ovakulu vewaneno vaovola omuvo opo vetupameke, nokututehelela oñgeni tukahi. Tyina tuhanda okukuatesuako okulongesa nawa omulongwa wetu Wombimbiliya, tuhambukwa unene tyina omukokoli-ndyila umwe omunongo etavela okuenda nonthwe, etupopila ovipuka vimwe tuesukisa okutala nawa. Ovakuatate ovo aveho vahambukwa unene tyina vetukuatesako. Nonthwe tupondola okukala nehambu ngolio tyina tuliava pala okukuatesako vakuetu. Sesusi wapopia okuti “okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Ovil. 20:35) Inkha wahanda okuyawisa vali kovilinga viove viokuivisa, oityi wesukisa okulinga?

13. Tyina upanga otyipuka tyimwe, oityi wesukisa okunoñgonoka?

¹³ Wahapange otyipuka ove wehei nawa. Mongeleka, ove upondola okupopia okuti, ‘ame nahanda okuundapa vali unene mewaneno.’ Mahi otyo tyipondola okukupuiya mokonda ove kumanoñgonoka oityi wesukisa okulinga opo utyivile, tupu kumanoñgonoka ine motyivili umwe okutyilinga. Otyo wesukisila umwe okupanga otyipuka wii nawa. Atee umwe upondola okuhoneka etyi wapanga okulinga, netyi molingi opo utyivile.

14. Omokonda yatyi tuesukisila okupola pokati tyina tupanga okulinga otyipuka tyimwe?

 ¹⁴ Onthwe tuesukisa okupola pokati tyina tupanga okulinga otyipuka tyimwe. Omokonda yatyi? Omokonda katwii ovipuka aviho vipondola okutumonekela. Mongeleka, apositolu Paulu wakuatesileko okuonganeka ewaneno epe mepunda-umbo lyo Tesalonika. Etyi ankho Paulu ahanda, okukala mewaneno olio opo akuateseko ovakuatate ovape. Mahi vana vokuyele otyili avakuluminya Paulu opo atunde mepunda-umbo omo. (Ovil. 17:1-5, 10) Inkha Paulu wakalele mepunda-umbo olio, ñgeno wapakele ovakuatate vae motyiponga. Mahi Paulu wakoleleyile movitateka ovio aviho. Pahe konyima, atumuko Timotiu opo akapameke ovakuatate vewaneno lyo Tesalonika. (1 Tes. 3:1-3) Ova Tesalonika vahambukilwe unene etyi Timotiu ayako opo ekevepameke!

15. Oityi tupondola okulinga tyina tuamatumbukilwa notyitateka tyitutyika okulinga etyi tuapanga? Ova ongeleka.

¹⁵ Tupondola okulilongesila kuetyi tyaendele na apositolu Paulu ko Tesalonika. Pamwe tupondola okuvasa etyi tuapanga okulinga, mahi pahe ovitateka avitutyiki okutyifwisapo. (Ecl. 9:11) Tyina otyo tyamamoneka no ove ovola otyipuka otyikuavo movili umwe okulinga. Otyo tyalingile ovalinepi vamwe vatiwa Ted na Hiedi. Mokonda ankho kavavete-mo nawa, avatundu Mombetele. Mahi mokonda ankho vehole Siovaa, otyo atyivekuatesako okuyawisa kovilinga viavo viokuivisa. Tete vakalele ovakokoli-ndyila. Etyi pakala avakala ovakokoli-ndyila vavilapo iya Ted alongeswa opo akalailepo omutalelipo womawaneno. Mahi pahe omanima omunthu ena okukala nao opo akale omutalelipo womawaneno, apiluluka atyehetavela akalelepo omutalelipo womawaneno. Ovo Ted na Hiedi mwene navo avetyimono umwe okuti kavapondola vali okuundapa motyilinga otyo. Namphila tyevesoyesile umwe, mahi avetyimo okuti vapondola okuundapa vali movilinga ovikuavo vya Siovaa. Ted wati: “Onthwe tuelilongesa okuti katupondola vala okukakatela motyilinga tyike mokonda pena vali ovilinga ovikuavo tupondola okulinga.”

16. Oityi tulilongesila kuetyi tyapopia Ova Galata 6:4?

¹⁶ Onthwe katutyivili okulityilika ovitateka vipondola okutumonekela. Otyo tuahapondolela okusoka okuti tuna vali esilivilo mokonda yotyilinga tulinga ine okueleka ovilinga tulinga nevi vakuetu valinga. Hiedi wapopia okuti: “Kamatukala nehambu ine tueeleka etyi vakuetu valinga netyi onthwe tulinga.” (Tanga Ova Galata 6:4.) Naina  otyo onthwe tuesukisila okulinga ovipuka muene tuvila umwe. c

17. Oityi ove upondola okulinga opo ukale tyafuapo pala okuundapa motyilinga tyimwe?

¹⁷ Opo utyivile okuundapa motyilinga tyimwe tyeongano, tyinda omuenyo wapola pokati nokulityilika onongele. Linga ovipuka mavikukuatesako okuvasa etyi wapanga okulinga. Mongeleka, inkha wahanda okukala omukokoli-ndyila womuvo auho, okuti tete upondola okukala omukokoli-ndyila wapola pokati? Inkha wahanda okukala omukuatesiko wovakulu vewaneno, okuti nkhele upondola okulinga ononkhono mbokuundapa vali unene movilinga viokuivisa, nokutalelapo ovakuatate vavela novokuakulupa vomewaneno lienyi? Tyina uundapa movilinga ovio, mokala nounongo maukukuatesako okukala novilinga meongano lya Huku. Tualako okulinga atyiho uvila mu kese tyilinga wamakala natyo. — Loma. 12:11.

18. Ngetyi tyilekesa olutalatu, oityi welilongesila komphange Beverley?

¹⁸ Onthwe katuvakulu unene opo tuahapange, nokuvasa evi tuapanga. Tala etyi tyalingile omphange umwe una omanima 75 utiwa Beverley. Ankho una ouvela umutyika okueenda unene. Mahi nongotyo, ankho uhanda okuundapa unene movilinga viokuivisa pomuvo wokukonga ovanthu veye Kehinangelo Liononkhia mba Sesusi. Pahe apange etyi ena okulinga. Etyi Beverley etyivila okuundapa mokambanya oko, atyimuhambukiswa unene. Etyi alinga atyikuatesako vakuavo navo okuundapa movilinga viokuivisa. Siovaa upanda unene ovilinga vokuakulupa valinga namphila vena ovitateka. — Sal. 71:17, 18.

19. Ovipuka patyi tupondola okupanga okulinga movilinga vya Siovaa?

¹⁹ Panga ovipuka uvila okulinga. Kala novituwa vihambukiswa Siovaa. Lilongesa ovipuka wii okuti mavikukuatesako okuundapela Siovaa, neongano liae. Apeho ovola okukuatesako ovakuatate vove nonomphange. d Nga Timotiu, Siovaa mekuyambe iya ‘okulongoka kuove akumoneka nawa kovanthu aveho.’ — 1 Tim. 4:15.