Skip to content

Skip to table of contents

18 EKOBEE UE ENƆ

Kɛ̄ I Dap Sere Sa Inaloo Pya Nu I Seeasī Bu Edɔɔ̄ Doo

Kɛ̄ I Dap Sere Sa Inaloo Pya Nu I Seeasī Bu Edɔɔ̄ Doo

“Agɛrɛloo sa yira agɛrɛ bu pya lo nu ama, su o loo nɛ dɛ̄dɛɛ̄ aba, lokwa o kiisī, sira bu ɛɛ’dee loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ.”—1 TIM 4:15.

YƆƆ 84 Su Loo Nɛ Esiatam

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Pya ena i dap seeasī bu edɔɔ̄ a?

 NYƆƆBEE i lu kaka Pya Nɛɛ Kraist a, i wereloo Jɛhova kaāna. I gbī kɔ tam i ye si nɛ alu lo a lee eera. Mɛ lokwa i nyim tura lo edoo wo, i ɛrɛ eseea nu bu edɔɔ̄ sī, doodoo ɛ’ɛrɛ elap dogo Nɛɛ Kraist, nɔnɔ pya kari o dap su daānu, sa gbī pya sīdee i dap si tam nɛ pya dɔɔ̄na. *

2. Ena anua i seea nu bu edɔɔ̄ sī sa piiga lo e’inaloo a?

2 Ena anua a taɛ i lo ekiisī bu edɔɔ̄ a? Taɛtaɛ nu anua na bee i gbī edoo nu enia i wereloo Tɛ a le li bunyɔɔ. Bu Jɛhova ɛɛ kaāna sɔ̄ a muɛ kɔ i gaa su pya nu i para ye siātam nɛ bu mmɛɛ sīdee. Gbaaloo wo, i gbī enyim kiisī bu edɔɔ̄ lokwa i dap yerebah nɛ pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa. (1 Tɛs 4:9, 10) Kaɛlɛɛ buā zua i etɔ̄na bu kaka i ɛrɛ ewee nyim kiisī bu edɔɔ̄. Doraa i ɛp kɛ̄ i dap doo lo ama doo.

3. Dookɛ̄ alu ɛm bu 1 Timɔti 4:12-16 doo, ena nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee yere mɛm loo Timɔti kɔ a doo a?

3 Timoti ebee lu nɛɛ kanɛɛ, sɔ̄ nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee ye ɛm ye tua kpa ma. Kerewo, Pɔɔl bee ye yere mɛm loo kɔ a kiisī lo enyim bu edɔɔ̄. (Buū 1 Timɔti 4:12-16.) Lo o ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ pya ue Pɔɔl bee kɔ, o muɛ kɔ a bee gbī kɔ Timoti a nyim kiisī bu baɛ sīdee, lo a le: Tɛ̄maloo e’ɛrɛ pya elap dogo a le doodoo wereloo, yira, tɔɔ̄dum a ɛɛ, le tɛ̄manage loo enyimɛ ye sīdee buū nu, zue ue le tɔgɛnu yereloo. Kuma sɔ̄ i aa kɛɛrɛbu edoba Timoti a, dooraa i ɛp kɛ̄ nɔnɔɔ pya nu seeasī a bɔloo dap i yerebah nɛ kɔ i nyim kiisī bu edɔɔ̄ doo. I nɔnage pya dɔɔ̄na sīdee i dap yɛgɛ i esiatam yereloo.

ƐRƐ PYA ELAP DOGO NƐƐ KRAIST

4. Dookɛ̄ ue a le bu Pya Filipai 2:19-22 kɔ doo, ena a bee doo kɔ Timoti alu nɛɛ Jɛhova dap su siātam a?

4 Ena a bee doo kɔ Timoti alu nɛɛ Jɛhova su siātam a? Bee le nyɔɔbee a bee ɛrɛ pya elap dogo Nɛɛ Kraist. (Buū Pya Filipai 2:19-22.) Aāloo pya nu Pɔɔl kɔ akiiloo Timoti, a tɔgɛ kɔ a bee le nɛɛ a kumalookɛ̄, tɔɔ̄ agara, para tam sa dap lu edɛrɛ ye nyiɛ nyɔɔ. A bee ɛrɛ wereloo sa para kuūdɛɛ̄loo pya wuga. E lo ama bee doo kɔ bu Pɔɔl a ɛɛ loo Timoti, e a bee ye nɛ gbɛnɛ-edo e’aga tam kɔ a si. (1 Kɔr 4:17) Bu aba lo sīdee, ɛ’ɛrɛ pya elap dogo a nia Jɛhova edoo kɔ bu ye a ɛɛ i loo, sa edoonage kɔ bɔŋanaloo a dap i su siātam.—Yɔɔ 25:9; 138:6.

Sagɛ ziī elap dogo Nɛɛ Kraist lo enia a enyimɛ yereloo (Ɛp 5-6 barakpaɛ̄)

5. (a) Ena o doo lo o waa gbī enyimɛ o dogo Nɛɛ Kraist yereloo a? (b) Dookɛ̄ alu etɔgɛ bu foto doo, mɛ sīdee na lo zege wuga nɛɛwa aa si tam nyɔɔ nu a bee seeasī lo enyimɛ toesaɛ̄ a ɛrɛ loo pya dɔɔ̄na yereloo a?

5 Ɛrɛ ziī nu o seeasī. Yere kara sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ elap dogo alu ebɛɛ̄ kɔ o nyimɛ yereloo. Sagɛ ziī elap dogo o gbī esitam nyɔɔ. Bu edoba, ekɔ o dapge nyimɛ o toesaɛ̄ yereloo ale e’agabah taɛ lo eyerebah nɛ pya wuga bu yira ni? Ekɔ alu ebɛɛ̄ kɔ o sere efɛɛloo eekɛ̄ o wee doo, sa aaloo pɔrɔ ni? Ziī o gbo a a tɔɔ̄ waɛloo kaāna dap a yerebah nɛ, lo a le o bara ye kɔ a kɔ pio sīdee o dap nyimɛ pya elap dogo ama yereloo a nɛ.—Kam 27:6.

6. Bu mɛ sīdee na o dap si tam lo e’ɛrɛ elap dogo o bee seeasī a?

6 Piiga lo e’inaloo nu o seeasī. Bu mɛ sīdee na o dap doo wo a? Ziī sīdee na tɛ̄maloo ekuūdɛɛ̄kɛ̄ nɔnu akiiloo elap o aa gbī enyimɛ yereloo a. Naa su kɔ, o biaɛfii lo esitam nyɔɔ aaloo pɔrɔ nɛ pya dɔɔ̄na. O dap bɔātɛ̄ tɛ̄maloo ebuū sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ nu akiiloo pya a bee aaloo pɔrɔ nɛ pya dɔɔ̄na lo Baibol kɔ nu akiiloo le pya a naa bee wa aaloo nɛ. Naa kɛɛrɛ nu akiiloo edoba Jizɔs. A bee aaloo pɔrɔ nɛ pya dɔɔ̄na bu yɔrɔ. (Luk 7:47, 48) A naa bee ɛp wa tɛɛ̄ ekwɔ, mɛ a bee ɛp kɔ ba dap nyaa. Bu kiiyasī, pya Farisii a bee le bu dee Jizɔs, wee “ɛp pya dɔɔ̄na kuma kɛ̄.” (Luk 18:9) Sɔ̄ o e’ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ pya edoba ama sah, bip aba ɔɔ kɔ: ‘Ena m muɛ bu pya dɔɔ̄na ani? Amunu elap ba ɛrɛ na m wee bie ekɛɛrɛ nyɔɔ a?’ Lo a aga a bah lo e’aaloo nɛ ziī nɛɛ, piiga lo e’ɛm pya lele elap dogo o ye muɛ bu. Lɛɛ o bip aba ɔɔ kɔ: ‘Jizɔs ɛp nɛɛ ama doodoo wa ni? E aageloo ye nɛ ni?’ Lo i doo wo, i dap kwabaloo i ekɛɛrɛ. Tua sɔ̄, a dap i gbī epiaga bah lo e’aaloo nɛ nɛɛ a bee i tɛɛ̄ ekwɔloo. Mɛ lo i kiisī lo epiiga, sɔ̄sɔ̄ aa kiisī ewaɛ i loo e’aaloo nɛ pya dɔɔ̄na.

NƆ PYA KARI O DAP SU DAĀNU

Su loo nɛ lo enɔ kɛ̄ o dap kwaloo bui Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ doo (Ɛp 7 barakpaɛ̄) *

7. Dɛɛa nyɔɔ nu a le bu kpa Kam 22:29, bu pya amunu sīdee na Jɛhova aa su pya a ɛrɛ batam daānu anii’ee a?

7 Dɔɔ̄na nu o dap seeasī na nɔ batam o dap su daānu. Naa kɛɛrɛ buā pya nɛɛ alu ebɛɛ̄ kɔ ba a si tam lo ewu pya i Tɔ-naatam, Asɛmbli Hall, le pya i Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ. Bee le sɔ̄ ba aa gbaa si tam na gbɛnɛ-edo pya wuga ama bee nɔ pya batam ama, aābah dɔɔ̄na pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa lo ba para lo batam a. Dookɛ̄ alu etɔgɛ bu foto doo, pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa gaa nɔ pya batam alu ebɛɛ̄ lokwa ba dap su yeābah lo esitam loo pya i Asɛmbli Hall le pya i Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ sa doo kɔ a bia le. Bu pya sīdee ama le pya dɔɔ̄na sīdee, Jɛhova Bari alu “Mɛnɛ a naa ɛrɛ kuma,” le Jizɔs Kraist, alu “Mɛnɛ . . . pya mɛnɛ,” aa si pya tam alu nyɛŋia tɛ̄maloo pya wuga ama. (1 Tim 1:17; 6:15; buū Kam 22:29.) I gbī ebiibahkɛ̄ si tam sa su pya nu i para nɛāka Jɛhova, e a naale aba ii.—Jɔn 8:54.

8. Mɛ sīdee na o dap seeasī lo e’ɛrɛ ziī nu o dap nɔ a?

8 Ɛrɛ ziī nu o seeasī. Ena o dap nɔ a? Bip pya kanɛɛ a le bu bui bɔŋanaloo ale nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut kɔ ba a kɔ nu ba kɛɛrɛ kɔ o dap nɔ. Bu edoba, lo a le ba kɔ a nɛ kɔ o nyimɛ o sīdee ekɔaue le tɔgɛnu yereloo, bara wa kɔ ba a kɔ taɛ lo alu ebɛɛ̄ kɔ o si tam nyɔɔ a nɛ. Lɛɛ o piiga lo esitam nyɔɔ. Bu mɛ sīdee na o dap doo lo ama ani?

9. Mɛ sīdee na o dap si tam lo e’inaloo nu o bee seeasī lo enɔ a?

9 Piiga lo e’inaloo nu o seeasī. Naa su kɔ o waa gbī enyimɛ o kari tɔgɛnu yereloo. O dap kuūdɛɛ̄kɛ̄ nɔ nwīekpo kpa a kura Su Oloo nɛ Buū Kpa Le Tɔgɛnu. Sɔ̄ alu enɛ a ziī nu edoo bie bu enɔānu taɛyɛɛ kaɛ, o dap kɔ nɛ ziī wuga nɛɛdam a nyim tura kɔ a gbaɛ̄tɔ̄loo sɔ̄ o waa tɛɛ̄nyɔɔ lo nu edoo, lɛɛ a kɔ pya kɛ̄ o dap si tam nyɔɔ a nɛ. Pya nɛɛ aa aadee a suāloo nua nɛɛ a wee para edoo nu alu enɛ a bu bɔŋanaloo, mɛ ba a suānage a loo kɔ o lu nɛɛ a wee para tam sa dap lu edɛrɛ nyiɛ nyɔɔ.—Kam 21:5; 2 Kɔr 8:22.

10. Naa nɛ ziī edoba a tɔgɛ kɛ̄ a dap lu enyim inaloo nu i bee gbī epara doo.

10 Ena o doo lo alu kɔ nu o gaa gbī epara lu nu a wee a agaloo edoo ani? Loo a aa ɔ! Ziī wuga nɛɛdam a kura Garry naa wee para buū nu leere. A kɔ kɛ̄ kɛɛ bee ye bɔp doo sɔ̄ a bee buū nu bie enɔānu. Kerewo, a bee kiisī sa naa ɔbɛ. Nyaawo a kɔ, nyɔɔbee kɛ̄ elua ekpɔā ye doo, e’ina gaa nɛ ekɔaue bie Tɔ Nɔnu Buɛ̄-mɛnɛ, sɛkiut asɛmbli, le kɔnvɛnsɔn!

11. Doodoo Timoti, ena edap i yerebah nɛ kɔ i dap si pya dɔɔ̄na tam alu enɛ i a?

11 Ekɔ pya nɛɛ bee suāgeloo Timoti nua nɛɛ a wee para nɛ ekɔaue sɛh nɛɛ a para tɔgɛ nu ni? Baibol naa kɔ. Kerewo, baɛbaɛ beenyiɛ naale loo kɔ a bee nyim kiisī lo esi ye tam leere, nyɔɔbee a bee nyɔɔnɛ zuurabahtɔ̄ Pɔɔl. (2 Tim 3:10) Bu aba lo sīdee, lo i nyimɛ pya nu i para yereloo, edoo kɔ i dap si pya dɔɔ̄na tam alu enɛ i.

GBĪ PYA SĪDEE O DAP SI TAM NƐ PYA DƆƆ̄NA

12. Bu mɛ sīdee na o e’ɛrɛ biī aāloo tam pya dɔɔ̄na a si nɛ a?

12 Dɛ̄dɛɛ̄ ii wee ɛrɛ biī aāloo tam pya dɔɔ̄na i si nɛ. Bu edoba, sɔ̄ i le tɔpie, a wee i nia kaāna sɔ̄ pya kanɛɛ ba le yɛɛ pya Hospital Liaison Committee ale pya Patient Visitation Group i inaloo. Sɔ̄ i gaa tɛɛ̄bu e’aga kɛ̄tɔɔ̄ bu dum, a wee i nia sɔ̄ ziī nɛɛ kanɛɛ a para kuūdɛɛ̄loo su sɔ̄ i gbāmatɔ̄loo sa i nɛ egbɔ̄nyiɛ. E sɔ̄ i gbī yerebah lo esere enɔānu Baibol, bu i wee ɛɛ sɔ̄ nɛɛ sɛmdee a para sere baloo zue ue yiga lo enyɔɔnɛ i si uwe sere lo enɔānu Baibol, sa i tɔgɛ kɛ̄ i dap sere baloo doo i nɛ. Bu pya wuga nɛɛdam le nɛɛwa ama ɛɛ lo eyerebah i nɛ. Ili dapnage ɛrɛ ɛɛbu lo i kpɛ̄naloo esitam nɛ pya i wuga. Jizɔs bee kɔ: “Lu le eenyɔɔ lo enɛ ee susu.” (Doonu 20:35) Lo o gaa gbī eyɛgɛ o esiatam yereloo bu pya sīdee ama ale bu pya dɔɔ̄na sīdee, ena edap a yerebah nɛ kɔ o doo nu o seeasī ani?

13. Ena a bɔloo kɔ i suā sɔ̄ a ɛrɛ ziī nu i aa nɔɔ lo eseeasī a?

13 Muɛ kɔ a ɛrɛ taɛ nu o seeasī. Bu edoba, o dap kɛɛrɛ kɔ: ‘E nia mɛ edoo eekɛ̄ m gaa doo anyaawo bu bɔŋanaloo.’ Mɛ a dap a agabah esuā kɛ̄ edoo dua nu seeasī ama doo, sa edapnage a agaloo esuā sɔ̄ o edora lo nu o bee seeasī a. Nyɔɔwo, muɛ kɔ a ɛrɛ taɛ nu o seeasī. O dap ɛm nu o bee seeasī a sere kɛ̄, le kɛ̄ o nɔɔ lo edoo ye doo.

14. Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ i aa ɛmadɛɛ̄ kɔ lɔ naale elɔ, i ɛrɛ edooe nu i bee seeasī a?

14 Alunage ebɛɛ̄ kɔ i aa ɛmadɛɛ̄ kɔ i ɛrɛge edooe taɛ nu i bee seeasī, e a naale edap lɔ doo pippip. Ena anua a? Nyɔnɛbee ii le edap baɛbee dɛ̄dɛɛ̄ nu edap i siraloo bu dum, nyɔɔbee ɛrɛgeba nu dap sira ɛrɛgeba sɔ̄. Bu edoba: Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee yerebah doo kɔ ziī aā bɔŋanaloo a le bu buɛ̄ Tɛsalonaika. E baɛbaɛ beenyiɛ naale loo kɔ a bee su nuā nu a seeasī lo etɔɔ̄ lo kɛ̄ sa yerebah nɛ aā bɔŋanaloo ama. Kerewo, pya a bee ye gbanasī bee doo kɔ a aa lo buɛ̄ sɔ̄ a naa bee ɛmadɛɛ̄. (Doonu 17:1-5, 10) Lo a le Pɔɔl naa bee aa lo buɛ̄, ebee doo kɔ pya ye wuga a yiibu taāŋa. Kerewo, Pɔɔl naa bee ɔbɛ eyerebah wa nɛ. Mɛ a bee kwabaloo nu dɛɛa nyɔɔ kɛ̄ kɛ̄tɔɔ̄ enyaa doo. Sɔ̄ esaa, a bee lɛɛra Timoti kɔ a si wee yerebah nɛ pya wuga a le bɔŋanaloo Tɛsalonaika, lokwa wa yira agaloo. (1 Tɛs 3:1-3) Naa ɛp kɛ̄ bu pya lo wuga a le bɔŋanaloo Tɛsalonaika bee ɛɛ doo, kɔ Timoti bee suloo nɛ lo esitam ɛrɛgeba kɛ̄ a bee lu ebɛɛ̄ kɔ a si.

15. Bu mɛ sīdee na pya kɛ̄tɔɔ̄ lo ii dap baɛbee dap ɛrɛ pah nyɔɔ pya nu i seeasī a? Naa nɛ edoba.

15 I dap nɔ nu aāloo nu a bee siraloo Pɔɔl bie Tɛsalonaika. A dap sira kɔ i aa piiga lo enyim tura ziī dɔtam, kerewo, pio kɛ̄tɔɔ̄ lo ii dap baɛbee gaa i kpaɛ̄ lɛɛloo e’ɛrɛ lo dɔtam. (Eklis 9:11) Lo a sira a loo doo wo, kpɛ̄naloo enyaana o nu seeasī sa gbī dɔɔ̄na nu seeasī lo o dap doo. Nu ziī dam le wa a kura Ted le Hiedi bee doo lo. Dumɛloo bee doo kɔ ba a aa Bɛtɛl. Kerewo, wereloo ba bee ɛrɛ loo Jɛhova bee doo kɔ ba a gbī pya dɔɔ̄na sīdee lo ba edap yɛgɛ wa esiatam yereloo. Tua nu ba bee doo na biibahtɛ̄ kpa lo elu pya sɛmdee. Sɔ̄sɔ̄ aa kiisī, a bee lu etubo wa baloo nua pya sɛmdee bu keebee sīdee, e a bee lu ekpɔā Ted kɔ alu nɛɛ a yerebah nɛ pya kuūdɛɛ̄loo sɛkiut. E sɔ̄ esaa, a bee lu enyaana zua nɛɛ e’ina sa a naale esinatam doodoo nɛɛ kuūdɛɛ̄loo sɛkiut. Ted le Hiedi bee muɛ kɔ wa zua eyeraloo kuma zua alu e’ɛmadɛɛ̄, nyɔɔwo ba naale edapna si lo tam. Kere alu kɔ nu ba bee ɛmadɛɛ̄ naa sira dookɛ̄ ba bee kɛɛrɛ doo, ba bee suā kɔ ba dabenage si tam nɛ Jɛhova bu pya dɔɔ̄na sīdee. Ted kɔ: “I enɔā kɔ a naa lee esere ekɛɛrɛ nyɔɔ aba ziī sīdee esiatam.”

16. Ena i dap nɔ aāloo nu a le bu Pya Galetia 6:4 a?

16 Ii le edap baɛbee dɛ̄dɛɛ̄ nu esira i loo bu dum. Nyɔɔwo, alu nu a kuī kɔ i aa ɛp kɔ dɔtam i ɛrɛ na a tɔgɛ kɛ̄ i le dɛɛ̄ nu doo a, ale susu i dɔtam dooreloo lo pya dɔɔ̄na. Hiedi bee baatɛ̄ kɔ: “Lo a le o su pya nu a gaa a siraloo bu dum dooreloo lo a gaa siraloo pya dɔɔ̄na, o gaa le peere o efɛɛloo.” (Buū Pya Galetia 6:4.) Alu nu a kuī kɔ i gbī pya sīdee i dap yerebah nɛ pya dɔɔ̄na sa si tam nɛ Jɛhova. *

17. Mɛ sīdee na o dap si tam lo enyim tura dee esiatam a?

17 Kpɛ̄naloo esu baɛbah suā ɛrɛgeba dee esiatam a a kpaānɛ tɛ̄maloo etɔɔ̄dum a waɛbah sa o aa dekɔm loo nu a naa lu ebɛɛ̄. Ɛrɛ nu o seeasī bu nwīkere sɔ̄, lo eyerebah a nɛ kɔ o dap ina loo nu o bee seeasī bu nyɔɔnyɔɔ sɔ̄. Bu edoba, lo nu o seeasī bu nyɔɔnyɔɔ sɔ̄ na lo elu nɛɛ sɛmdee, o dapge si tam sɛmdee bu nwīkere sɔ̄ aā ziī enɔɔ̄ yii ziī anyaawo ni? Elo nu o seeasī na lo elu nɛɛ yerebahtam, o dapge nɔɔ lo e’inaloo pya nɛɛ a le bu dumɛloo le pya e’ana ba le bu o bɔŋanaloo ni? Pya nu o para anyaawo eyerebah doo kɔ pya dɔɔ̄na dee esiatam a kpaā a nɛ li deesī. Biaɛfii lo esi ɛrɛgeba tam alu enɛ a leere.—Rom 12:11.

Sagɛ ziī nu seeasī lo o dap doo (Ɛp 18 barakpaɛ̄) *

18. Ena o nɔ aāloo edoba Beverley a? (Ɛpnage foto a le deenyɔɔ ayah)

18 Kere i e’ana i dap ɛrɛ pya nu i seeasī bu edɔɔ̄. Naa kɛɛrɛ nu akiiloo edoba ziī wuga nɛɛwa a kura Beverley lo elua 75 zua. A bee ɛrɛ e’agabah eyɔloo lo a bee doo kɔ aa dap kiā. Kerewo, a bee ye taɛ kaāna lo e’ɛrɛ epoo bu kukue pya nɛɛ loo Doonu Nyɛŋiabu Loo Luh Jizɔs. Nyɔɔwo, a bee ɛrɛ taɛ nu a seeasī. Sɔ̄ Beverley bee doo nu a bee seeasī lo ekue pya nɛɛ loo lo Doonu ama, bu ye bee ɛɛ kaāna. Kɛ̄ a bee piiga doo ama, bee zū pya dɔɔ̄na kɔ ba a nyimɛ wa tam zue ue yereloo. Jɛhova tɔgɛ nia loo tam pya i wuga nɛɛdam le nɛɛwa e’ana aa si, kere wa kɛ̄tɔɔ̄ naa nɛna wa dee kɔ ba a dap doo dookɛ̄ ba ebee doo.—Yɔɔ 71:17, 18.

19. Pio amunu nu na i dap seeasī bu edɔɔ̄ a?

19 Nɔɔ nu seeasī o dap doo. Ɛrɛ pya elap dogo edoo kɔ bu Jɛhova a ɛɛ a loo. Nɔ pya kari edoo kɔ o dap si tam nɛ Bari le ye bɔŋanaloo. Gbī pya sīdee esiātam nɛ pya o wuga nɛɛdam le nɛɛwa. * Dookɛ̄ a bee siraloo Timoti doo, leelee Jɛhova edoo kɔ “o kii sī, [a] sira bu ɛɛ’dee loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ.”—1 Tim 4:15.

YƆƆ 38 Jɛhova Edoo Kɔ o Agaloo

^ bar. 5 Timoti bee le nɛɛ a para zue le yereue. Kerewo, nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee ye yere mɛm loo kɔ a nyim kiisī bu edɔɔ̄. Nyɔɔbee Timoti bee su zuurabahtɔ̄ Pɔɔl ye nɛ a, Jɛhova bee kiisī lo esu ye siātam, e a bee dap yerebah nɛ pya ye wuga nɛɛdam le nɛɛwa kaāna. Doodoo Timoti, o ɛrɛge taɛ lo esitam nɛ Jɛhova le pya o wuga bu yira yereloo ni? Bu kaka, a taɛ a edoo wo. Amunu nu seeasī na edap a yerebah nɛ kɔ o doo wo a? E ena alu ebɛɛ̄ kɔ o doo lokwa o dap nɔɔ sa inaloo pya nu seeasī ama a?

^ bar. 1 UE ALU EKƆ BAATƐ̄: Pya nu seeasī bu edɔɔ̄ ɛrɛ nu edoo kiiloo ɛrɛgeba nu i piiga lo edoo lokwa i taāŋabah Jɛhova bu mmɛɛ sīdee sa doo kɔ bu ye a ɛɛ.

^ bar. 16 Buū ekobee ue a kɔ, “Serving Where the Need Is Greater” a le bu kpa a kura Organized to Do Jehovah’s Will, chapter 10, pars. 6-9.

^ bar. 19 Buū 60 nuenɔ bu kpa a kura Ɛrɛ Ekpeloo Dum Mmɛ Deedee!, lo a kɔ: “Kiisī Lo E’agɛrɛtɛ̄ O Gbanialoo Kumaloo Jɛhova.”

^ bar. 63 UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī wuga nɛɛdam gaa tɔgɛ baɛ wuga nɛɛwa kɛ̄ esitam loo nu a gbe doo, e ba gaa su wa aā batam daānu leere.

^ bar. 65 UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī wuga nɛɛwa a naa dapna aa tɔ aa zue ue tɛ̄manyɔɔ fon, sa kue pya nɛɛ loo Doonu Nyɛŋiabu Loo Luh Jizɔs.