1. Ẹkẹ ego ya na sabu bru te oma uvuẹn ogame i Jehova?

 FỌKIME ọwan Ilele Kristi urhomẹmro na, e vwo ẹguọlọ kpahen Jehova omamọ. Ọwan i guọlọ ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri uvuẹn ogame i Jehova. Ọrẹn, arha guọlọ ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri rẹn Jehova, o fori ne bru ẹkẹ, jerẹ ọrẹ ene vwo obọdẹn iruemru Olele Kristi, yono ena ra na sabu ha ruiruo, ji guọlọ izede ra na ha userhumu rẹn awọrọ. *

2. Mesoriẹ o fo ne bru ẹkẹ te oma, ji wian gbanhon na sabu nyamwu aye?

² Mesoriẹ a guọlọ rhiẹ idibo i Jehova re ruẹ riaro? Ọrukaro, ọwan i guọlọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova. Oma ọ merhen i Jehova ọke rọ mẹrẹn ọwan ra ha ena ọrhẹ omẹgbanhon ọwan ga ye vuọnvuọn. Habaye, ọwan i guọlọ ru riarorhọ neneyo a sabu ha userhumu rẹn imizu ukoko na. (1 Thess. 4:9, 10) O toro oborẹ o jiri te ne ra ga i Jehova-a, ọwan ephian ina sabu bru ẹkẹ te oma. Jene yono kpahen oborẹ ene ru ru te omaran.

3. Jerẹ oborẹ ọ ha 1 Timothy 4:12-16, me yẹ onyikọ Paul ọ ha urhebro rẹn Timothy no ru?

³ Dedevwo Timothy idama ọke ọnyikọ Paul ọ ya ileta ọrukaro vwe yi, ọrẹn Timothy ọkpako ukoko ro te edje ne. Udabọ ọrana, Paul nọ ha urhebro riẹn no rho ruẹ riaro uvuẹn ogame i Jehova. (Se 1 Timothy 4:12-16.) Ọke we rhe roro kpahen ẹmro i Paul, wu na sabu djokarhọ taghene ọ guọlọre nẹ Timothy o ru riaro izede eva: nyoma ro no  vwo iruemru Olele Kristi, jerẹ ẹguọlọ, esegburhomẹmro, ọrhẹ uruemru ẹfuọn, no ji ru rhomurhọ uvuẹn ena jerẹ isese afiede, urhebro ẹhaphia ọrhẹ uyono. Rhẹ udje i Timothy, jene yono oborẹ ene ru bru ẹkẹ ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan ga i Jehova rhọ. Ene ji yono kpahen izede ezẹko ene ru kerabọ owian Uvie na.

4. Lele oborẹ ọ ha Philippians 2:19-22, me yọ lẹrhẹ i Timothy rhiẹ odibo ri Jehova ọ sabu ha wian?

⁴ Me yọ lẹrhẹ i Timothy rhiẹ odibo ri Jehova ọ sabu ha wian? Obọdẹn iruemru Olele Kristi ro vwori. (Se Philippians 2:19-22.) Lele oborẹ i Paul o dje i Timothy rhọ, ana sabu mẹrẹnvwrurhe taghene o vwo omeriotọre, atamwu, o gbẹro rhotọre, ọye jẹ ohworho ra hẹrosua. O dje ẹguọlọ ọrhẹ ọdamẹ okokodo phia kpahen imizu na. Omarana, Paul o vwo ẹguọlọ kpahen Timothy, nọ ji yẹ ye ewian egbogbanhon. (1 Cor. 4:17) Omaran ọ ji havwọ, Jehova ono vwo ẹguọlọ kpahen ọwan orhianẹ e vwo iruemru ro vwo ẹguọlọ kpahen, jeghwai ha userhumu phia uvuẹn ukoko na.—Ps. 25:9; 138:6.

5. (a) Marhẹ wu ne ru bru ẹkẹ wu ne vwo uruemru Olele Kristi? (b) Jerẹ oborẹ ifoto na o djephia, marhẹ omizu ọgbọtọ na o ru nyamwu ẹkẹ ro no vwo uruemru re roro rẹn awọrọ rhọ?

⁵ Djẹ aruẹ ẹkẹ kirighwo. Nẹrhomo kpahen ekete uvuẹn uruemru ọnọ wu guọlọ ru rhomurhọ. Sanọ uruemru owu kirighwo wu guọlọ wian kpahen. Jerẹ udje, wu na sabu vwo uruemru re roro rẹn awọrọ rhọ, yanghene vwo omwemẹ wu na ha userhumu rẹn imizu ukoko na? O fori ne wu rhiẹ ohworho ufuoma rhọ, rọ ji harhomẹ? Wu na mẹrẹn erere orhianẹ wu nekpẹn ọkpọvi mie ugbehian wu hẹroso, kpahen izede wu ne ru rhomurhọ.—Prov. 27:6.

6. Marhẹ wu ne ru nyamwu ẹkẹ wu ne vwo uruemru Olele Kristi?

⁶ Wian ne wu sabu nyamwu ẹkẹ wu bruru. Marhẹ wu ne ruie lele? Izede owu, yẹ ọrẹ wu na dabu yono kpahen uruemru wu guọlọ vwo rhọ na. Gbe rorie taghene wu guọlọ wian kpahen ọrẹ wu na harhomu awọrọ rhọ. Wu na sabu tonrhọ nyoma wu ne se ji roro kodo kpahen idje i Baibol na, ri ta kpahen eri harhomu awọrọ ghwologhwolo, ọrhẹ eri vwa harhomu. Roro kpahen udje i Jesu. Ọ harhomu awọrọ  ghwologhwolo. (Luke 7:47, 48) Ọ ji kpariroro vrẹn orusọ aye, ji tẹnrovi oborẹ aye ina sabu ru. Ọrẹ ovẹnẹ, otu i Pharisee na uvuẹn ọke i Jesu, e “ni awọrọ taghene aye e fiemru-u.” (Luke 18:9) Wu rhe roro kodo kpahen idje enana hin, gba nọ oma: ‘Me mia mẹrẹn uvuẹn oma awọrọ? Uruemru ọgo mi brorhiẹn yen mi na tẹnrovi?’ Orhianẹ ọ bẹn wẹn wu na harhomu ohworho, damoma ya omamọ iruemru buebun rẹ ohworho na o vwori rhotọre. Orho ru, nọ oma: ‘Ukẹro ọgo yi Jesu ọ ha ni ohworho na? Ọnọ harhomie?’ Aruẹ uyono omobọ ọrana ọnọ ha userhumu rẹn ọwan wene iroro ọwan. Ọke ukaro, ana sabu wian gbanhon na harhomu ohworho ro ruru ọwan sọ. Ọrẹn, ọke arha wian kpahiẹn, orho ru ne vwo omwemẹ ra na harhomu awọrọ.

7. Lele oborẹ ọ ha Proverbs 22:29, izede ọgo yi Jehova o ru ha idibo ri vwo ena ruiruo inyenana?

⁷ Ẹkẹ ọrọrọ wu na sabu bru yẹ, ọrẹ wu ne yono ona wu na sabu ha ruiruo. Roro kpahen ihworho buebun ra guọlọre ri na bọn Eghọn Ukoko sansan, Aghwẹlẹ Omẹvwa, ọrhẹ Aghwẹlẹ Uvie. Imizu enana buebun i yono ena aye ọke aye e lele imizu ri tẹn ona wian kugbe. Jerẹ oborẹ ifoto na o djephia, imizu ehworhare ọrhẹ imizu emẹse e yono ena sansan ra guọlọre na sabu hẹrote Aghwẹlẹ Omẹvwa ọrhẹ Aghwẹlẹ Uvie sansan. Nyoma izede enana ọrhẹ erọrọ, Jehova ro rhiẹ “Orodje i bẹmẹdẹ,” ọrhẹ Kristi Jesu ro rhiẹ “Orodje harẹn irodje,” e ruẹ ekwakwa igbevwunu nyoma imizu enana ra wian gbanhan na. (1 Tim. 1:17; 6:15; se Proverbs 22:29.) A guọlọ wian gbanhon na ha ena ọwan jiri Jehova, orhiẹ oma ọwa-an.—John 8:54.

8. Marhẹ wu ne ru bru ẹkẹ wu ne yono aruẹ ona owu?

⁸ Djẹ aruẹ ona kirighwo. Ona ọgo wu na sabu wian kpahen? Nọ ekpako ukoko wu havwọ ọrhẹ oniruo okinhariẹ kpahen aruẹ ona wu na sabu yono kpahen. Jerẹ udje, aye ina sabu ha irorẹdjẹ phia taghene wu ru rhomurhọ uvuẹn ona uyono ọnọ, nọ aye nẹ aye i ha userhumu wẹn rhe ona uyono kirighwo wu na sabu wian kpahen. Orho ru, kpare idjaghwẹ wu ne ru rhomurhọ. Marhẹ wu ne ruie lele?

9. Marhẹ wu ne ru nyamwu ẹkẹ wu ne yono aruẹ ona owu?

⁹ Wian ne wu sabu nyamwu ẹkẹ wu bruru. Gbe rorie taghene wu guọlọ ru rhomurhọ uvuẹn ona uyono ọnọ. Wu na sabu yono ibroshọ na Fiomarhọ Isese Ọrhẹ Uyono. Ọke arha yọ owian uvuẹn uyono re ruẹ erhẹrhẹ ọkprughwre na, wu na sabu ta rẹn omizu ro mwuovwan no kerhọ ẹhaphia ọnọ bọmọke wu na ki haye phia, nọ ji ha irorẹdjẹ phia kpahen oborẹ wu ne ru rhomurhọ. Dabu mwuegbe rhẹ ẹmro enọ nẹ awọrọ i rhe taghene wa wian gbanhan, wẹwẹ ji ohworho ra hẹrosua.—Prov. 21:5; 2 Cor. 8:22.

10. Dje udje kpahen oborẹ ene ru ru riarorhọ sekpahen ona ro fori ne vwo.

¹⁰ Orhianẹ ona wa guọlọ wian kpahan o surhobọmwu oborẹ wu vwa dabu rhe ruẹ vwo? Wu vwe fiobọrhotọre-e! Omizu ọhworhare owu re se Garry, ọ vwọ sabu rhe se bi-i. Ọ karorhọ oborẹ ofa ọ roriẹ te ọke rọ guọlọ se isese uvuẹn uyono ukoko. Ọrẹn, no yono rhọ. Vwana, nọ tare taghene fọkiẹ uyono ra yẹriẹ, nọ sabu ha ẹmro phia uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie, emẹvwa okinhariẹ ọrhẹ emẹvwa ẹkwotọre!

11. Jerẹ i Timothy, me yọ nọ ha userhumu rẹn ọwan sabu vwo ewian erọrọ?

¹¹ Timothy ọ sabu rhiẹ obọdẹn oyono?  Baibol na ọ ta kpahiẹ-ẹn. O vwo ẹfro-o, Timothy o ghini ru riarorhọ dabu wian ewian ro vwori, jerẹ oborẹ i Paul ọ ha urhebro riẹn no ru. (2 Tim. 3:10) Omaran ọ ji havwọ, arha wian kpahen ena ọwan, ana sabu mwuovwan ra na wian ewian erọrọ.

12. Marhẹ wu ru mẹrẹn erere nẹ userhumu awọrọ i tiobọnu?

¹² Ọwan ephian a mẹrẹn erere nẹ userhumu awọrọ i tiobọnu. Arha ha ihọsipita, oma ọ merhen ọwan ọke ekpako ra ga uvuẹn Hospital Liaison Committee yanghene Patient Visitation Groups, i rha kọn bru ọwan. Arha dẹrughwaroghwu erhirhiẹ ọgbogbanhon uvuẹn akpenyerẹn ọwan, e vwo ọdaremẹro okokodo kpahen ọke rẹ ọkpako ro vwo ẹguọlọ, o fiẹ rhotọre dabu kerhọ ji yẹ ọwan urhebro. Arha guọlọ userhumu ra na ha uyono i Baibol phia, oma ọ merhen ọwan ọke ọkobaro ro te edje ọrhọ homaba uyono na ji ha irorẹdjẹ phia. Oma ọ merhen imizu enana aye ina ha userhumu rẹn ọwan. Ana sabu vwo aruẹ aghọghọ ọrana ọke arha homaphia ha userhumu rẹn awọrọ. Jesu ọrhọ ta: “Omamerhomẹ ọ havwiẹ harẹn ọro tiobọnẹ ghwẹ ọra yẹre.” (Acts 20:35) Orhianẹ wu guọlọ kerabọ owian wa wian uvuẹn ẹga i Jehova nyoma izede enana yanghene izede erọrọ, me yọ nọ sabu ha userhumu wẹn ruie?

13. Me yo fori na karorhọ ọke re bru ẹkẹ omobọ?

¹³ O fori ne wu bru ẹkẹ kirighwo wu guọlọ nyamwu. Jerẹ udje, wu na sabu roro, ‘Mi guọlọ wian bunrhọ uvuẹn ukoko na.’ Ọrẹn, ọnọ sabu bẹn wu ne rhe oborẹ wu ne ru nyamwuie, wu na ji mẹrẹnvwrurhe taghene wu sabu rhe ọke wu na nyamwuie-e. Omarana, djẹ ẹkẹ kirighwo wu guọlọ wian kpahen. Wu na sabu ya ẹkẹ na rhotọre ọrhẹ oborẹ wu ne ru ruie te orugba.

14. Mesoriẹ o fo ne vwo ẹhẹn re ne ruẹ ewene ọke re bru ẹkẹ te oma?

¹⁴ O ji fo ne vwo ẹhẹn re ne ruẹ ewene ọke re bru ẹkẹ. Mesoriẹ? Fọkime a vwa sabu sun erhirhiẹ ọwan ephia-an. Jerẹ udje: Ọnyikọ Paul ọ ha userhumu phia ha ukoko ọkpokpọ mwu uvuẹn amwa re se Thessalonica. O vwo ẹhẹn rọ nọ  daji avwaye, ji ha userhumu rẹn imizu ri rhiẹ Ilele Kristi obọ na. Ọrẹn, eri kparehasuiẹ ni le i Paul nẹ amwa na. (Acts 17:1-5, 10) Orhianẹ Paul ọ daji bi, manẹ o fiẹ arhọ imizu na rhẹ erhirhiẹ imwofẹn. Ọrẹn, Paul o fiobọrhotọre-e. Ukpomaran, no wene lele erhirhiẹ ye ro wenerin. Ọke oru, no dje i Timothy nọ yọ bọn esegburhomẹmro imizu ri ha ukoko ọkpokpọ uvuẹn Thessalonica gbanhonrhọ. (1 Thess. 3:1-3) Oma ọ dabu merhen imizu ri ha Thessalonica taghene Timothy ọ homaphia, nọ ga uvuẹn ekete ra guọlọ userhumu!

15. Marhẹ erhirhiẹ ra na ja sabu sun ono ru hobọte ẹkẹ ọwan? Dje udje yi.

¹⁵ Ana sabu yono nẹ oborẹ ọ phia rẹn Paul uvuẹn Thessalonica. Ana sabu rha wian kpahen aruẹ uphẹn ẹga owu, ọrẹn erhirhiẹ ra na ja sabu sun, ọ vwọ lẹrhẹ ọwan nyamwu ẹkẹ ọrana-a. (Eccl. 9:11) Orhianẹ ọ phia wẹn, mwuegbe wu ne bru ẹkẹ ọrọrọ wu na sabu nyamwu. Ọnana yẹ oborẹ esa ọrhẹ ane owu re se Ted ọrhẹ Hiedi i ruru. Fọkiẹ emiamo, aye ni nẹ Oghọn Ukoko. Ọrẹn, ẹguọlọ aye i vwo kpahen Jehova no mwurun aye guọlọ izede erọrọ aye ine ru kerabọ owian Uvie na. Ọrukaro, aye ni vwobọrhọ owian ọkobaro. Ọke oru, na yẹre aye owian ọkobaro oghẹnrensan, ne ji yono i Ted no rhiẹ oniruo okinhariẹ ibiọke. Ọke oru, ẹgbukpe oniruo okinhariẹ ọnọ ga te no wenerin. Ted ọrhẹ Hiedi ni mẹrẹnvwrurhe taghene aye e rhe mwuovwan uphẹn ẹga ọrana-a. Dedevwo ẹhẹn aye o seriotọre, aye ni mẹrẹnvwrurhe taghene aye ina sabu ga i Jehova nyoma izede erọrọ. Ted nọ tare, “Ame i yonorin taghene o fo nẹ ame i tẹnrovi aruẹ uphẹn ẹga owu-u.”

16. Uyono ọgo ya na sabu yono nẹ Galatians 6:4?

¹⁶ Ọwan i sabu sun kemru kemru rọ phia uvuẹn akpenyerẹn ọwa-an. Omarana, o fori taghene a vwa ha oborẹ a ghanren te vwanvwọn uphẹn ẹga sansan re vwori-i, yanghene ha uphẹn ẹga ọwan vwanvwọn ọrẹ awọrọ a riamerhiẹ-ẹn. Hiedi ọrhọ ta: “Wu rhe vwo ufuoma-a, orhianẹ wa ha akpenyerẹn ọnọ vwanvwọn oborẹ ọ phia uvuẹn akpenyerẹn awọrọ.” (Se Galatians 6:4.) Orhiẹ oborẹ ọghanranren ra na guọlọ izede ha userhumu rẹn awọrọ, ji ga i Jehova. *

17. Me wu na sabu ru ne wu mwuovwan uphẹn ẹga?

¹⁷ Wu na sabu mwuovwan uphẹn ẹga sansan ọke wu rhe ruẹ akpenyerẹn ọnọ  lọhọ, ji kẹnoma rẹn osẹriọ. Bru ẹkẹ ekokamu te oma ri na ha userhumu wẹn nyamwu ẹkẹ eduado wu bruru. Jerẹ udje, orhianẹ ẹkẹ ọduado wu bruru ọrẹ wu ne rhiẹ ọkobaro, wu na sabu rha ga ẹrhẹ ọkobaro ibiọke kibiamo kibiamo? Orhianẹ ẹkẹ wu bruru ọrẹ wu ne rhiẹ odibo owian, wu na sabu rhe fiomarhọ owian aghwoghwo na, ji rha kọn bru imizu re kpomẹ ọrhẹ eri kpako ne uvuẹn ukoko wu havwọ? Erere wu na mẹrẹn ọnọ sabu lẹrhuọ vwo uphẹn ẹga erọrọ obaro na. Vwo omwemẹ wu ne ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri uvuẹn aruẹ owian ephian ra yẹruọ.—Rom. 12:11.

18. Jerẹ oborẹ ifoto na o djephia, me wu yono nẹ udje Beverley?

¹⁸ E vwe roro taghene a ho phan ne re ne bru ẹkẹ te oma uvuẹn ogame i Jehova-a. Roro kpahen udje omizu ọmase owu ro te ẹgbukpe 75 ne, re se Beverley. O vwo emiamo ọgbogbanhon rọ lẹrhiẹ bẹn rọ nọ nya. Ọrẹn, ọ guọlọ wian bunrhọ uvwre ọke ra ha use rẹn ihworho rhiẹ Ẹkarorhọ Uhwu i Jesu. Omarana, no bru ẹkẹ kirighwo. Ọke i Beverley ọ nyamwu ẹkẹ ro bruru sekpahen Ẹkarorhọ na, oma ọ merhen riẹn omamọ. Omẹdamu ọnẹyen nọ ha userhumu rẹn awọrọ fiomarhọ aghwoghwo na. Jehova ọ ha ukẹro ọghoghanren ni imizu ukoko na ri kpako ne, dedevwo erhirhiẹ aye ọ vwọ lẹrhẹ aye wian buẹ-ẹn.—Ps. 71:17, 18.

19. Me yẹ ekwakwa ezẹko ri na ha userhumu rẹn ọwan nyamwu ẹkẹ re bruru uvuẹn ogame i Jehova?

¹⁹ Bru ẹkẹ wu na sabu nyamwu. Vwo iruemru ri na lẹrhẹ i Jehova vwo ẹguọlọ kpahuọn. Yono ena ri na ha uphẹn wẹn wian bunrhọ rẹn Jehova ọrhẹ ukoko yi. Guọlọ izede wu ne ru ha userhumu rẹn imizu ukoko na rhọ. * Jerẹ i Timothy, rhẹ ebrurhọ i Jehova, jenẹ “ihworho ephian i sabu mẹrẹn eruriaro ọnọ vwrurhe.”—1 Tim. 4:15.