Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ECIGABI C’OKUYIGA 18

Gurhi Wakacihiriraho Emihigo y’Ekiroho n’Okuyihikiriza?

Gurhi Wakacihiriraho Emihigo y’Ekiroho n’Okuyihikiriza?

“Okwo okunanirize omu murhima; ocishwekerekwo weshi weshi, lyo boshi babona oku odwirhe waja embere.”​—1 TM. 4:15.

LWIMBO 84 Niko Tayari Kusaidia!

EBI RHWAYIGA *

1. Mihigo ehi y’ekiroho rhwakacihiriraho?

 RHWE Bakristu b’okuli, rhuba rhuzigire Yehova bwenene. Rhuba rhulonzize rhujire ebintu binja omu mukolo gwa Yehova. Cikone, lyo rhujira byoshi rhwakanahasha omu mukolo gwage, rhushinganine rhucihirireho emihigo y’ekiroho. Kwa lwiganyo, okuba n’amorhere g’Ecikristu, okuciyigiriza bulenga bulebe bwakarhurhabala omu mukolo gwa Yehova, n’okulonza njira nci rhwakakoleramwo abandi. *

2. Bulya gurhi rhushinganine rhucihirireho emihigo y’ekiroho n’okujira okwirhu koshi lyo rhuyihikiriza?

2 Bulya gurhi rhushinganine rhulonze okujira amajambere g’ekiroho? Burhangiriza, rhuba rhulonzize rhushagaluse Larha wirhu w’obuzigire w’omu mpingu. Yehova anashagaluke erhi abona rhuli rhwakolesa enshokano zirhu n’obuhashe bwirhu omu mukolo gwage. Na kandi rhuba rhulonzize rhujire amajambere g’ekiroho lyo rhurhabala bene wirhu na bali birhu bwenene. (1 Ts. 4:9, 10) Rhweshi rhwanajira amajambere g’ekiroho ciru akaba rhukola rhugwerhe myaka minji erhi nsiku nsungunu omu okuli. Rhulolage gurhi rhwakajiramwo ntyo.

3. Nk’oku biyerekinwe omu 1 Timoteyo 4:12-16, bici entumwa Paolo yahîre Timoteyo omurhima oku ajire?

3 Erhi entumwa Paolo eyandikira Timoteyo amaruba gayo marhanzi, Timoteyo aciri musole, cikone alikola mugula ogwerhe obulenga. Ciru akaba ntyo, Paolo amuha omurhima oku agendekere ajira amajambere g’ekiroho. (Osome 1 Timoteyo 4:12-16.) Amango oli wasoma enderho Paolo ayandikiraga Timoteyo, wanabona oku al’ilonzize Timoteyo ajire amajambere omu njira ibirhi: omukuba n’amorhere g’Ecikristu, kwa lwiganyo, obuzigire, obuyemere, olugenzi lucîre, n’omukukubûla obulenga bwage bw’okusoma embere z’abantu, okuhanûla, n’okuyigiriza. Omukukengera olwiganyo lwa Timoteyo, rhulolage gurhi wakacihiriraho emihigo y’olugero, yakakurhabala ojire amajambere g’ekiroho. Na kandi, rhwayish’iganirira njira nguma na nguma rhwakajiramwo binji omu mukolo gwa Yehova.

OBE N’AMORHERE G’ECIKRISTU

4. Nk’oku biyerekinwe omu Abafilipi 2:19-22, bici byarhumire Yehova akolesa Timoteyo bwenene?

4 Bici byarhumire Yehova akolesa Timoteyo bwenene? Amukolesize bwenene, enyanya z’amorhere gage minja g’Ecikristu. (Osome Abafilipi 2:19-22.) Ebi Paolo ayandikaga okubiyerekire Timoteyo, biyerekine oku ali mwirhohye, mwishwekerezi, wa bushiru, na mwikubagirwa. Ali wa buzigire, anakag’ishibirira bene wabo na bali babo bwenene. Oko kwarhuma Paolo azigira Timoteyo, arhanarhindiraga okumuha emikolo mizibu omw’ikubuliro lya Yehova. (1 Kr. 4:17) Nirhu, erhi rhwakaba n’amorhere Yehova azigira, anarhuzigira bwenene, rhwananakolesibwa omu cigamba bwenene.​—Enna. 25:9; 138:6.

Ocishoge borhere buhi bw’Ecikristu olonzize okuyerekana bwenene (Olole ecifungo ca 5-6)

5. (a) Gurhi wakamanyamwo borhere buhi bw’Ecikristu oshinganine okubûle? (b) Nk’oku biyerekinwe oku nfoto, gurhi oyu mwali wirhu musole ali ajira ly’ahikiriza omuhigo acihiriragaho gw’okuyeresa abandi obwonjo bwenene?

5 Ocihirireho omuhigo gw’okuba na borhere bulebe bwinja bw’ekiroho. Orhanye kugerera isala cigabi cihi c’obumuntu bwawe oshinganine okubûle. Ocishoge borhere buhi wakalonza okujiramo amajambere bwenene. Kwa lwiganyo, ka wanalonza okuba wa bwonjo bunji, erhi kuba n’irala linji ly’okurhabala abinyu bemezi? Ka bikuhûnyire okuba wa kujira omurhûla na wa kubabalira bwenene? Wanabona oku kuli kwinja okudosa omwîra wawe ocikubagira ly’akuyeresa enjira wakajiramwo amajambere.​—Mig. 27:6.

6. Gurhi wakajira ly’ohikiriza omuhigo gwawe gw’okuba na borhere bulebe bw’Ecikristu?

6 Ocihangane okuhikiriza omuhigo gwawe. Gurhi wakajiramwo ntyo? Njira nguma wakajiramwo ntyo, kuli kuyiga bwinja-bwinja oborhere olonzize okukubûla. Orhanye kwa lwiganyo obe olonzize okuba wa kubabalira abandi bwenene. Nkaba wanarhang’isoma n’okurhanya okubiyerekire enyiganyo ziganirirwe omu Bibliya, z’abantu bali babidu okubabalira abandi n’abarhali babidu okubabalira. Orhanye okubiyerekire olwiganyo lwa Yezu. Ali mubidu okubabalira abandi. (Lk. 7:47, 48) Arhakag’isegeza obwenge bwage oku magosa gabo, cikone akag’ibona ebi bakahash’ijira. Lubero na Yezu, Abafarizeyi b’omu mango gage, “bakag’igayaguza abandi.” (Lk. 18:9, Mashi Bible) Enyuma z’okurhanya kw’ezo nyiganyo, wanacidosa ntya: ‘Bici mbona oku bandi? Borhere bwabo buhi nsegeza k’obwenge bwani?’ Erhi akaba ojira amazibu g’okubabalira muntu mulebe, wanacihangana okuyandika amorhere gage goshi minja oba omanyire. Buzinda ocidose ntya: ‘Gurhi Yezu abona oyu muntu? Ka yehe anamubabalira?’ Erhi rhwakajira ntyo, rhwanashanja entanya zirhu. Oku murhondero, nkaba byanahûna rhucihangane bwenene lyo rhubabalira muntu mulebe warhugokize. Cikone, erhi rhwakagendekera rhwajira ntyo, enyuma za kasanzi kalebe rhwanayish’ihikira aha rhwaba babidu okukababalirana.

OYIGE BULENGA BULEBE BWAKAKURHABALA OMU MUKOLO GWA YEHOVA

Ocihâne ly’oyigirizibwa gurhi wakakajira omukolo gw’okushibirira Enyumpa yinyu y’Entimanano (Olole ecifungo ca 7) *

7. Nk’oku biyerekinwe omu Emigani 22:29, gurhi Yehova ali akolesamwo abakozi bagwerhe obulenga ene?

7 Ogundi muhigo wakacihiriraho kuli kuyiga bulenga bulebe bwakakurhabala omu mukolo gwa Yehova. Orhanye okubiyerekire bakozi banji rhulagirireko lyo rhuyubaka Amabeteli, Enyumpa z’Entimanano Nkulu, n’Enyumpa z’Entimanano. Bakozi banji ba muli abo babire n’obulenga omu kukakola haguma na bene wirhu na bali birhu bakola bagwerhe obulenga omu by’obubasi. Nk’oku biyerekinwe oku nfoto, bene wirhu na bali birhu bali bayiga obulenga bwakabarhabala lyo bakashibirira Enyumpa z’Entimanano Nkulu n’Enyumpa z’Entimanano. Kugerera ezo njira n’ezindi, Yehova Nnâmahanga, “Mwami w’ensiku n’amango,” na Yezu Kristu, “Mwami w’abami,” bali bahikiriza bintu binji binja omu kukolesa abo bakozi bagwerhe obulenga. (1 Tm. 1:17; 6:15; osome Emigani 22:29.) Rhuba rhulonzize rhukole bwenene n’okukolesa obushashe bwirhu lyo rhulerhera Yehova irenge ahali h’okucilerhera lyo rhwenene.​—Yn. 8:54.

8. Gurhi wakamanyamwo bulenga buhi oshinganine okubûle?

8 Ocihirireho omuhigo g’okuyiga bulenga bulebe. Bulenga buhigi wakayiga? Odose abagula b’ecigamba cinyu erhi nkaba wanadosa mwangalizi winyu w’omuzunguko bulenga buhi barhanyize wakaba nabo. Kwa lwiganyo, erhi bakakubwira oku okubûle obuhashe bwawe bw’okuderha n’okuyigiriza, wanabahûna bakubwire borhere buhi bw’okuderha oshinganine okubûle. Buzinda, wanajira okwawe koshi ly’ojira amajambere mw’obo borhere. Gurhi wakajiramwo ntyo?

9. Gurhi wakajira ly’ohikiriza omuhigo gwawe gw’okuyiga bulenga bulebe?

9 Ojire okwawe koshi ly’ohikiriza omuhigo gwawe. Orhanye obe olonzize okukubûla obuhashe bwawe bw’okuyigiriza. Wanayiga bwinja-bwinja ebroshire Fanya Bidii Katika Kusoma na Kufundisha. Amango ogwerhe ecipindi oku ntimanano y’omu kagarhi k’omugobe, wanahûna mwene wirhu ogwerhe obulenga akuyumvirhize embere ogend’icijira, buzinda akuhe amahano gakakurhabala okubûle obulenga bwabwe bw’okuyigiriza. Okarheganya ebipindi byawe embere z’akasanzi ly’abandi babona oku onakole bwenene onali wa kucikubagirwa.​—Mig. 21:5; 2 Kr. 8:22.

10. Ohâne olwiganyo luyerekine gurhi rhwakajira amajambere omu kuba na bulenga bulebe.

10 Gurhi wakajira erhi akaba omuhigo gwawe guli gwa kuba n’obulenga bw’okujira kantu kalebe kaba kazibu kuli we? Orhavunikaga omurhima! Mwene wirhu muguma ohamagalwa Garry agwerhe amazibu g’okusoma bwinja. Akengire gurhi akag’iyumva enshonyi erhi akacihanganyire okusoma n’izu oku ntimanano z’ecigamba. Cikone, agendekera acihangana. Adesire oku kugerera okukomerezibwa akomerezibagwa, akola ajira obuhashe bw’okujira ehotuba oku ntimanano z’ecigamba n’oku ntimanano nkulu!

11. Bici byakarhurhabala lyo rhuba n’obuhashe bw’okuhikiriza binji omu mukolo gwa Yehova aka Timoteyo?

11 Ka Timoteyo abire mwigiriza mwinja omu cigamba erhi muhubiri mwinja? Ntaco Ebibliya edesire kuli oko. Buzira karhinda, Timoteyo egendekire ahikiriza bwinja emikolo yage bulya akulikire ihano lya Paolo. (2 Tm. 3:10) Ko n’oko nirhu, erhi rhwakakubûla obulenga bwirhu, rhwanaba n’obuhashe bw’okuhikiriza binji omu mukolo gwa Yehova.

OKALONZA ENJIRA WAKAKOLERAMW’ABANDI

12. Gurhi wayungusiremwo kugerera oburhabale bw’abandi?

12 Rhweshi rhunayunguke kugerera emikolo abandi barhujirira. Rhunashagaluke bwenene erhi rhwakalambagirirwa n’abagula baba omu Komite Zijira Olushangi Haguma n’Ehopitali erhi ababa omu Bikundi by’Okulambagirira Abalwala. Amango rhugwerhe mazibu malebe, rhunashagaluke bwenene erhi omugula w’obuzigire akaciha akasanzi k’okurhuyumvirhiza n’okurhuha oburhulirize. Amango rhugwerhe amazibu g’okulongoza ifunzo, rhunashagaluke bwenene erhi painiya ogwerhe obulenga akarhulusa kw’er’ifunzo n’okurhuha amahano. Abo bene wirhu na bali birhu boshi banashagalukire okurhurhabala. Na nirhu rhwanaba n’omwishingo gwa ntyo erhi rhwakakaba babidu okukolera bene wirhu na bali birhu. Yezu adesire ntya: “Haba obushagaluke bunji omu kuhâna kulusha omu kuhâbwa.” (Ebj. 20:35, NWT) Erhi akaba olonzize okujira binji omu mukolo gwa Yehova muli ezo njira erhi omu zindi, bici byakakurhabala ly’ohikiriza emihigo yawe?

13. Bici oshinganine okakengera amango wacihiriraho omuhigo?

13 Oyake okukacihiriraho omuhigo gurhayumvikini bwinja. Kwa lwiganyo, hali amango wakarhanya ntya: ‘Ndonzize okujira binji omu cigamba.’ Cikone, kwanaba kuzibu okumanya gurhi wakahikirizamwo ogo muhigo, na kandi wanabona oku birhakahashikana okumanya oku waguhikirizize. Co cirhumire, ocishoge omuhigo gw’obwalagale gunayumvikine bwinja. Ciru na kandi, wanayandika omuhigo gwawe n’ebi wajira ly’oguhikiriza.

14. Bulya gurhi rhushinganine rhube babidu okushanja emihigo yirhu?

14 Kandi rhushinganine rhube babidu okushanja emihigo yirhu. Bulya gurhi? Bulya, hali amango akanga kirhu kakashanja. Kwa lwiganyo, entumwa Paolo yarhabire okurhondeza ecigamba cihyahya omu vile y’e Tesalonika. Na buzira karhinda, al’ilonzize abêre mw’eyo vile ly’arhabala abo Bakristu bahyahya. Cikone abashombanyi ba Paolo bamulibirhako mpu arhenge mw’eyo vile. (Ebj. 17:1-5, 10) Paolo acibêrage mw’eyo vile, akahizire bene wabo na bali babo b’eyo munda omu mazibu. Cikone, Paolo arhalekaga okubarhabala. Lubero n’oko, erhi akanga kashanja, acipatanisha nako. Enyuma z’aho, arhuma Timoteyo e Tesalonika ly’agend’ishibirira amalagirire g’ekiroho g’abo Bakristu bahyahya. (1 Ts. 3:1-3) Kobinali, Abatesalonika bashagalusire bwenene okubona Timoteyo ali mubidu okucihâna ly’akolera ngasi hoshi bal’imulagirireko!

15. Gurhi okushanja kw’akanga kirhu kwakarhuma emihigo yirhu nayo yashanja? Ohâne olwiganyo.

15 Rhwanaciyigiriza binji kugerera ebyahikiraga Paolo e Tesalonika. Rhwanacihiriraho omuhigo gw’okujira binji omu mukolo gwa Yehova, cikone, akanga kirhu kanashanja n’oko kwanarhuma rhurhacihikiriza ogo muhigo. (Muh. 9:11) Erhi akaba ntyo kw’akanga kawe kayosire, obe mubidu okucihiriraho ogundi muhigo wakahash’ihikiriza. Ntyo ko mwene wirhu muguma ohamagalwa Ted na mukage Hiedi bajijire. Enyanya z’obulwala, barhenga oku Beteli. Cikone, obuzigire bwabo kuli Yehova bwabashumya balonze ezindi njira bakayushulamwo omukolo gwabo. Burhangiriza, baba bapainiya b’akasanzi koshi. Enyuma z’aho, babajira ba paininya ba pekee, na Ted akomerezibwa ly’aba mwangalizi murhabazi. Buzinda, emyaka y’okuba mwangalizi w’omuzunguko yashanja. Ted na Hiedi bahugûkwa oku emyaka yabo erhacibayemeriri okujira ogo mukolo. Ciru akaba bavunisire omurhima, bahugûkwa oku banakolera Yehova omu zindi njira. Ted adesire ntya: “Rhwaciyigirizize oku rhurhakwanini rhukasegeza obwenge bwirhu oku mukolo mulebe gone.”

16. Isomo lihi rhwakaciyigiriza kugerera olwandiko lw’Abagalasiya 6:4?

16 Hali ebintu rhurhakahash’ihanza oku birharhuhikiraga omu kalamo kirhu. Co cirhumire, rhurhakag’ibona oku rhuli ba bulagirire omu masu ga Yehova mpu bulya rhugwerhe mukolo mulebe. Na kandi, rhurhakag’icigerera oku bandi bagwerhe mikolo milebe rhurhagwerhi omw’ikubuliro lya Yehova. Ted adesire ntya: “Wanabula omurhûla erhi wakakagerera akalamo kawe oku kalamo k’abandi.” (Osome Abagalasiya 6:4.) Kuli kwa bulagirire okalonza enjira wakakarhabalamwo abandi n’okukolera Yehova. *

17. Bici wakajira ly’ohikiriza ebihûnyirwe ly’ohâbwa mikolo milebe omu cigamba?

17 Wanahasha okujira binji omu mukolo gwa Yehova erhi wakalama akalamo karhahûnyiri bintu binji n’erhi wakayaka amadeni garhagwerhi nda na mugongo. Ocihirireho emihigo wakahikiriza enyuma za nsiku nsungunu yakakurhabala oyish’ihikiriza emihigo ehûnyire nsiku nyinji. Kwa lwiganyo, erhi akaba omuhigo gwawe wahikiriza enyuma za nsiku nyinji guli gwa kuba painiya w’akasanzi koshi, wanarhang’icihiriraho omuhigo g’okuba painiya murhabazi wa myezi minji. Erhi akaba omuhigo gwawe guli gwa kuba murhabazi w’abagula, ka wanakageza kasanzi kanji omu mukolo gw’amahubiri n’okukalambagirira abashosi n’abalwala b’omu cigamba cinyu? Obulenga oli waba nabo buno, bwanay’ishikurhabala okuhikiriza mikolo minji omw’ikubuliro lya Yehova omu mango gayisha. Ohige okukahikiriza bwinja ngasi mukolo ohâbirwe omw’ikubuliro lya Yehova.​—Rm. 12:11.

Ocihirireho omuhigo gw’obwalagale wakahash’ihikiriza (Olole ecifungo ca 18) *

18. Nk’oku biyerekinwe oku nfoto, bici ociyigirizize kugerera olwiganyo lwa Beverley?

18 Rhube bashosi erhi misole, rhwanacihiriraho emihigo y’ekiroho n’okuyihikiriza. Rhuganirire olwiganyo lwa mwali wirhu mugikulu muguma ogwerhe myaka 75 ohamagalwa Beverley. Al’ilwazire obulwala buzibu bwakag’irhuma kwaba kuzibu kuli ye okulambagira. Cikone al’ilonzize okujira binji omu kampanye k’okulalika abandi aha Kukengera olufû lwa Yezu. Ntyo, acihiriraho emihigo y’obwalagale. Erhi Beverley ahikiriza eyo mihigo, ashagaluka bwenene. Obushiru bwage bwashumya abandi nabo bacihâne bwenene omu mukolo gw’amahubiri. Yehova anashagalukire omukolo gwa bene wirhu na bali birhu bakola bashosi, ciru akaba akanga kabo karhakacirhuma bajira binji nk’oku bal’ilonzize.​—Enna. 71:17, 18.

19. Mihigo ehi miguma na miguma y’ekiroho rhwakacihiriraho?

19 Ocihirireho emihigo wakahash’ihikiriza. Obe n’amorhere gakashagalusa Yehova. Oyige obulenga bwakarhuma wakolesibwa na Nnâmahanga wirhu bwenene n’ikubuliro lyake. Olonze enjira wakakoleramwo bene wirhu na bali birhu bwenene. * Aka Timoteyo, kugerera oburhabale bwa Yehova “boshi babona oku odwirhe waja embere.”​—1 Tm. 4:15.

LWIMBO 38 Atakupatia Nguvu

^ kip. 5 Timoteyo ali muhubiri w’omwanzi mwinja ogwerhe obulenga. Ciru akaba ntyo, entumwa Paolo yamuha omurhima oku agendekere ajira amajambere g’ekiroho. Omukukulikira ihano lya Paolo, Timoteyo akakolesibwe na Yehova bwenene, akanarhabire bene wabo na bali babo bwenene. Aka Timoteyo, k’ogwerhe irala ly’okukolera Yehova n’okurhabala bene winyu bwenene? Buzira karhinda, ly’irala ogwerhe elyo. Mihigo ehi yakakurhabala ojire ntyo? Na bici wakajira ly’ocihiriraho eyo mihigo n’okuyihikiriza?

^ kip. 1 AMAHUGÛLO GA LUDERHO LUGUMA: Emihigo y’ekiroho ehiziremo ngasi kantu rhwakajira lyo rhukolera Yehova bwenene n’okumushagalusa.

^ kip. 16 Olole ecigabi cidesire “Kutumikia Fasi Kwenye Kuko Lazima” ciri omu citabu Tengenezo Yenye Kufanya Mapenzi ya Yehova, cigabi ca 10, cif. 6-9.

^ kip. 19 Olole isomo lya 60 lidesire, “Ogendekere Wajira Amajambere,” liri omu citabu Oshagalukire Akalamo Ensiku n’Amango!

^ kip. 63 AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Mwene wirhu muguma ali akomereza bali birhu babirhi okushibirira Enyumpa y’Entimanano, abo bali birhu bakola bali bakolesa obulenga bahâbagwa.

^ kip. 65 AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Mwali wirhu muguma orhacirhenga ahaka ali alalika abantu aha Kukengera olufû lwa Yezu omu kuhubiri kugerera etelefone.