Ke i miñañ

Ke i miño mi bibuk

Mambadga ma basoñgol

Mambadga ma basoñgol

Kii Bibel i nkal inyu jam li kum soñ?

I kum soñ i yé “i ngéda mut a mbôn i mbamba le a ga boñ ngim jam. I bôt ba nkum soñ, ba mbéna téé Nyambe . .  . mbôgi.” Ba nla kum soñ ni nyo tole ba nla tila.

Bôt bahogi ba nla kal le i ta bé loñge i kum soñ inyule Yésu a bi kal le: “U nlama bé kum soñ . . . Ñ woñ a ba le ñ, yak to woñ a ba ndik to, inyule i yom i nkôndba mu i nlôl yak mut mbe.” (Matéô 5:33-37) Yésu a bé yi le mbén Môsi i bé bat ngim mangéda le mut a kum soñ ni le bagwélél ba Djob bahogi ba bi kum soñ. (Bibôdle 14:22, 23; Manyodi 22:10, 11) A bé yi ki le yak Yéhôva nyemede a bi kum soñ. (Lôk Héber 6:13-17) Jon Yésu a bé gwés bé kal le mut a nlama bé kum soñ. Ndi, a bé sômbôl kal le i ta bé loñge i kum soñ inyu mam ma ta bé nseñ. Yéhôva a nsômbôl le di yônôs i jam di mbôn.

Kii u nlama boñ ibale ba nkal we le u kum soñ? Pog, tibil wan inyu tehe too w’a la yônôs i jam u nkum soñ le u mboñ. Ibale u nyi le w’a la bé yônôs jo, u kum bañ soñ. Bibel i nkal le: “I yé loñge le u kak bé, iloole u kak, ndi u yônôs bé.” (Ñañal 5:5) I mbus, béñge i jam Bitilna bi nkal inyu i kum soñ, ndi u ga yoñ makidik inoñnaga ni kinñem yoñ. Kii Bibel i niiga inyu jam li kum soñ?

Ngim mangéda, i kum soñ i mbôk bé matiñ ma Bibel. Kiki hihéga, Mbôgi Yéhôva i nkum soñ i ngéda ba mbiiba. Likak hiki sobiina a nti, li yé i kum soñ. I bisu bi Nyambe ni bôt ba binam, babiina ba mbôn le ba ga gwéhna, ba tina wada ni nuu lipém “niñ yap yosôna.” (Babiina bape ba ga pahal bé minlélém mi bibuk, ndi bibuk ba ga gwélél ha ngéda i, bi yé i kum soñ i bisu bi Nyambe.) Yokel, ba nyila nwaa bo nlôm, ba nlama ki niñ ntôñ niñ yap yosôna. (Bibôdle 2:24; 1 Korintô 7:39) I kum soñ i ngéda libii i nkiha ni matiñ ma Bibel.

I kum soñ i nla bôk matiñ ma Bibel. Ngwélél Djob a nlama bé kum soñ inyule a nsômbôl jo gwét tole a nsômbôl tañba Yéhôva. I kum soñ hala, i mbôk matiñ ma Bibel. Bikristen bi “ta bé ba nkoñ ’isi,” jon di ta bé le di yoñ ngaba i mam ma nkoñ ’isi unu, to i gwét.​—Yôhanes 15:19; Yésaya 2:4; Yakôbô 1:27.

Mangéda mahogi, hiki mut nyen a nlama kit kingéda kiññem yé too a ga kum soñ. Ngim mangéda, nwaa le di nkit too d’a kum soñ, di nlama yoñ ngéda i ôt pék munu maéba ma Yésu mana le “timbhana ni Kaisa mam ma Kaisa, Nyambe ki mam ma Nyambe.”​—Lukas 20:25.

Hégda le ba mbat kristen i i nsômbôl ke yééne i loñ ipe tole i i nsômbôl bana passport le a kum soñ. Ibale i loñ i, i mbat nye le a kum soñ inyu ngim jam i i mbôk mbén Djob, a ga kum bé soñ. Ndi, ngomin i loñ i, i yé le i ti nye kunde i kodol ngim bibuk i i nkiha bé ni kinñem yé.

I kodol ngim bibuk inyu boñ le kristen i laa kum soñ i nla kiha ni maéba ma yé i kaat Rôma 13:1, i i nkal le: “Hiki mut a suhus nyemede isi baane ba ba yé i ngii yé.” Jon kristen i nla yoñ makidik i kum soñ inyule Nyambe nyen a nkal le bikristen bi nlama suhus gwomede isi baane.

Di nlama ki emble kinñem yés ibale ba mbat bés le di boñ ngim mam kiki bo i paa woo ni mam mape tole ibale ba mbat bés le di gwélél ngim yom inyu i kum soñ. Lôk Rôma ni bôt ba Scythes ba bé kum soñ ni pansoñ yap, ba yoñok djob jap li gwét kiki mbôgi inyu éba le ba ga yônôs likak jap. Lôk Grikia i bé i téé woo inyu kum soñ. Ba bé unda le ba nyi le Djob a ntehe mam momasôna ni le bôt ba binam ba ga timbhe bisu gwé.

Di nyi le ngwélél Yéhôva a nlama bé kum soñ ni titii i loñ yo ki yo i i gwé maada ni i bégés bisat. Ndi kii kristen i nla boñ ibale ba nkal nye le a kéhi woo wé i ngii Bibel i ndap bikééhene inyu kum soñ le a ga pot ndik maliga? Ha i ngéda i, a nla kit le a mboñ hala, inyule Bibel i mpôdôl bagwélél ba Djob ba ba bi boñ ngim mam inyu kum soñ. (Bibôdle 24:2, 3, 9; 47:29-31) I yé nseñ i bigda le i ngéda u mboñ hala, wee u yé kum soñ i bisu bi Nyambe le u ga pot ndik maliga. Kôôba i pot maliga i ngéda ba ga bat we mambadga.

Kiki maada més ni Yéhôva ma yéne bés nseñ ngandak, di nlama yoñ ngéda i soohe ni i ôt pék ilole di nkum soñ, inyu boñ le di bôk bañ matiñ ma Bibel, di bana ki loñge ni kiññem. Ibale u nkum soñ, yônôs likak joñ.​—1 Pétrô 2:12.