Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Fesili Mai te Kau Fai‵tau

Ne a pati i te Tusi Tapu e uiga ki te faiga o tautoga?

A te tautoga e fakamatala mai e pelā me se “folafolaga ‵malu io me se folafolaga ke fakataunu se tautoga, kae fakasino sāle atu ki te Atua . . . e pelā me ko te molimau.” Kāti e mafai o fai gutu atu io me tusi ki lalo.

Kāti ko mafau‵fau a nisi tino me se mea ‵se ke fai se tautoga, me ne fai mai a Iesu, penei: “Ke mo a eiloa ma tauto koutou . . . Ke fakauiga fua tau pati ‘Ao’ ki te ao, kae ko tau ‘Ikai’ ki te ikai; me i so se mea i tafa o mea konei e maua mai eiloa i te tino masei.” (Mata. 5:33-37) E tonu, ne iloa ne Iesu me ne manakogina i te Tulafono faka-Mose a nisi tautoga kae ko oti foki ne fai ne tavini fakamaoni a te Atua a tautoga. (Kene. 14:22, 23; Eso. 22:10, 11) Ne iloa foki ne ia me ne fai ne Ieova a tautoga. (Epe. 6:13-17) Tela la, ne seki fakauiga a Iesu me e se ‵tau eiloa mo tatou o fai a tautoga. I lō te fai penā, ne fakailoa atu eiloa ne ia ke fakaeteete i te faiga o tautoga kolā e se tāua malosi io me e se aoga. E ‵tau o ‵kilo atu tatou ki te fakataunuga o ‵tou pati e pelā me se tiute ‵malu. E ‵tau eiloa o fakataunu ne tatou ‵tou pati.

Se a la te mea e ‵tau o fai ne koe māfai ko fai atu ke fai se tautoga? Muamua la, ke fakamautinoa aka me e mafai ne koe o fai a te mea telā ka tauto atu koe e uiga ki ei. Kafai e se mautinoa i a koe, se mea ‵lei ke se tauto atu koe. E fakailoa mai a te Muna a te Atua, penei: “E ‵lei atu ke se tauto koe i lō te tauto kae e se fakataunu.” (Fai. 5:5) I tafa i ei, mafaufau ki akoakoga fakavae i te Tusi Tapu kolā e fakasino atu ki tautoga kae ke ola e ‵tusa mo tou loto lagona telā ko oti ne akoako faka‵lei. Ne a nisi akoakoga fakavae i te Tusi Tapu?

E fetaui ‵lei a nisi tautoga mo te loto o te Atua. E pelā mo Molimau a Ieova, e fai ne latou a tautoga i te taimi ko fakaipoipo latou. Konei a nisi mea e aofia i tautoga. I mua o te Atua mo tino maimoa, e fai ne lāua kolā ka fakaipoipo se tautoga me ka a‵lofa, fakatāua, kae fakatau āva lāua “i te taimi e ola ei lāua.” (E se fai atu ne nisi tauavaga a pati eiloa konei kae koi fai eiloa ne latou se tautoga i mua o te Atua.) Ka oti, ko taku atu ei lāua e pelā me se tauavaga, kae ko te lā fakaipoipoga se fesokotakiga telā e ‵tau o tumau i te lā olaga kātoa. (Kene. 2:24; 1 Koli. 7:39) A te fakatokaga tenei e ‵lei, e tonu, kae e fetaui foki mo te loto o te Atua.

E ‵teke atu a nisi tautoga ki te loto o te Atua. Ka se fai ne se Kelisiano se vaegā tautoga penā, e pelā mo te ‵puluga o se fenua ki meatau io me ke fakafiti ne ia tena fakatuanaki ki te Atua. A te faiga penā e ‵teke atu ei ki fakatonuga a te Atua. A Kelisiano “e se ne vaega o te lalolagi,” tela la, e se mafai foki o aofia tatou i kinauga mo taua i ei.—Ioa. 15:19; Isa. 2:4; Iako. 1:27.

A nisi tautoga e tuku eiloa ki te loto lagona o te tino. I nisi taimi, e mafai o iloilo aka ne tatou se tautoga e ‵tusa mo pati fakatonutonu a Iesu, ke “toe ‵togi atu a mea a Kaisala ki a Kaisala kae ko mea a te Atua ki te Atua.”—Luka 20:25.

E pelā eiloa mo te mea tenei, mafaufau māfai ko taumafai se Kelisiano ke fai mo tino nofo tumau i se isi fenua io me ke maua sena pasipoti kae e iloa aka ne ia me e ‵tau o fai ne ia se tautoga. Kafai e ‵tau o fai se tautoga i te fenua tenā ko te mea ke fai se mea telā e ‵teke tonu atu ki te tulafono a te Atua, ka se talia ne tena loto lagona telā ko oti ne akoako ki te Tusi Tapu ke fai te mea tenā. Kae kāti e mafai o talia ne te malo ke ‵fuli malie a pati i te tautoga ko te mea ke fetaui ‵lei mo tena loto lagona.

A te faiga o se vaegā tautoga telā e ‵fuli malie kāti e fetaui mo te akoakoga fakavae telā e maua i te Loma 13:1: “E ‵tau mo tino katoa o faka‵logo ki pule ma‵luga.” Tela la, e mafai o fakaiku aka ne se Kelisiano me e seai se mea masei ke tauto atu ki se mea telā ko oti ne talia ne te Atua ke fai ne se Kelisiano.

E tāua foki ke fakalogo ki te loto lagona māfai ko fai atu ke puke se mea io me ke fai se tāga i te taimi e fai ei te tautoga. E tau‵to sāle atu a te kau Loma mo te kau Sekutia mua, kae taofi olotou pelu telā e fakamalosi aka ei a te ‵mana o se atua o taua ke fakatalitonu aka i ei a te fakatuagagina o se tino. E sisi aka ne tino Eleni olotou lima ki te lagi māfai ko fai se tautoga. Tela la, e lavea atu ne latou i ei me e isi se ‵mana fakaatua telā e kilokilo atu ki olotou pati mo olotou mea e fai kae ka fakamasino aka a tino e ‵tusa mo mea konā.

E tonu, ka se tauto atu se tavini a Ieova ki so se fakailoga o te fenua, telā e isi sena sokoga ki tapuakiga ‵se. Kae e a māfai ko fai atu i te fono tulafono ke tuku tou lima i luga i te Tusi Tapu kae tauto atu me ka fai atu ne koe a fakamatalaga ‵tonu? I taimi penā, e mafai o fakaiku aka ne koe ke fai penā me e taku mai i te Tusi Tapu e uiga ki tino fakamaoni kolā ne fai ne latou se tautoga fakatasi mo tāga. (Kene. 24:2, 3, 9; 47:29-31) Se mea tāua ke masaua me kafai ko fai se tautoga penā, ko tauto atu koe i mua o te Atua me ka taku atu ne koe a te mea tonu. E ‵tau mo koe o toka o tali ‵tonu atu so se fesili telā ka ‵sili atu ki a koe.

Ona ko te mea e fakatāua ne tatou ‵tou fesokotakiga mo Ieova, e ‵tau o ‵talo kae mafau‵fau faka‵lei tatou ki so se tautoga, kae fakamautinoa aka me ka se fakamasei i ei ‵tou loto lagona io me ko akoakoga fakavae i te Tusi Tapu. Kafai e fai ne koe se tautoga, e ‵tau eiloa o fakataunu ne koe.—1 Pe. 2:12