Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 15

Nyo itie “lapor” ma ber i wec peri?

Nyo itie “lapor” ma ber i wec peri?

“I wec, . . . bed lapor ni ju ma gimoko kikiki i kum Mungu.”​—1 TIM. 4:12.

WER 90 Watiel cwinywa i kindwa

I ADUNDO *

1. Copo mwa mi weco uai kani?

 COPO mwa mi weco utie giramiya m’uai i bang’ Mungu. Adamu ng’atu ma kwong’a ma jucwiyo, ubino ku copo mi weco wang’ acel ku Won m’i polo. Ebino ku copo mi thungo bende wec ma nyen. Etiyo ku copo maeno pi nicaku nying’ ley ceke. (Tha. 2:19) Anyong’a ulund unege lee nisagu kinde m’eweco pi wang’ ma kwong’a i bang’ dhanu wadi ma Eva, dhaku pare ma leng’!​—Tha. 2:22, 23.

2. Ayi mi tiyo ku giramiya mi wec unyothere nenedi con; ka tin ke wacopo yero ang’o?

2 I ng’eye nyanok, ayi mi tiyo ku giramiya mi wec unyothere. Sitani Wonabali ubin uwondo Eva, man vupone ucwalu dhanu i dubo, uketho gidoko ku kum mi dubo. (Tha. 3:1-4) Adamu utiyo ku giramiya pare mi wec i ayi ma rac kinde m’eloko lembe iwi Eva man kadok iwi Yehova, ke pi kosa pare gire. (Tha. 3:12) Kain de uwondo Yehova kinde m’enego umin m’Abel. (Tha. 4:9) I ng’eye, Lamek ma nyakwar Kain uthungo wec moko m’unyutho nia rop ugam unyai i rundi m’ebino kwo i iye. (Tha. 4:23, 24) Ka tin ke? Tin bende, saa moko lewic nego ngo judong gamba niyero wec ma reco ngbeng’ i wang’ dhanu. Etie bende tek ninwang’u filme moko ma juyero ngo wec ma reco i iye. Awiya mi somo giwinjo wec ma reco i somo, man judongo ke giwinjo wecne kaka ma gitimo iye tic. Wec ma reco ma tin unyai, ubenyutho kamaleng’ nia ng’om maeni udaru nyothere.

3. Wacikara nibedo ku wang’wa i kum lembang’o, man wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

3 Wan de ka wabedo ku wang’wa ngo, wacopo winjo wec ma reco ma romo ketho wan de wacaku yerogi. Wa Jukristu wabemito wanyay anyong’a i Yehova, re ninyayu anyong’a i iye utie ngo kende kende nikoc ku wec ma reco. Wacikara bende nitiyo ku giramiya mwa mi wec i ayi ma cuu, niwacu pi nipaku ko Mungu mwa. I thiwiwec maeni, wabiweco iwi ayi adek ma wacopo pake ko: (1) i tic mi lembanyong’a, (2) i coko, man (3) i wec mwa ma kubang’ ceng’. Re pi nicaku, wakenen thelembe m’uketho Yehova ubedieng’ pir ayi ma waweco ko.

YEHOVA UBEDIENG’ PIR AYI MA WAWECO KO

Wec mi dhogwa nyutho lembang’o i wiwa? (Nen udukuwec mir 4-5) *

4. Nimakere ku Malaki 3:16, pirang’o Yehova bedieng’ pir ayi ma waweco ko?

4 Som Malaki 3:16. Nyo ibeneno thelembe m’uketho Yehova ukiewo i “kitabu mi poi” pare nying’ dhanu ma wec migi ubenyutho nia gibelwore man gibenyamu i lembe iwi nyinge? Wec mi dhogwa nyutho lembe mir adundewa. Yesu uyero nia “dhok yero lembe m’upong’ i adunde.” (Mat. 12:34) Lembe ma wang’iyo niweco i wiye, nyutho nia wamaru Yehova kadhiri ma rukani. Yehovane de ubemito ju m’umare gikwo rondo ku rondo i ng’om ma nyen.

5. (a) Thier ma watimo ni Yehova utie ku winjiri ma kani kud ayi ma waweco ko? (b) Calu ma junyutho i cal, lembang’o m’ukwayu wabed ku wang’wa i kume kinde ma wabeweco?

5 Ayi ma waweco ko nyutho ka nyo Yehova bijolo thier ma watimo ire kunoke ngo. (Yak. 1:26) Jumoko ma gimaru ngo Mungu, giweco ku kwinyo, ku cac, man ku kuhaya. (2 Tim. 3:1-5) M’umbe jiji wabemito ngo wabed ve gin. Wabemito wanyay anyong’a i Yehova ku wec mwa. Nyo anyong’a copo nego Yehova i kumwa ka wabetiyo ku wec ma cuu man i ayi ma ber kinde ma wan’i coko kunoke i lembanyong’a, ma en ke i pacu ka ma jubenenowa ngo i iye waweco ku kwinyo man m’umbe mer ni juruot mwa?​—1 Pet. 3:7.

6. Nyamego Kimberly unwang’u adwogi ma kani ma ber nikum tiyo ku wec i ayi ma cuu?

6 Wanyuthara nia watie jurutic pa Yehova ka wabetiyo ma ber ku giramiya mwa mi wec. Waketho dhanu mange m’udhokowa neno kamaleng’ tung’ tung’ m’utie i kind “ju m’utimo ni Mungu ku ju m’utimo ire ngo.” (Mal. 3:18) Lembuno utimere ni nyamego Kimberly. * Juketho etii iwi tic moko mi somo karacelo ku nyaku wadi ma gisomo kude. Kinde ma gitimo tic karacelo pi kare moko, nyaku wadine uneno nia Kimberly utie tung’ kud awiya wagi mange mi somo. Ebed ecayu ngo jumange, eweco ma ber pigi man enyutho woro igi. Lembene uzungo i nyaku wadi Kimberly man i ng’eye ejolo ponji mi Biblia. Ka wabeweco i ayi ma telo dhanu i lemandha, anyong’a nego Yehova lee dit!

7. Ikeco nitimo ang’o ku giramiya mi wec ma Mungu umiyo iri?

7 Wan ceke wabed wamito wawec i ayi ma miyo yung ni Yehova man ma ketho kindwa bedo ceng’ini kud umego mwa. Dong’ wakewec kawoni iwi gin ma wacopo timo ma romo konyowa nibedo “lapor” ma ber “i wec” mwa.

BED LAPOR MA BER I TIC MI RWEYO LEMBANYONG’A

Anyong’a nego Yehova ka wabeweco ma ber i bang’ dhanu kinde ma wan’i lembanyong’a (Nen udukuwec mir 8-9)

8. Yesu uweko iwa lapor ma kani i ayi m’ebed eweco ko saa m’ebino timo tic pare iwi ng’omi?

8 Ka junyayu ng’eicwiny i ii, wec ma ber man ku woro. Saa ma Yesu ubino timo tic pare iwi ng’om, juloko nia e jamero, won abamba, pajogi n’i iye, eworo ngo sabatu, man nia e jayer lembacidi i kum Mungu. (Mat. 11:19; 26:65; Luka 11:15; Yoh. 9:16) Re Yesu udwoko ngo igi lembe ku kwinyo. Calu Yesu, wan de wacikara ngo niculo wang’ lembe ku racu ka juyero iwa lembe ma rac. (1 Pet. 2:21-23) Ku lemandha, etie yot ungo niceriri ka juyero iwa lembe ma rac. (Yak. 3:2) Dong’ ang’o ma copo konyowa?

9. Ang’o ma copo konyowa ning’iyo i gin ma wabeyero kinde ma wan’i tic mi lembanyong’a?

9 Tim kero ng’eicwiny kud umeki tek ng’atu m’iberweyo ire lembanyong’a uyero lembe m’uton i ii. Umego Sam uyero kumae: “Atimo kero aketho wiya i kum yeny ma jawinj para tie ko mi winjo lemandha, man nineno nia en de ecopo timo alokaloka.” Saa moko ng’eicwiny maku jawinj mwa pilembe nwang’u watundo i bang’e i saa ma rac. Kinde ma wabeweco i bang’ ng’atu m’utie ku ng’eicwiny, wacopo timo lembe ma nyamego Lucia utimo. Kinde m’enwang’u ng’atu moko m’utie ku ng’eicwiny, erwo nyar adundo m’ekwayu ko Yehova ukonye ebed ma kume ukwiyo, man kud eyer lembe moko ma rac ki, kunoke m’ukoso woro.

10. Nimakere ku 1 Timoteo 4:13, wacikara nibedo ku lembakeca ma kani?

10 Dok japonji ma ber nisagu m’i wang’e. Timoteo ubino ku bodho i tic mi rweyo lembanyong’a, re asu ebedo ku yeny mi timo alokaloka i ponji pare. (Som 1 Timoteo 4:13.) Wacopo doko juponji ma ber akeca nenedi i tic mi lembanyong’a? Wacikara nilar yikara cuu. Lembe ma ber utie nia, watie ku jamtic dupa ma copo konyowa nidoko juponji ma beco. Ibinwang’u lembe ma beco i nyathibuku Miiri zoo i somo piny man i ponji, man i Buku mi coko mi Kwo man tic mwa mi Jukristu, thengene mi “Miiri zoo i tic mi rweyo lembanyong’a.” Nyo ibed itiyo cuu ku jamtic maenogi? Ka wayikara cuu, lworo binegowa ngo man wabiweco ma cwinywa tek.

11. Jukristu moko gidoko juponji ma cuu nenedi?

11 Wacopo doko bende juponji ma beco tek wabelubo lapor mi dhanu mange i cokiri. Umego Sam ma waweco pire, umito ekeng’ey nia pirang’o umego ku nyimego moko gitie jubodho i ponji. Ebed eciko ithe cuu niwinjo ayi ma gibeponjo ko man i ng’eye en de etimo kero nilubo lapor migi. Nyamego Talia ubed uwinjo kilili mandha ayi ma jakorlembe ma won bodho ubeweco ko kinde m’ebemiyo korolembe pare mi dhanu ceke. Eno uketho en de eng’eyo niweco ku dhanu man ninyamu i lembe kugi iwi penji ma bewok wang’ mapol i tic mi lembanyong’a.

BED LAPOR MA BER KINDE MA IN’I COKO

Niwer ku cwinyjo ceke i coko miyo pak ni Yehova (Nen udukuwec mir 12-13)

12. Jumoko gitie ku peko ma kani?

12 Wan ceke wacopo dikara i coko nwang’u wabewer ma tek ku jumange, man nwang’u wabedwoko wang’ penji ma wayikara ko ma ber. (Zab. 22:22) Etie lembe ma yot ungo ni jumoko niwero wer man nidwoko wang’ penji i coko. Nyo iri de lembene teki? Ka eyo, gin m’ukonyo dhanu mange nibayu lworo kara giwer man gidwok wang’ penji i coko copo konyi bende.

13. Ang’o ma copo konyi kara iwer ku cwinyi zoo i coko?

13 Wer ku cwinyi zoo. Ka wabewero wer mwa mi Ker, gin ma kwong’a ma mito waketh wiwa i kume utie nipaku Yehova. Nyamego moko ma nyinge Sara, bekethere ngo nia en re m’etie jarawer ma ber nisagu. Re emaru nipaku Yehova ku wer. Pieno kan ebeyiko coko i pacu, eyiko bende wer. Eponjo wang’ werne man eii nineno winjiri m’utie i kind wec mi werne ku lembe ma jubiponjo i coko. Ewacu kumae: “Lembuno konya niketho wiya i kum wec mi wer, kakare niketho paru para iwi ayi m’abewer ko cuu kunoke ngo.”

14. Ka lworo benegi nidwoko wang’ penji i coko, ang’o ma copo konyi?

14 Bed imii dwokowang’ penji nja i coko. Ku lemandha, lembuno tie yot ungo ni jumoko. Nyamego Talia ma waweco pire uyero kumae: “Lworo benega lee kan abeweco i wang’ dhanu kadok jumange benyang’ ungo de, kum dwanda beng’ondere ngo. Lembuno uketho nidwoko wang’ penji i coko utie ira lembe ma tek.” Re cwiny Talia utur ungo. Kinde m’ebeyiko coko, epoy nia dwokowang’ penji ma kwong’a ma jubipenjo ucikere nibedo nyar adundo man ma tap. Eyero kumae: “Eno nyutho nia kan adwoko wang’ penji ma nyar adundo, ma yot man m’urombo ku paru ma pire teki, eca nwang’u adwoko wang’ penji cuu, pilembe eca tie kit dwokowang’ penji ma ng’atu m’ubetelo wiponji ubesayu.”

15. Ka wabedwoko wang’ penji i coko, ukwayu wapoy i kum lembang’o?

15 Kadok Jukristu m’uteng’ini ma lworo negogi ngo de, saa moko giceriri i kum miyo dwokowang’ penji i coko. Pirang’o? Nyamego Juliet ukoro kumae: “Saa moko acerara nidwoko wang’ penji i coko pilembe nang’ alworo nia dwokowang’ penji parane tie yot dit man nia hakine mbe.” Re poy nia, Yehova ubemito wamii dwokowang’ penji i coko nimakere ku copo mwa. * Anyong’a nege ka wabetimo kero nidwoko wang’ penji i coko pi nipake kadok saa moko lworo benegowa de.

BED LAPOR MA BER I WEC PERI MA KUBANG’ CENG’

16. Wacikara nikoc i kum kit wec ma nenedi?

16 Wukoc ku kit wec ceke mir “ayany.” (Efe. 4:31) Calu ma waneno, wec ma reco ucikere ngo niwok kud i dhu Jakristu. Kit wec ma thindho thindho ma reco moko nuti m’ukwayu wabed ku wang’wa i kumgi. Ku lapor, mito wabed ku wang’wa kud wawec rac pi dhanu mi thek moko, suru, kunoke pi dhanu mi ng’om mange. Bende, mito ngo wayer wec mir ayany i kumgi. Umego moko uyero kumae: “Saa moko abed ayero wec ma ton ijo, abed asembo sosi m’aparu nia tie rac ungo, ma re i andha gitie wec ma cuu ngo man ma timo jumange rac. Pi oro ma dupa, dhaku para ukonya lee mandha: ka watie kendwa, enyutho ira nia lembe moko m’ayero ubino cuu ngo, man nia lembene uton i iye, man i jumange bende.”

17. Nimakere ku Juefeso 4:29, wacopo yero wec ma teng’o jumange nenedi?

17 Yer wec ma teng’o jumange. Bed ayika nifoyo jumange afoya kakare nicayugi kunoke niwegiri. (Som Juefeso 4:29.) Nyithidho mir Israel gibino ku lembe dupa ma gicopo nyutho foyofoc pire, re gibed giwagiri wang’ ma pol. Pidoic mi wagiri nyotho kadok jumange de. Poy nia rapor ma rac ma julub apar gidwogo ko uketho “nyithindho mir Israel ceke ging’ur kum Musa.” (Wel 13:31–14:4) I thenge mange, ka wabefoyo jumange, dhanu ceke copo bedo kud anyong’a. Wacopo yero ma cwinywa tek nia, foyofoc ma nyaku pa Yeftha ubed enwang’u i bang’ jumanyir wadi ma jurimbe, ukonye lee nimoko kikiki i kum tic pare. (Pok. 11:40) Nyamego Sara ma waweco pire uyero kumae: “Ka wabefoyo jumange, lembene ketho giwinjiri nia Yehova umarugi, man nia gitie ku kaka i dilo pare.” Pieno, say yo m’imii ko foyofoc m’uai kud i adundeni ni umego ku nyimego.

18. Nimakere ku Zaburi 15:1, 2, pirang’o wacikara niyero lemandha, man eno uketho i iye lembang’o?

18 Bed iyer lemandha. Wacopo nyayu ngo anyong’a i Yehova tek wabed wacwayu vupo. Edagu kit vupo moko ci. (Rie. 6:16, 17) Kadok tin dhanu dupa neno nia vupo tie gin ma rac ungo, re wan wacikara nikoc kud i kume pilembe Yehova nene ni gin ma rac. (Som Zaburi 15:1, 2.) Wakoc ungo kende kende nicwayu vupo ma ter ter, ento wakoc bende i kum umo wang’ lembe moko kara dhanu ubed ku nen ma rac.

Niwilo wec ma rac ku wec ma cuu ketho anyong’a nego Yehova (Nen udukuwec mir 19)

19. Lembang’o mange m’umito wabed ku wang’wa i kume?

19 Koc i kum yero nying’. (Rie. 25:23; 2 Thes. 3:11) Juliet ma waweco pire ukoro kite ma yero nying’ time ko rac. Ekoro kumae: “Niciko ithjo i kum yero nying’ utie lembe ma rac, kum eketho abedo ngo ku genogen iwi ng’atu m’uyero nying’ne. Saa moko nyo ng’atune dok yero nyinga ni jumange de.” Tek inwang’u nia wec mwu ubedoko ni yero nying’, wil wec mwu udok iwi lembe mange ma gierojo.​—Kol. 4:6.

20. Ikeco nitimo lembang’o ku wec mi dhogi?

20 Calu wabekwo i ng’om ma wec ma reco upong’ i iye, ukwayu watim tego wec mwa unyay anyong’a i i Yehova. Poy nia wec utie giramiya m’uai i bang’ Yehova, man ebedieng’ i kum ayi ma wabetiyo ko kude. Ebimiyo iwa mugisa tek wabeii niweco i ayi m’ubemiyo ire pak i tic mi lembanyong’a, i coko man i wec mwa ma kubang’ ceng’. Saa ma Yehova binyotho ng’om maeni ma rac, ebibedo iwa yot nimiyo ire pak ku wec mi dhogwa. (Yuda 15) Ento pi kawoni, bed ku lembakeca m’inyay ko anyong’a i Yehova ku “lembe mi [dhogi].”​—Zab. 19:14.

WER 121 Waponj kite mi kweriri gijo

^ par. 5 Yehova umiyo iwa giramiya ma ber mandha, niwacu giramiya mi wec. Lembe ma rac utie nia dhanu ma dupa gibetiyo ngo ku giramiya maeno i ayi ma Yehova ubemito. Dong’ ang’o ma copo konyowa kara wec mwa ubed leng’ man ma gierojo i ng’om maeni m’unyothere? Wacopo nyayu anyong’a i Yehova nenedi ku wec mwa kinde ma wan’i tic mi lembanyong’a, i coko, man kinde ma wabeweco i kindwa ku jumange? Thiwiwec maeni bikonyowa ninwang’u wang’ penji maenogi.

^ par. 6 Juloko nying’ moko.

^ par. 15 Pi ning’eyo lembe dupa iwi miyo dwokowang’ penji i coko, nen thiwiwec “Pak Yehova i cokiri,” i Otkur ma Wiw mi dwi mi 1, 2019.

^ par. 61 KORO I CAL: Umego moko ubeweco ku rac ni won ot moko ma ng’eicwiny umaku; umego moko ucerere ubewer ungo i coko; man nyamego moko ke ubeyero nying’.