1. Otjiyandjewa tjokuhungira twa isa pi?

 JEHOVA we tu pa otjiyandjewa tjokuhungira. Indu omundu omutenga Adam tja memwa, eye aa yenene okuungurisa omambo okuhungira ku na Ihe womeyuru. Eye wina aa yenene okuuta omambo omape, okukurisa otjiyandjewa tjokuhungira. Adam wa ungurisa otjiyandjewa ho indu tjaa ruku ovipuka omana. (Gen. 2:19) Neye mape ya wa ri nondjoroka tjinene indu tja hungira otjikando otjitenga ku nomundu warwe, omukazendu we omuwa Eva.—Gen. 2:22, 23.

2. Omomuano uṋe otjiyandjewa tjokuhungira mu tja ungurisiwa navi morukapitaveze, na ndino?

² Ousupi kombunda yanao, otjiyandjewa tjokuhungira tja uta okuungurisiwa momuano omuvi. Satan Omudiaboli wa korera Eva ovizeze, nu ovizeze mbi vya tjita kutja ovandu ve rire ovanauvi nu ve pandjare ouhomonena. (Gen. 3:1-4) Adam wa ungurisa otjiyandjewa tje tjokuhungira momuano omuvi indu tja kuminina Eva, na Jehova mena rozondataiziro ze omuini. (Gen. 3:12) Kain wa kora ovizeze ku Jehova kombunda yokuzepa omuangu we Abel. (Gen. 4:9) Kombunda ondekurona ya Kain, yena Lamek wa tjanga omuimbo mbwa raisa ongaro youtwe yovandu moruveze eye ndwa ri nomuinyo. (Gen. 4:23, 24) Ovandu ndino ve raisa ongaro iṋe? Oruveze rumwe ovanane mozohoromende kave ṱohoṋi okuungurisa eraka ehazendu mokati kotjiwaṋa. Ouzeu ndino okumuna ozomuvi nḓe ha ungurisa eraka ehazendu. Ovahongwa ve zuva omambo wondjambu pozoskole, nu ovandu ovanene ve yenena okuyezuva poṋa pu ve ungura. Omuano eraka ehazendu mu ra handjauka ndino, u raisa kutja ouye wa zunḓaka tjinene.

3. Matu hepa okukengeza ku ye, nu matu kahungirira ku ye morupa ndwi?

³ Indu tji tu hi nokukengeza, eṱe mape ya atu iririre okuzuva eraka ehazendu, nu iho mape ya atji tjiti kutja eṱe tu ute okuriungurisa  wina. Otjiperi kutja otjOvakriste, tu vanga okuyorokisa Jehova, nu iho matji kamburire mo okutjita ovingi pendje nokuyepa eraka ehazendu uriri. Eṱe matu vanga okuungurisa otjiyandjewa tjokuhungira momuano omusemba, mbu mau eta ondangero ku Mukuru wetu. Morupa ndwi, matu katara kutja matu yenene vi okutjita nao (1) motjiungura tjokuzuvarisa, (2) pozombongarero zombongo, nu (3) momahungi wetu weyuva arihe. Posi yokutja rutenga ngatu katare kutja ongwaye Jehova tje nakonatja nomuano mu tu ungurisa otjiyandjewa tjetu tjokuhungira.

4. Otja ku Maleaki 3:16, ongwaye Jehova tje nakonatja nomuano mu tu hungira?

⁴ Lesa Maleaki 3:16. Hapo mo ripura kutja ongwaye Jehova tja tjanga omana waimba momahungi wawo mbe raisa ondira ku ye nokuyozika ena re ‘membo romazemburukiro’? Oviṋa mbi matu hungire vi raisa imbi mbi ri momitima vyetu. Jesus wa tja: “Otjinyo tji hungira imbi mbye ura momutima.” (Mat. 12:34) Oviṋa mbi matu hungire vi raisa kutja twa suvera Jehova pu pe ṱeki pi. Nu Jehova u vanga kutja imba mbe mu suvera ve kayorokere omuinyo waaruhe mouye oupe.

5. (a) Omambo ngu matu hungire ye ṱuna vi komerikotameneno wetu? (b) Otja tji pa raisiwa motjiperendero, matu sokuripurira ku ye tji matu hungire?

⁵ Omuano mu tu hungira, u yenena okuraisa kutja Jehova ma yakura omerikotameneno wetu poo indee. (Jak. 1:26) Tjiva vaimba mbe hi ya suvera Mukuru ve hungira omambo wouhahu poo womapindi, nomambo omavi nu ve hungira momuano omuritongamise. (2 Tim. 3:1-5) Eṱe tjiri kamaatu vanga okukara otja wo. Eṱe tu nonḓero yokuyorokisa Jehova momuano wetu wokuhungira. Nungwari hapo Jehova ma kara nohange na eṱe indu tji matu ungurisa omambo omawa pozombongarero zOukriste, poo motjiungura tjokuzuvarisa, posi yokutja atu hungire omambo omavi ku imba oveṱunḓu retu indu tji tu ri atuyerike?—1 Petr. 3:7.

6. Ouwa waye mbwa tjitwa mena rokutja Kimberly wa ungurisa otjiyandjewa tje tjokuhungira nawa?

⁶ Indu tji matu ungurisa otjiyandjewa tjokuhungira nawa, tu raisa kutja tu karera Jehova. Eṱe tu vatera imba ongondoroka na eṱe okumuna ombangu “pokati kaingwi ngu karera Ndjambi na ingwi ngu he Mu karere.”  (Mal. 3:18) Tara kotjihorera tjomukazendu omukambure wena Kimberly. b Eye wa pewa oviungura vyoskole mbyaa sokuungura pu nomukwao ngu va ri moklasa imwe. Kombunda yokuungura pamwe, omukwao ngo wa muna kutja Kimberly wa panguka kovahongwa imba ovarwe. Eye kaa yamburura varwe poo okuveyamba, nungwari aa hungire momuano omuwa nu kaa ungurisa omambo omavi. Omukwao ngu va ri moklasa imwe ngwi wa tjaterwa i yongaro ye, nu kombunda wa uta okurihonga Ombeibela pu na Kimberly. Tjiri Jehova u kara nonyuṋe indu tji matu hungire momuano mbu mau tjiti kutja ovandu ve vange okurihonga ohunga na Ye.

7. Otjiyandjewa tjoye tjokuhungira mo vanga okutjiungurisa momuano uṋe?

⁷ Eṱe atuhe tu vanga okuhungira momuano mbu mau eta ohiviro ku Jehova, nokutuyeta popezu novakambure ovakwetu. Nai ngatu katare komiano tjiva mbi mavi yenene okutuvatera okukayenda komurungu okurira “otjihorera . . . momambo.”

8. Jesus wa twa po otjihorera tjiṋe ku matu sokuhorera, ohunga nomuano ma ungurisa otjiyandjewa tje tjokuhungira motjiungura tjokuzuvarisa?

⁸ Hungira momuano omuwa nu wondengero indu varwe tji ve ku pindikisa. Motjiungura tje tjokuzuvarisa, Jesus wa kumininwa kutja eye omurumendu ngwa ṱomeva wamururu, omusuvere wovikurya, nokutja wa ri omundu ngwaa ungurire Satan, omuteye wetwako rEsabata, nu omuyamburure wa Mukuru. (Mat. 11:19; 26:65; Luk. 11:15; Joh. 9:16) Posi yokutja Jesus ke na pa zira nomambo omavi. Indu varwe tji ve tu hungire omambo omavi, eṱe matu sokukara otja Jesus nu katu sokuveyarura mo omambo omavi. (1 Petr. 2:21-23) Nungwari kaupupu okuhungira momuano omuwa ndoovazu varwe mave tu hungire momuano omuvi. (Jak. 3:2) Otjikwaye tji matji yenene okutuvatera?

9. Otjikeṋa tji matji yenene okutuvatera okutjaera eraka retu indu tji tu ri motjiungura tjokuzuvarisa?

⁹ Indu omunionganda tja hungire omambo omavi kove, kondja kutja o ha pindike. Omurumendu omukambure wena Sam u tja: “Ami mbi kondja okuripura nouhepe omundu ngo mbwe na wo wokurihonga ouatjiri ohunga na Mukuru, nokuzemburuka kutja eye ma yenene okutjita omarundurukiro.” Povikando tjiva omunionganda u pindika mena rokutja twe ya moruveze ndu he ri ro poo oruvi. Indu tji twa hakaene ku nomundu ngwa pindike, eṱe matu yenene okutjita tjimuna omukazendu omukambure wena Lucia tje tjita. Eṱe matu yenene okukumba ongumbiro osupi okuningira ombatero ku Jehova, kutja tu porimane natu ha hungire omambo omavi, poo omambo nge hi nokuraisa ondengero.

10. Otja ku 1 Timoteus 4:13, eṱe matu sokukara nondando iṋe?

¹⁰ Rira omuhonge omuwa wombuze ombwa. Timoteus wa ri Omukriste ngwa ri nondjiviro motjiungura tjokuzuvarisa. Posi yokutja eye aa  hepa okukayenda komurungu okuhupika omuano we wokuhonga. (Lesa 1 Timoteus 4:13.) Matu yenene vi okurira ovahonge ovawa motjiungura tjokuzuvarisa? Eṱe matu sokurirongera nawa. Otjiṋa otjiwa kutja otjira tja Jehova tji tu pa oviungurisiwa pekepeke mbi mavi yenene okutuvatera okurira ovahonge ovawa. Ondjivisiro ndji ri mokambo nga Panḓera pokulesa nokuhonga, norupa ndwi “Ungura oukukutu motjiungura tjokuzuvarisa,” ndu ri mOkambo komakonḓononeno kEhupo retu rOukriste notjiungura tjetu tjokuzuvarisa, mai yenene okukuvatera. Hapo ove u ungurisa oumbo mbwi? Indu tji twe rirongere nawa, eṱe katu uruma tjinene nu tu hungira nongamburiro.

11. Ovakriste tjiva va yenena vi okurira ovahonge ovawa?

¹¹ Eṱe matu yenene okurira ovahonge ovawa mokurihongera ku varwe mombongo. Sam ngwa tamunwa rukuru u ripura omuini kutja, otjikeṋa tji tji tjita kutja ovakambure tjiva ve rire ovahonge ovawa. Eye u puratena nawa komiano vyawo vyokuhonga, nu a kondjo okuhorera ku wo. Omukazendu omukambure wena Talia we rihonga okuhungirira komapu ovandu ngu ve pura tjinene motjiungura tjokuzuvarisa, mokuyandja ombango komuano ovahungire ovawa mu ve yandja omahungi.

12. Ouzeu uṋe ovandu tjiva mbu ve muna?

¹² Eṱe atuhe matu yenene okukara norupa pozombongarero zetu zombongo, mokuimbura nokuyandja omaziriro nga rongerisiwa nawa. (Eps. 22:22) I rira ouzeu ku tjiva okuimbura poo okuyandja omaziriro pozombongarero zombongo. Hapo ouzeu kove okutjita nao? Ndoovazu pe ri nao, okurihongera ku imbi mbya vatera tjiva kutja ave ha tira okuimbura, poo okuyandja omaziriro pozombongarero zombongo, maku ku vatere.

13. Otjikeṋa tji mape ya atji ku vatere okuimbura nomutima auhe pozombongarero zombongo?

¹³ Imbura nomutima woye auhe. Indu tji matu imbura omaimburiro wetu wOuhona, otjiṋa otjinanḓengu tji sokurira okutanga Jehova. Omukazendu omukambure wena Sara ke rimunu kutja omuimbure omuwa. Posi yokutja eye u vanga okutanga Jehova mokuimbura omaimburiro. Ku nao, eye wa muna kutja onawa okurirongerisira ponganda omaimburiro ngu maye kaimburwa, tjimuna tje rirongerisa otupa twarwe twombongarero. Eye u rirongerisa omaimburiro, nokukondja okutara kutja omambo womaimburiro maye hitasana vi noviṋa mbi mavi kahungirwa pombongarero yombongo. Eye wa tja: “Indu tji me yandja ombango komambo weimburiro, hi ripurire tjinene komuano mu me imbura.”

14. Otjikeṋa tji matji yenene okukuvatera okuyandja omaziriro pozombongarero zombongo ndoovazu u nohoṋi?

¹⁴ Yandja omaziriro aruhe pozombongarero zombongo. Otjiperi kutja kaupupu ku tjiva okuyandja omaziriro pozombongarero zombongo. Talia ngwa tamunwa rukuru wa tja: “Ami mbi uruma tjinene tji me sokuhungira komurungu wovandu varwe. Nandarire kutja eraka randje ka ri raisa kutja mba uruma, ouzeu ku  ami okuyandja omaziriro.” Posi yokutja ongaro ndjo kai tjaere Talia okuyandja omaziriro pozombongarero zombongo. Otja tji me rirongerisa kozombongarero zombongo, eye u tjiwa kutja eziriro etenga mari sokurira esupi, nu mari sokuzira osemba kepuriro nda purwa. Eye wa tja: “Iho matji hee kutja pe ri nawa tji mba yandja eziriro esupi, ekahu nu ndi mari ya kepu, mena rokutja indo eeziriro omukayendise wombongarero ndi ma undjire ko.”

15. Otjikwaye tji matu sokutjiwa ohunga nokuyandja omaziriro?

¹⁵ Nandarire Ovakriste mbe ha ṱohoṋi okuzira, mape ya povikando tjiva ave tira okuyandja omaziriro. Omena raye? Omukazendu omukambure wena Juliet wa tja: “Povikando mbi keyakeya okuyandja eziriro, mena rokutja mbi tira kutja eziriro randje kasemba, nu kari nokupitisa epu nawa.” Tjiwa kutja Jehova u vanga kutja tu yandje omaziriro eṱe ngu matu yenene okuyandja. c Eye u nonyuṋe indu tji matu kondjo okuyandja omaziriro pozombongarero zombongo, nandarire kutja povikando tjiva tu kara nemuma.

16. Omambo yeṋe ngu tu ha sokuungurisa?

¹⁶ O ungurisa omambo ‘wondjambu.’ (Ef. 4:31) Otja tji pa tamunwa rukuru, Omukriste ka sokuungurisa omambo wondjambu. Nungwari pe nomambo tjiva ngu tu nangarasi kamambo wondjambu, wina ngu matu hepa okutjevera kutja atu ha ungurisa. Otjotjihorera, matu sokukengeza kutja atu ha sasaneke ovandu momuano omuvi indu tji matu hungire ohunga novandu wozombazu zarwe, omuhoko warwe poo oviwaṋa vyarwe. Nu wina eṱe katu nokuvanga okuhihamisa varwe nomambo wetu. Omurumendu omukambure wa tja: “Pe novikando ami tji mba hihamisa varwe nomambo ngu mba hungira, ame ripura kutja owo omayorise poo omakumise. Nungwari mouatjiri owo aaye hihamisa. Momakayendero wozombura omukazendu wandje we ndji vatera tjinene, orondu eye ee ndji raere tji tu ri atuyerike, indu omambo wandje tji ye mu hihamisa poo tji ya hihamisa varwe.”

17. Otja kOvaefese 4:29, matu yenene vi okuyanḓiparisa varwe?

¹⁷ Hungira momuano mbu mau tungu varwe. Ngatu suvere okuhungira omambo omatunge moruveze rwokuhungira oviṋa ovivi ohunga novakwetu poo okuunauna. (Lesa Ovaefese 4:29.) Ovaisrael potuingi aave unauna, nandarire kutja kava ri nouhepe. Indu tji matu unauna aruhe, tu tjita kutja varwe ve ute okuunauna wina. Zemburuka kutja ombuze ombi ndja etwa i ozohoze omurongo ya tjita kutja ‘Ovaisrael avehe ve unaunine Moses.’ (Num. 13:31–14:4) Posi yokutja indu tji matu tanga varwe, ku tjita kutja omundu auhe ma kare nondjoroka. Mena rokutja omapanga womuatje omukazona wa Jefta aave mu tanga, iho tje mu tunduuza kutja ma kayende  komurungu motjiungura tje. (Ovapang. 11:40) Sara ngwa tamunwa rukuru wa tja: “Indu tji matu tanga varwe, owo ve muna kutja Jehova we ve suvera, nokutja varwe mombongo ve ve suvera wina.” Ku nao, paha omiano okutanga ovakambure ovakweṋu.

18. Otja kEpsalme 15:1, 2, ongwaye tji matu sokuhungira ouatjiri, nu maku kamburire mo tjike?

¹⁸ Hungira ouatjiri. Eṱe kamaatu yenene okutjata ku Jehova indu tji tu hi nokuhungira ouatjiri. Eye wa tonda ovizeze avihe. (Omiano 6:16, 17) Nandarire kutja ovandu ovengi ndino ve muna kutja ovizeze oviṋa uriri, eṱe tu nakaura vyo, mena rokutja Jehova u tja oviṋa ovivi. (Lesa Epsalme 15:1, 2.) Otjiperi kutja kamaatu hungire ovizeze oparukaze. Posi yokutja wina matu sokunakaura okuhoreka ondjivisiro tjiva, ndji mai tjiti kutja omundu warwe a ha tjiwa ouatjiri, poo ma kare noumune woposyo ohunga notjiṋa tjorive.

19. Otjikeṋa tjarwe tji tu sokutjevera kutja atu ha tjiti?

¹⁹ Nakaura okuyamba poo okuhungira oviṋa mbi mavi hihamisa varwe. (Omiano 25:23; 2 Tes. 3:11) Juliet ngwa tamunwa rukuru, wa kahurura omuano otuyambo otuvi mu tu mu ṱuna. Eye wa tja: “Okupuratena kotuyambo otuvi ku ndji wisa momuinyo, nu ku tjita kutja e ha kara nongamburiro momundu ngu ma yamba. Mena rokutja, hapo me tjiwa vi kutja omundu ngo kemee ke ndji yamba ku nomundu warwe?” Indu tji wa munu kutja ehungi ndi mamu hungire ra tanaukire motuyambo otuvi, tanaura ehungi mokuhungira omambo omatunge.—Kol. 4:6.

20. Ove we rimanene okutjita tjike notjiyandjewa tjoye tjokuhungira?

²⁰ Mena rokutja tu hupa mouye ovandu mu ve ungurisa eraka ehazendu, eṱe matu sokukondja nomasa kutja omuano mu matu hungire u tjate ku Jehova. Tjiwa kutja otjiyandjewa tjokuhungira tja za ku Jehova, neye u nakonatja nomuano mu matu tji ungurisa. Eye me tu sere ondaya, indu tji matu kondjo okuhungira momuano mbu mau eta ondangero ku ye motjiungura tjokuzuvarisa, pozombongarero zombongo, na momahungi wetu weyuva arihe. Indu Jehova tja yandeke ouye ourunde mbwi, ma rire oupupu okuhivirika Jehova momambo wetu. (Judas 15) Posi yokutja, ngunda oruveze ndwo aru hi ye ya, kondja kutja ‘omambo woye’ ye tjate ku Jehova.—Eps. 19:14.