Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA 15

Ou li ngoo “oshihopaenenwa shiwa ngeenge tashi uya pokupopya”?

Ou li ngoo “oshihopaenenwa shiwa ngeenge tashi uya pokupopya”?

“Tulila po ovadiinini oshihopaenenwa shiwa ngeenge tashi uya pokupopya.” — 1 TIM. 4:12.

EIMBILO 90 Tu twaafaneni omukumo

EXUKU LOSHITUKULWA *

1. Olyelye e tu pa oshali yokupopya?

 OSHALI yetu yokupopya oya dja kuKalunga ketu omunahole. Diva eshi omunhu wotete Adam a shitwa, okwa li a longifa oitya, opo a dule okukwatafana naXe womeulu. Okwa li yo a dula okuxwepopaleka onghedi yaye yokupopya mokulihonga oitya ipe. Adam okwa li a longifa oshali ya tya ngaho, opo a wanife po oshinakuwanifwa shaye shokuluka oinamwenyo aishe. (Gen. 2:19) Ka li tuu a tunhukwa, eshi a dula okupopya oshikando shotete nomunhu mukwao, omukulukadi waye muwa, Eva! — Gen. 2:22, 23.

2. Ongahelipi oshali yokupopya ya li ya longifwa nai pefimbo lonale nosho yo tai longifwa nai kunena?

2 Oshali yokupopya oya li ya longifwa nai diva ashike eshi ovanhu opo va shitwa. Satana Ondiaboli okwa li a lombwela Eva oipupulu, noipupulu ya tya ngaho oya etela ovanhu oulunde. (Gen. 3:1-4) Adam okwa li a longifa nai oshali yaye yokupopya, eshi a li a vela Eva ombedi nokuli naJehova, omolwomapuko aye. (Gen. 3:12) Kain okwa li a lombwela Jehova oipupulu, konima eshi a dipaa ondenge yaye, Abel. (Gen. 4:9) Lwanima, Lamek womoludalo laKain okwa li a shanga okatevo taka popi shi na sha nelongifo leenghono olo la li ko pefimbo laye. (Gen. 4:23, 24) Ovanhu ohave lihumbata ngahelipi kunena? Ohatu mono ovanapolotika vamwe tava popi va manguluka tava longifa elaka inali koshoka ngeenge ve li pokati kovanhu. Eemuvi dihapu kunena ohadi longifa elaka inali koshoka. Ovanafikola ohava udu oitya inai koshoka keefikola, novakulunhu ohave i udu koilonga. Okutala kelaka inali koshoka olo li li keshe pamwe kunena, otashi ulike kutya ounyuni ou owa xutuka neenghono.

3. Oshinima sha nyika oshiponga shilipi tu na okulungamena, noshike hatu ka kundafana moshitukulwa eshi?

3 Ngeenge inatu lungama, otashi dulika tu ikilile okupwilikina kelaka inali koshoka, ndele hatu hovele oku li longifa. Oshoshili kutya tu li Ovakriste otwa hala okuhafifa Jehova, naasho osha kwatela mo okuhenuka okupopya inaku koshoka. Otwa hala okulongifa oshali yetu yokupopya monghedi ya yuka oyo tai fimanekifa Kalunga ketu. Moshitukulwa eshi, ohatu ka kundafana nghee hatu dulu okuninga ngaho (1) moukalele, (2) pokwoongala kweongalo nosho yo (3) meenghundafana detu dakeshe fiku. Ashike tete, natu ka kundafaneni kutya omolwashike okupopya kwetu kwa fimana kuJehova.

OKUPOPYA KWETU OKWA FIMANA KUJEHOVA

Okupopya kwoye ohaku holola shike shi na sha naasho shi li momutima woye? (Tala okatendo 4-5) *

4. Metwokumwe naMalakia 3:16, omolwashike okupopya kwetu kwa fimana kuJehova?

4 Lesha Malakia 3:16. Mbela ou shii kutya omolwashike Jehova a shanga ‘membo laye lokudimbuluka’ omadina aavo hava popi eendjovo tadi ulike kutya ohave mu tila, nohava dilonga kombinga yedina laye? Eendjovo detu ohadi ulike osho shi li momitima detu. Jesus okwa ti: “Osho shi yadi momutima okanya osho taka popi.” (Mat. 12:34) Osho hatu popi ohashi ulike kutya otu hole Jehova shi fike peni. Jehova okwa hala ovo ve mu hole va ka hafele onghalamwenyo fiyo alushe mounyuni mupe.

5. (a) Ongahelipi okulongela kwetu Kalunga kwa pambafana naasho hatu popi? (b) Ngaashi sha ulikwa mefano, oshike tu na okulungamena, ngeenge tashi uya pokupopya?

5 Onghedi omo hatu popi otai dulu okuholola ngeenge Jehova ota ka tambula ko onghedi omo hatu mu longele, ile hasho. (Jak. 1:26) Vamwe ovo vehe na ko nasha naKalunga ohava popi nehandu, tava hanyauka nosho yo nounhwa. (2 Tim. 3:1-5) Inatu hala nandenande okukala twe va fa. Otwa halelela okuhafifa Jehova mokupopya kwetu. Ndele mbela Jehova ota ka kala ngoo e tu hafela, ngeenge ohatu popi navamwe nonghenda pokwoongala, ile moukalele, ndele ohatu popi nonyanya nomonghedi ihe fi yopahole novapambele vetu, ngeenge tu li ofye atuke navo? — 1 Pet. 3:7.

6. Eshi Kimberly a li a longifa nawa oshali yaye yokupopya, osha etifa oidjemo iwa ilipi?

6 Ngeenge hatu longifa nawa oshali yetu yokupopya, ohatu ulike kutya ohatu longele Jehova. Ohatu kwafele ovo ve tu dingilila va mone filufilu eyooloko “pokati kaau ha longele Kalunga naau ihe mu longele.” (Mal. 3:18) Osho osho sha li sha ningilwa omumwameme wedina Kimberly. * Eshi va li va pewa oshinyangadalwa mongulu yavo, okwa li a pewa a longe pamwe naumwe womongudu yavo. Eshi va mana okulonga pamwe, omunafikola mukwao okwa li a didilika kutya Kimberly okwa yooloka ko kovanafikola vakwao. Ka li a popila mowii ovanhu noka li a longifa elaka inali koshoka, ndele okwa li e va popila mouwa. Osho osha li sha kumwifa omunafikola oo, nomokweendela ko kwefimbo okwa li a tambula ko ekonakonombiibeli. Jehova iha kala tuu a hafa, ngeenge hatu popi monghedi oyo tai nanene vamwe koshili!

7. Owa tokola toko okuninga po shike shi na sha noshali yokupopya oyo wa pewa kuKalunga?

7 Atusheni otwa hala okukala hatu popi monghedi oyo tai fimanekifa Jehova notai tu ehenifa popepi elela novamwatate. Paife natu ka kundafaneni eenghedi tadi longo, omo hatu dulu okutwikila okukala “oshihopaenenwa shiwa ngeenge tashi uya pokupopya.”

KALA OSHIHOPAENENWA SHIWA MOUKALELE

Okupopya nonghenda novanhu moukalele, ohaku hafifa Jehova (Tala okatendo 8-9)

8. Jesus okwe tu tulila po oshihopaenenwa shilipi monghedi omo a li ha longifa elaka laye moukalele?

8 Popya nonghenda nosho yo nefimaneko, ngeenge vamwe ve ku udifa nai. Eshi Jesus a li kombada yedu, ovanhu ova li ve mu ula kutya ongholwe, omufukenhu, omulongeli wOndiaboli, omunyoni wEshabata noha sheke Kalunga. (Mat. 11:19; 26:65; Luk. 11:15; Joh. 9:16) Ashike nande ongaho, Jesus ka li e va nyamukula nai. Ngaashi Jesus, inatu pumbwa okunyamukula vamwe nai, ngeenge tave tu hanyaukile. (1 Pet. 2:21-23) Oshoshili kutya kashipu okuninga ngaho. (Jak. 3:2) Oshike tashi dulu oku tu kwafela?

9. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu pangele elaka letu, ngeenge tu li moukalele?

9 Natu henuke okuhanduka, ngeenge umwe okwe tu ula eendjovo dii moukalele. Omumwatate wedina Sam okwa ti: “Ohandi kendabala okuyandja elitulemo komhumbwe yomuneumbo yokutambula ko oshili kombinga yaKalunga nokudimbuluka kutya ota dulu okuninga omalunduluko.” Omafimbo amwe, omuneumbo oha popi nafye nehandu, molwaashi ashike twe uya pefimbo la puka. Ngeenge otwa shakeneke umwe, oo ta popi nafye nehandu, ohatu dulu okuninga ngaashi omumwameme wedina Lucia ha ningi. Ohatu dulu okwiilikana pauxupi hatu pula Jehova e tu kwafele tu kale twa ngungumana, tuhe mu nyamukule nai, ile tuha popye naye monghedi ihe fi yefimaneko.

10. Metwokumwe na 1 Timoteus 4:13, otu na okukala nelalakano lilipi?

10 Ninga omuhongi a pyokoka. Timoteus okwa li omuudifi e na owino, ashike okwa li a pumbwa natango okutwikila okuxwepopaleka onghedi yaye yokuhonga. (Lesha 1 Timoteus 4:13.) Ongahelipi hatu dulu okukala ovahongi hava pondola moukalele? Otu na okukala hatu lilongekida nawa. Shihafifa, otu na oilongifo ihapu oyo tai dulu oku tu kwafela tu kale ovahongi ve li xwepo. Oto dulu okumona ouwa mouyelele oo tau hangwa mokambo Diinina oku va leshela noku va honga nosho yo moshitukulwa “Longa noudiinini moilonga yokuudifa,” osho hashi kala mokafo Onghalamwenyo yopaKriste noilonga yokuudifa — Okafo kokulongifwa pokwoongala. Oho longifa ngoo pauyadi oishangomwa oyo? Ngeenge otwe lilongekida nawa, itatu ka kala twa tila nohatu ka popya tu na omukumo.

11. Osha enda ngahelipi opo Ovakriste vamwe va kale ovahongi ve li xwepo?

11 Nafye ohatu dulu okukala ovahongi ve li xwepo, ngeenge otwe lihongo kuvamwe meongalo. Sam, oo a popiwa metetekelo, ohe lipula kutya omolwashike Ovakriste vamwe ve li ovahongi vawa. Oha pwilikine noukeka konghedi omo hava hongo nokukendabala oku va hopaenena. Omumwameme wedina Talia okwe lihonga nghee ta dulu okukundafana oikundafanwa oyo hai pulwa kuvahapu moukalele, mokuyandja elitulemo konghedi omo ovapopi va pyokoka hava yandje oipopiwa yomoipafi.

KALA OSHIHOPAENENWA SHIWA POKWOONGALA

Okwiimba tashi di komutima pokwoongala ohashi fimanekifa Jehova (Tala okatendo 12-13)

12. Omashongo elipi vamwe va taalela?

12 Atusheni ohatu dulu okukufa ombinga pokwoongala mokwiimba mokule nosho yo mokuyandja omatyekosha e lilongekidwa nawa. (Eps. 22:22) Vamwe ohava mono shi li eshongo okwiimba, ile okuyandja etyekosha pokwoongala. Mbela naave osho u li ngaho? Ngeenge osho, oto ka mona ouwa mokulihonga kutya oshike sha kwafela vamwe va dule okufinda oumbada wa tya ngaho.

13. Oshike tashi dulu oku ku kwafela u imbe tashi di komutima pokwoongala?

13 Imba tashi di komutima. Ngeenge hatu imbi omaimbilo Ouhamba, otu na okuyandja unene elitulemo kokutanga Jehova. Omumwameme wedina Sara ohe litale ko mushima neenghono mokwiimba. Ashike nande ongaho, okwa hala okutanga Jehova mokwiimba. Onghee ngeenge te lilongekidile okwoongala, ohe lilongekidile yo omaimbilo. Ohe lilongekidile omaimbilo nokukendabala okutala nghee eendjovo deimbilo da pambafana noshitukulwa osho tashi ka kundafanwa pokwoongala. Okwa popya a ti: “Osho osha kwafela nge ndi kale handi yandje unene elitulemo keendjovo deimbilo, ponhele yonghedi omo handi imbi.”

14. Ngeenge ou mumbada, oshike tashi ku kwafele u kale ho yandje omatyekosha pokwoongala?

14 Kala ho yandje omatyekosha pandjikilile. Oshoshili kutya osho oshidjuu neenghono kuvamwe. Talia, oo a popiwa metetekelo, okwa ti: “Ohandi kala nda tila neenghono, ngeenge handi popi mokati kovanhu. Onghee oshidjuu neenghono kwaame okuyandja etyekosha.” Ashike osho ihashi ningifa Talia aha yandje omatyekosha. Eshi te lilongekidile okwoongala, oha kaleke momadiladilo kutya enyamukulo lotete lepulo oli na okukala li li pauxupi nola yukilila koshitwa. Okwa weda ko a ti: “Osho osha hala okutya oshi li nawa, ngeenge enyamukulo lange olixupi, li li paunafangwa nola yukilila oshitwa, molwaashi omukwatelikomesho okwa teelela omanyamukulo a tya ngaho.”

15. Oshike tu na okudimbuluka shi na sha nomatyekosha etu?

15 Nokuli nOvakriste ovo vehe na eehoni, ile vehe fi va mbada, otashi dulika omafimbo amwe vaha yandje omatyekosha. Omolwashike mbela? Omumwameme wedina Juliet okwa ti: “Omafimbo amwe, ohandi ongaonga okuyandja etyekosha, molwaashi ohandi kala ndi udite kutya etyekosha lange oli li paunafangwa unene noitali ti sha naanaa.” Ashike dimbuluka kutya Jehova okwa hala tu yandje etyekosha la denga mbada olo hatu dulu okuyandja. * Oha kala a hafa neenghono, ngeenge hatu ningi ngaashi hatu dulu tu yandje etyekosha pokwoongala, nokuli nonande omafimbo amwe ohatu kala twa tila.

KALA OSHIHOPAENENWA SHIWA MEENGHUNDAFANA DAKESHE FIKU

16. Oinima ilipi tu na okuhenuka okupopya?

16 Henuka “okupopya inaku koshoka” kwoludi keshe. (Ef. 4:31) Ngaashi sha popiwa metetekelo, Omukriste ke na okupopya eendjovo inadi koshoka. Ashike ope na eendjovo dimwe inadi koshoka dakwalukeshe, odo twa pumbwa yo okulungamena. Pashihopaenenwa, otwa pumbwa okulungama tuha popye oinima ii, ngeenge hatu popi kombinga yovanhu vomomaputuko amwe, vomihoko nosho yo vomoiwana imwe. Natango, inatu hala okupopya oinima oyo tai dulu okuudifa nai vamwe. Omumwatate umwe okwa dimina a ti: “Omafimbo amwe, onda li handi popi oinima ii, oyo nda li handi diladila kutya oiyolifa noitai yahameke vamwe. Ashike paulelalela kaya li pahole nohai yahameke vakwetu. Momukokomoko womido, omukulukadi wange okwa kala ha kwafele nge neenghono mokulombwela nge eshi tu li ofye atuke, ngeenge nda popya sha shii osho she mu difa nai, ile sha udifa nai vamwe.”

17. Metwokumwe nOvaefeso 4:29, ongahelipi hatu dulu okutunga vamwe?

17 Popya monghedi oyo tai tungu vamwe. Kala ho pandula vamwe, ponhele yokukembaula, ile yokungongota. (Lesha Ovaefeso 4:29.) Ovaisrael ova li ve na shihapu osho va li tava dulu okupandula, ndele ponhele yaasho ova li hava ngongota. Ngeenge otwa kala hatu ngongota luhapu, otashi ka ningifa vakwetu navo va ngongote. Dimbuluka kutya eshi eendaadi omulongo da li da yandja olaporta yoipupulu, oda li da ningifa ‘ovana vaIsrael aveshe va ngongotele Moses.’ (Num. 13:31–14:4) Mepingafano naasho, ngeenge otwa kala hatu pandula vamwe, otashi ka kwafela keshe umwe a kale a hafa. Ohatu dulu okukala noushili kutya etwomukumo olo omonakadona waJefta a pewa kookahewa kaye ole mu kwafela neenghono a diinine oshinakuwanifwa shaye. (Ovatok. 11:40) Sara, oo a popiwa metetekelo, okwa ti: “Ngeenge otwa kala hatu pandula vamwe, otashi ke va ningifa va kale ve udite ve holike kuJehova nonokutya otava dana onghandangala mehangano laye.” Onghee kala ho kongo eemhito u pandule ovamwaxo.

18. She likolelela kEpsalme 15:1, 2, omolwashike tu na okukala hatu popi oshili, naasho osha kwatela mo shike?

18 Kala ho popi oshili. Itatu ka hafifa Jehova, ngeenge katu fi ovanashili. Jehova oku tonde oipupulu yoludi keshe. (Omayel. 6:16, 17) Nonande ovanhu vahapu kunena ova tala ko okupopya oipupulu ku li paushitwe, otu na oku ku henuka, molwaashi Jehova okwa ti kutya okwa puka. (Lesha Epsalme 15:1, 2.) Oshoshili kutya ohatu henuka okupopya oipupulu yoludi keshe, ashike otu na yo okuhenuka okupopya ouyelele inau lixwa po, oo tau ningifa ovanhu va fike pexulifodiladilo la puka.

Okulundululila olwaambo meenghundafana tadi tungu ohaku hafifa Jehova (Tala okatendo 19)

19. Oshike vali tu na okukaleka momadiladilo?

19 Henuka olwaambo. (Omayel. 25:23; 2 Tes. 3:11) Juliet, oo a popiwa metetekelo, okwa popya nghee olwaambo hali mu kumu. Okwa ti: “Okupwilikina kolwaambo ohaku teya omukumo nohaku ningifa nge ndi kale inandi lineekela vali omunhu oo ta ambe. Ondi shi shii ngahelipi kutya ita ka tula nge po okambiya ke yadi?” Ngeenge owa didilike kutya eenghundafana otadi lundulukile molwaambo, kendabala u popye oshinima osho tashi tungu. — Kol. 4:6.

20. Owa tokola toko okuninga po shike shi na sha nokupopya kwoye?

20 Molwaashi otu li mounyuni omo ovanhu vahapu hava popi eendjovo inadi koshoka, otu na okulonga noudiinini, opo tu shilipaleke kutya okupopya kwetu otaku hafifa Jehova. Dimbuluka kutya okupopya oku li oshali ya dja kuJehova noku na ko nasha nanghee hatu ku longifa. Ote ke tu nangeka noupuna, ngeenge ohatu ningi eenghendabala tu popye monghedi oyo tai mu fimanekifa moukalele, pokwoongala nosho yo meenghundafana detu dakeshe fiku. Otashi ka kala shipu okufimanekifa Jehova mokupopya kwetu, ngeenge okwa xulifa po ounyuni ou. (Jud. 15) Onghee hano, natu kaleni twa tokola paife okuhafifa Jehova ‘neendjovo domokanya ketu.’ — Eps. 19:14.

EIMBILO 121 Otwa pumbwa elipangelo

^ okat. 5 Jehova okwe tu pa oshali ya denga mbada, oshali yokupopya. Shinyikifa oluhodi, ovanhu vahapu ihava longifa nawa oshali oyo ngaashi Jehova a hala tu i longife. Oshike tashi dulu oku tu kwafela tu kale hatu popi eendjovo tadi tu omukumo notadi hafifa Jehova mounyuni ou wa nyonauka? Ongahelipi hatu dulu okuhafifa Jehova mokulongifa nawa oshali yetu yokupopya moukalele, pokwoongala nongeenge hatu popi navamwe? Moshitukulwa eshi, ohatu ka kundafana omanyamukulo omapulo oo.

^ okat. 6 Omadina oo hao ovanhu ovo lelalela.

^ okat. 15 Opo u mone ouyelele muhapu u na sha nokuyandja omatyekosha, tala oshitukulwa “Hambeleleni Jehova meongalo,” tashi hangwa mOshungonangelo yaJanuali 2019.

^ okat. 61 ESHANGELO LEFANO: Omumwatate ta nyamukula nai omuneumbo, oo a handuka. Omumwatate ita imbi pokwoongala; omumwameme ta ambe.