Skip to content

Skip to table of contents

15 EKOBEE UE ENƆ

O Luge “Edoba . . . Bu Muɛ̄ Ue” Ni?

O Luge “Edoba . . . Bu Muɛ̄ Ue” Ni?

“Lu nu edoba nɛ pya a yira bu muɛ̄ ue.”—1 TIM 4:12.

YƆƆ 90 Yereaa Mɛm Loo Ziī

DASĪ TƐƐ̄NYƆƆ *

1. Mɛ kɛ̄ na i ɛrɛ dɔɔ̄nu kɔ ue aā a?

 KƆ UE lu dɔɔ̄nu a aabah i Bari a i wereloo. Aba sɔ̄ a bee lu edɛm Adam sah, lo a le tua nɛɛ a bee lu edɛm, a bee bɔātɛ̄ enyɔɔnɛ ye Tɛ a le li bunyɔɔ kɔnia ue. A bee dapnage yɛgɛ pya bee ue a su kɔā ue yereloo tɛ̄maloo ewee kɛɛrɛbuloo pya lo aā. Adam bee su dɔɔ̄nu ama siātam a bee lu enɛ ye kɔ a si, lo a le lo enɛ bee dɛ̄dɛɛ̄ nam. (Jɛn 2:19) E naa ɛp kɛ̄ bu ye bee ɛɛ doo tua sɔ̄ a bee nyɔɔnɛ dɔɔ̄na nɛɛ kɔnia ue a! Lo nɛɛ na ye ekpedɛɛ̄ wa, lo a le Iv.—Jɛn 2:22, 23.

2. Bu mɛ sīdee na elua esu ekɔaue daānu bu sīdee a naa bɔloo sɔ̄ akii adumɛ le nii’ee a?

2 Sɔ̄sɔ̄ naa binia, a bee lu esu dɔɔ̄nu kɔ ue daānu bu sīdee a naa bɔloo. Setan bee kɔ esah nɛ Iv, e lo esah bee doo kɔ miɔŋɔ nɛɛ alu pya pɔrɔ le pya a naa mmana. (Jɛn 3:1-4) Adam bee su ye dɔɔ̄nu kɔ ue daānu bu sīdee a naa lee sɔ̄ a bee bege ue Iv sa begenage ue Jɛhova nyɔɔ alɛɛ ekwɔ. (Jɛn 3:12) Ken bee kɔ esah nɛ Jɛhova sɔ̄ efɛa ye wuga Ebɛl sah. (Jɛn 4:9) Sɔ̄ esaa, ziī manamana Ken a kura Lamek bee uɛ ziī yɔɔ a tɔgɛ kɔ pya nɛɛ a bee tɔɔ̄dum bu ye dee, bee bee piya. (Jɛn 4:23, 24) E nii’ee ni a? I gaa muɛ sɔ̄ pya bira bɛbɛɛ aa kɔgara pya ue a naa bɔloo bie taɛkɛ̄, bu sīdee kɛɛ naale loo. E a aga emuɛ fim ale bii si ee a naa aara pya ue a naa lee ekɔ. Pya miɔŋɔ tɔkpa aa dāŋana pɔrɔ pɔrɔ ue a naa bɔloo bie tɔkpa, e pya enyima tura nɛɛ aa dānage bie kɛ̄tam. Alu ekiɛ̄nu kɔ pya nu ama aa sira, e a tɔgɛ kɛ̄ daakuu tɔɔ̄dum a ɛɛ le ekɔaue a bɔloo aa dɔ kiikɛ̄ bu nyɔuwe anii’ee doo.

3. Amunu nu alu gɛɛgɛɛloo na a bɔloo kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo a, e ena i nɔ bu ekobee ue ama a?

3 Lo ii nwaɛ̄dɛɛ̄, i dap le aa dāŋana pɔrɔ pɔrɔ ue ama mmɛ kɛ̄ esu i loo sa i bɔātɛ̄ ewee su kɔā ue. Bu kaka, doodoo Pya Nɛɛ Kraist, i gbī edoo nu enia Jɛhova, e lo ama eenyɔɔ aba aadee ɔbɛ ekɔ pya ue a naa bɔloo. I gbī esu dɔɔ̄nu kɔ ue alu keebee ama daānu bu sīdee a bɔloo, lo a le lo esu leera i Bari. Bu ekobee ue ama, i gaa le nɔ kɛ̄ i dap doo lo ama doo (1) sɔ̄ i le uwe zue ue, (2) bie enɔānu bɔŋanaloo, le (3) bu i ekɔaue ziī ziī biradee. Mɛ, doraa i dasī kɔ nu anua pya nu i kɔ kuīloo Jɛhova.

PYA NU I KƆ KUĪLOO JƐHOVA

Ena pya nu o kɔ tɔgɛ akiiloo nu a le bu o beenyiɛ a? (Ɛp 4-5 barakpaɛ̄) *

4. Dookɛ̄ Malaki 3:16 kɔ doo, ena anua pya nu i kɔ kuīloo Jɛhova a?

4 Buū Malaki 3:16. O dapge kɛɛrɛ nu anua Jɛhova bee su bee pya wa ekɔaue tɔgɛ kɔ ba ɛrɛe ye bɔɔ loo sa kɛɛrɛ nu akiiloo ye bee ɛm bu “kpa nyɛŋiabu” ni? Pya nu i kɔ muuna nu a i le bu beenyiɛ. Jizɔs bee kɔ: “Aabu kɛ̄ beenyiɛ nɛɛ mma egia doo na egā wee kɔ ue a.” (Mat 12:34) Nu i sagɛ lo ekɔ tɔgɛnage dua kɛ̄ wereloo i ɛrɛ loo Jɛhova agatɛ̄ doo. E Jɛhova gbī kɔ pya a ye wereloo a ɛrɛ ekpeloo dum mmɛ deedee bu aā nyɔuwe.

5. (a) Bu mɛ sīdee na pya nu i kɔ ɛrɛ nu edoo kiiloo i taāŋabah a? (b) Dookɛ̄ alu etɔgɛ doo bu foto a le kɛ̄ ama, ena a bɔloo kɔ i suā akiiloo pya nu i kɔ a?

5 Kɛ̄ i kɔ ue doo etɔgɛ lo a le Jɛhova esuge i taāŋabah naa e. (Jem 1:26) Pio pya a naa wereloo Bari kɔ ue bu sīdee a agabah sa tɔgɛ gbɛnɛ saŋ, le bu sīdee a tɔgɛnage eeloo nɛ nyɔɔ. (2 Tim 3:1-5) Bu kaka, ii gbī ebee wa doo pippip. A taɛ i edoo kɔ pya nu i kɔ alu lo a nia Jɛhova. Mɛ ekɔ bu Jɛhova e’ɛɛge i loo, lo a le i kɔ ue bu sīdee a lee sa lu fɛgɛ bie enɔānu ale bie uwe zue ue, kerewo, i gaa kɔ ue bu sīdee a agabah sa naa tɔgɛ wereloo sɔ̄ i gaa nyɔɔnɛ pya i butɔ kɔnia ue ni?—1 Pit 3:7.

6. Amunu lenu na a bee sira aabu kɛ̄ Kimberly bee kɔ ue bu sīdee a lee doo a?

6 Sɔ̄ i su dɔɔ̄nu kɔ ue daānu leere, i gaa tɔgɛ kɔ i lue pya a gaa taāŋabah Jɛhova. Lo sɔ̄, i gaa yerebah doo kɔ pya a le kɛ̄ i tɔɔ̄ a muɛ kaāna kee a le “yɛɛ nɛɛ a si tam nɛ Bari le nɛɛ a naa si tam ye nɛ.” (Mal 3:18) Naa ɛp kɛ̄ lo ama bee siraloo ziī wuga nɛɛwa a kura Kimberly doo. * A bee lu ekɔ a nyɔɔnɛ dɔɔ̄na nwiītɔkpa doo ziī nu ba bee wa nɛ kɔ ba a doo bie secondary school. Sɔ̄ ba egbaara doo lo nu edoo sah, lo nwiītɔkpa lo Kimberly le ɛɛ bee le aba class bee yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ Kimberly lu kee loo pya dɔɔ̄na miɔŋɔ tɔkpa. Kimberly naa bee kɔ ue bu sīdee a naa lu fɛgɛ ale kɔ ue dumɛ pya dɔɔ̄na sa gbɛ nɛɛ. Nu ama bee nia lo nwiītɔkpa mmɛ kɛ̄ a bee yiga kɔ Kimberly a nyɔɔnɛe ye nɔ Baibol. Naa ɛp kɛ̄ bu Jɛhova ɛɛ doo sɔ̄ i kɔ ue bu sīdee a zuura pya nɛɛ nua loo kaka ue a!

7. Ena o biaɛfii lo esu dɔɔ̄nu kɔ ue lo Bari enɛa a daā a?

7 Dɛ̄dɛɛ̄ ii gbī ekɔ ue bu sīdee enia Jɛhova, sa doo kɔ i tɔɔ̄ waɛloo pya i wuga bu bɔŋanaloo. Nyɔɔwo, nyaawo doraa i kɔ ue nyɔɔ pio sīdee i dap kiisī lo elu “edoba . . . bu muɛ̄ ue.”

TƆGƐ LE EDOBA SƆ̄ O LE UWE ZUE UE

Kɔkɔ ue bu fɛgɛ nɛ pya nɛɛ sɔ̄ i le uwe zue ue lu nu a nia Jɛhova (Ɛp 8-9 barakpaɛ̄)

8. Amunu le edoba na Jizɔs bee sere bu sīdee a bee kɔ ue sɔ̄ a bee le a kɛnɛkɛ̄ a?

8 Kɔ ue bu fɛgɛ le enwadɛɛ̄ sɔ̄ alu ebiire a bu. Bu esiatam Jizɔs a nyɔɔ kɛnɛkɛ̄, a bee lu edɛrɛ ye ue kɔ ɛɛ nɛɛ ɔ̄ miī tɛɛādɛɛ̄, nɛɛ de gbɛnɛ de, nɛɛ tam Pɔrɔ-edɔɔ̄, nɛɛ a naa tɔɔ̄kɛɛ̄ lok Dee Fɛɛrɛloo le nɛɛ a gbee bee Bari. (Mat 11:19; 26:65; Luk 11:15; Jɔn 9:16) Kerewo, Jizɔs naa bee obarakpɛ tɛ̄maloo ekɔ ue wa nɛ bu saŋ. Doodoo Jizɔs, ii lee obarakpɛ doo pippip, kere alu ekɔ ue i nɛ bu sīdee a naa lee. (1 Pit 2:21-23) Bu kaka, dodoo wo naa aadee waɛ e. (Jem 3:2) Mɛ ena edap i yerebah nɛ ani?

9. Ena edap i yerebah nɛ kɔ i baɛloo nu i kɔ sɔ̄ i le uwe zue ue a?

9 Piiga lo e’ɛp emanyɔɔ aba kɛ̄ tɛ ɛrɛ tɔ kɔ ue bu sīdee a naa lee doo. Ziī wuga nɛɛdam a kura Sam kɔ: “M wee piiga lo esere ekɛɛrɛ nyɔɔ kɛ̄ alu ebɛɛ̄ kɔ tɛ ɛrɛ tɔ a dā kaka ue doo, le kɔ a dap nyaa ziī dee a ee.” Pio sɔ̄, nu a doo kɔ tɛ ɛrɛ tɔ a si saŋ na kɔ ii lu taɛ sɔ̄ a ye lee loo. Sɔ̄ i zɔ̄ŋia ziī nɛɛ bu ye biira doo wo, i dap doo nu ziī wuga nɛɛwa a kura Lucia wee doo. I dap yere ekpurubah kara bara Jɛhova kɔ a yerebah i nɛ kɔ i dap ziīnɛloo, sa i aa kɔ ue bu sīdee a naa lu fɛgɛ ale a naa tɔgɛ enwadɛɛ̄.

10. Dookɛ̄ 1 Timɔti 4:13 kɔ doo, ena i seeasī a?

10 Lu nɛɛ a para tɔgɛnu kaāna. Timoti bee le Nɛɛ Kraist a para tɔgɛnu, kerewo, a bee lunage ebɛɛ̄ kɔ a nyimɛ ye kari yereloo. (Buū 1 Timɔti 4:13.) Bu mɛ sīdee na i dap nyimɛ i kari yereloo bu tam zue ue a? I ɛrɛ ekpɛ̄naloo leere. Bu i ɛɛ kɔ i ɛrɛ gbɛnɛ-edo nutam lo edap i yerebah nɛ kɔ i lu pya a para tɔgɛnu kaāna. Nwīekpo kpa a kura Su Oloo Nɛ Buū Kpa Le Tɔgɛnu le ekpokɛ̄ a kɔ, “Su Oloo Nɛ Tam Zue Ue” a le bu I Tɔɔ̄dum Pya Nɛɛ Kraist le I Tam Zue Ue—Kpa Enɔānu dap i yerebah nɛ kaāna lo a le i su wa daānu. Ekɔ o aa suge pya kpa ama daānu leere ni? Lo i kpɛ̄naloo leere, bɔɔ naale e’aa i, e i gaa le suā nu ekɔ sa kɔ bu e’agaloo.

11. Bu mɛ sīdee na siga Pya Nɛɛ Kraist elua pya a para tɔgɛnu a?

11 I dapnage lu pya a para tɔgɛnu tɛ̄maloo enɔ nu aāloo pya dɔɔ̄na a le bu bɔŋanaloo. Sam i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a, bee bip aba ɛɛ nu anua pio Pya Nɛɛ Kraist para tɔgɛnu. A bee kuūdɛɛ̄kɛ̄ ɛp kɛ̄ ba sere baloo doo sa piiga lo enɔ nu wa aāloo. Ziī wuga nɛɛwa a kura Talia wee gbaɛ̄tɔ̄ kaāna sɔ̄ pya wuga nɛɛdam a para nɛ ekɔaue taɛkɛ̄ aa nɛ wa ekɔaue. Tɛ̄maloo edoo wo, edaba nɔ pya sīdee a dap baatɛ̄ sa su kari kɔā ue nyɔɔ pya ebip a wee lu ebip i bie uwe zue ue gbɛnɛ-edo sɔ̄.

TƆGƐ LE EDOBA SƆ̄ O LE ENƆĀNU

Alu nu a nia Jɛhova sɔ̄ o su dɛ̄dɛɛ̄ o beenyiɛ uɛma yɔɔ bie enɔānu (Ɛp 12-13 barakpaɛ̄)

12. Ena a wee agaloo pio nɛɛ a?

12 Dɛ̄dɛɛ̄ ii dap doo kɔ enɔānu a kpeloo tɛ̄maloo edana muɛ̄ nɛ nyɔɔ sɔ̄ i gaa uɛ yɔɔ sa agaranage pya ebip i bee kpɛ̄naloo leere. (Yɔɔ 22:22) A wee agaloo siga nɛɛ lo e’uɛ yɔɔ ale agara ebip bie enɔānu. Ekɔ a wee a agaloo ni? Lo a le doo wo, nɔnɔ nu edora kɔ pio nɛɛ aa ɛrɛna bɔɔ dapnage a yerebah nɛ.

13. Ena edap a yerebah nɛ kɔ o uɛ yɔɔ aābu dɛ̄dɛɛ̄ o beenyiɛ bie enɔānu a?

13 Uɛ yɔɔ aābu dɛ̄dɛɛ̄ o beenyiɛ. Sɔ̄ i gaa uɛ pya i yɔɔ Buɛ̄-mɛnɛ, tua nu i seeasī na lo eleera Jɛhova. Ziī wuga nɛɛwa a kura Sara wee kɛɛrɛ kɔ a lue nɛɛ a naa para uɛ yɔɔ. Kerewo, a wee gbī eleera Jɛhova tɛ̄maloo uɛ yɔɔ. Nyɔɔwo, sɔ̄ a gaa kpɛ̄naloo pya nu elu enɔ bie enɔānu, a wee kpɛ̄nanageloo kɛ̄ e’uɛ pya yɔɔ elu e’uɛ bie enɔānu doo. A wee tɛɛ̄nyɔɔ sa uɛ pya lo yɔɔ, sa ɛp kɛ̄ pya lo yɔɔ ɛrɛ nu edoo kiiloo pya nu elu enɔ doo. Lo wuga nɛɛwa bee kɔ: “Lo ama wee mɛ yerebah nɛ kɔ m sere ekɛɛrɛ nyɔɔ pya beebee ue a le bu lo yɔɔ, e a naale aba kɛ̄ m sere muɛ̄ loo doo.”

14. Lo kɛɛ wee a bɔp, ena edap a yerebah nɛ kɔ o dap agara ebip bie enɔānu a?

14 Wee agara ebip. Alu kaka kɔ, lo ama dap lu kaāna nu finiabah nɛ pio nɛɛ. Talia i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a, bee kɔ: “Kɛɛ wee mɛ bɔp, e bɔɔ wee mɛ aanage sɔ̄ m gbī ekɔ ue yɛɛ pya nɛɛ, kerewo pya dɔɔ̄na naa wee suā nyɔɔbee na muɛ̄ wee tera. Wo wee doo kɔ agara ebip a aga mɛ loo.” Kerewo, Talia naa wee aaloo e’agara ebip. Sɔ̄ a gaa tɛɛ̄nyɔɔ pya nu elu enɔ bie enɔānu, a wee kpɛ̄naloo e’agara tua ebip elu ebip nyɔɔ ziī nu enɔ, nyɔnɛbee a suā kɔ lo ama wee waɛ e’agara sa lu ekpuru. Lo wuga nɛɛwa bee kɔ: “Lo ama kura kɔ a LEE lo a le na ture lu ekpuru, waɛ edābeeloo, sa agara taɛ nu a bee lu ebip kere mm dasī baatɛ̄, nyɔɔbee taɛ ture nɛɛ a bee bip lo ebip gaa bee ɛmadɛɛ̄ lo.”

15. Ena a bɔloo kɔ i suā akiiloo pya i ture a?

15 A ɛrɛnage pio sɔ̄ siga Pya Nɛɛ Kraist lo kɛɛ naa wee bɔp wee zūnagetɛ̄ kii dumɛ aaloo e’agara ebip. Ena anua a? Ziī wuga nɛɛwa a kura Juliet bee kɔ: “Pio sɔ̄, mm wee gbī e’agara ebip nyɔnɛbee bɔɔ wee mɛ aa kɔ na ture lu ekpuru sa naa lee kaāna.” Kerewo, suā kɔ nu Jɛhova gbī na kɔ i ture ebip a lee, dookɛ̄ i dap doo. * A tɔgɛ kaāna nia loo i biaɛfii lo eleera ye bie enɔānu sa ii yiga kɔ bɔɔ le kɛɛ a ɔbɛ i lɛɛloo edoo wo.

TƆGƐ LE EDOBA BU O EKƆAUE ZIĪ ZIĪ BIRADEE

16. Amunu ue na a naa bɔloo kɔ i kɔ a?

16 Aaloo dɛ̄dɛɛ̄ sīdee “gbee bee.” (Ɛfɛs 4:31) Dookɛ̄ i bee kɔ doo tua sɔ̄ a, naa lee kɔ Nɛɛ Kraist a kɔ pɔrɔ pɔrɔ muɛ̄ ue. Kerewo, i ɛrɛ enwaɛ̄dɛɛ̄ loo pio ue egbɛa a aga esuā kɔ a naa bɔloo. Bu edoba, alu ebɛɛ̄ kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄loo susu pya nɛɛ a aa keekee barasī dooreloo ziī bu sīdee a naa bɔloo. Lo ama dap sira sɔ̄ i gaa kɔ nu akiiloo sīdee doonu ziī ziī barasī, wa edo ale wa edonyɔɔ. Gbaāloo wo, ii gbī edoo nu ebiirebu pya dɔɔ̄na tɛ̄maloo pɔrɔ pɔrɔ ue i wa kɔ kumaloo. Ziī wuga nɛɛdam bee kɔ: “A ɛrɛ pio sɔ̄ m ekɔa pɔrɔ muɛ̄ ue ale ue egbɛa lo m bee kɛɛrɛ kɔ a naa bee piya sa lu kunɛ ue bii, kerewo, bu kaka pya lo ue naa lu fɛgɛ sa biirebu nɛɛ m gaa bee kɔ nɛ. Aā sɔ̄ i bee iya ziī, ɛrɛgeba sɔ̄ m kɔ ue a naa lu fɛgɛ nɛ na wa ale pya dɔɔ̄na, na wa wee mɛ yerebah nɛ tɛ̄maloo edoo kɔ m suā kɔ ue m bee kɔ naa lee. A wee mɛ kɔ nɛ bie kɛ̄ aba baɛ ii le.”

17. Dɛɛa nyɔɔ ue a le bu Pya Ɛfɛsɔs 4:29, bu mɛ sīdee na i dap yere mɛm loo pya dɔɔ̄na a?

17 Kɔ ue bu sīdee edap yere mɛm loo pya dɔɔ̄na. Wee nwaabah kaɛgɛ pya dɔɔ̄na taā o bialoo wee gbī kɛ̄ ba naa doo leere ale bialoo kpɛakpɛa. (Buū Pya Ɛfɛsɔs 4:29.) Pya Izrɛl bee ɛrɛ gbɛnɛ-edo nu anua ba ebee tɔgɛ dooyaa, kerewo ba bee biagiloo kpɛakpɛa. Elap dogo kpɛakpɛa dap yee yiiloo pya dɔɔ̄na. O dap nyɛŋiabu kɔ pɔrɔ kpɛa lop pya gɔā-ɛp buɛ̄ bee kɔ nɛ pya Izrɛl bee doo kɔ, “dɛ̄dɛɛ̄ pya Izrɛl . . . [a] nuumi num lo edoo Mozis.” (Buā 13:31–14:4) Mɛ lo i kaɛgɛ pya dɔɔ̄na, a dap wa yere mɛm loo kɔ ba a doo nu a lee. I suā leere kɔ kɛ̄ pya gbo sira Jɛfta bee ye kaɛgɛ doo, bee ye yere mɛm loo kɔ a kiisī lo edoo nu a bee biaɛfii lo edoo. (Biaɛ 11:40) Sara i bee kɔ nu akiiloo tua sɔ̄ a, bee kɔ: “Sɔ̄ i kaɛgɛ pya dɔɔ̄na, i aa doo kɔ ba a muɛ kɔ Jɛhova were wa loo sa ba le edɛɛ̄ nu bu bɔŋanaloo Jɛhova.” Nyɔɔwo, gbī pya nu o dap yira nyɔɔ kaɛgɛ pya dɔɔ̄na.

18. Dɛɛa nyɔɔ ue a le bu kpa Le-yɔɔ 15:1, 2, ena anua i ɛrɛ ekɔ kaka ue a, e ena kɔ kaka ue kura a?

18 Kɔ kaka. Lo ii kɔ kaka ue, ii le edap doo nu a nia Jɛhova. A baaloo dɛ̄dɛɛ̄ sīdee kɔ esah. (Kam 6:16, 17) Kereadoo gbɛnɛ-edo nɛɛ anii’ee ɛp kɔ esah nua nu a naa bee piya, ili ɛp dookɛ̄ Jɛhova ɛp doo. (Buū Le-yɔɔ 15:1, 2.) Alu kaka kɔ ii wee ɛmɛnɛbee kɔ esah, mɛ alunage ebɛɛ̄ kɔ i aa ɛmɛnɛbee kɔ pya nu edoo kɔ pya dɔɔ̄na a kɛɛrɛ kɔ i gaa kɔ kaka ue sɔ̄ ii aa kɔ.

Nyanyaana ekɔasɔh a naa bɔloo nua lo a bɔloo lu nu a nia Jɛhova (Ɛp 19 barakpaɛ̄)

19. Dɔɔ̄na ena a lee kɔ i nwaɛ̄dɛɛ̄ loo a?

19 O aa gɔmgɔm. (Kam 25:23; 2 Tɛs 3:11) Juliet i bee kɔ nu akiiloo a, bee baatɛ̄ kɛ̄ dā gɔm bee ye ɛrɛ pɔrɔ pah nyɔɔ doo. A bee kɔ: “Dā gɔm lu nu a ɔɛloo nɛɛ, e a doo kɔ m aa dapna dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ nɛɛ a bee mɛ gɔmgɔm nɛ. E m tɛɛ̄ doodoo wa suā lo a le a naale egɔmnage mɛ gɔm loo nɛ pya dɔɔ̄na ni?” Lo o e’ina aa muɛ kɔ sɔh o aa bee nyɔɔnɛ nɛɛ kɔnia e’ina aa kiiya lu gɔmgɔm, nwaabah nyaana lo ekɔasɔh nua lo a bɔloo.—Kɔl 4:6.

20. Ena o biaɛfii lo esu o dɔɔ̄nu kɔ ue daā a?

20 Kuma sɔ̄ alu kɔ i aa tɔɔ̄ bu nyɔuwe pɔrɔ muɛ̄ ue bokɛ̄ a, i ɛrɛ epiiga kaāna lo edoo kɔ pya ue i kɔ alu lo a nia Jɛhova. Nyɛŋiabu kɔ, kɔ ue lu dɔɔ̄nu a aabah Jɛhova, e kɛ̄ i ye su daānu doo kuī ye loo kaāna. E nɛ leelee i epiaga lo i su i dɔɔ̄nu kɔ ue daānu bu sīdee a lee sɔ̄ i le uwe zue ue, sɔ̄ i le enɔānu le bu i ekɔaue ziī ziī biradee. Ewaɛ i loo kaāna esu i dɔɔ̄nu kɔ ue daānu bu sīdee a nɛ ka Jɛhova sɔ̄ lɔgɔ ezū a aaloo pɔrɔ nyɔuwe ama naale elena. (Jud 15) Mɛ sɔ̄ o dagesī le bu lo nyɔuwe a, biaɛfii lo eleera Jɛhova tɛ̄maloo “dɛ̄dɛɛ [o] muɛ̄ ue.”—Yɔɔ 19:14.

YƆƆ 121 Lu Ebɛɛ̄ Kɔ I Aa I Loo

^ bar. 5 Jɛhova enɛa i ziī gbɛnɛ dɔɔ̄nu alu nyɛŋia, ɛɛ na dɔɔ̄nu kɔ ue. Kerewo, alu ekiɛ̄nu kɔ gbɛnɛ-edo nɛɛ naa su dɔɔ̄nu ama daānu dookɛ̄ Jɛhova bee gbī doo. Ena edap i yerebah nɛ kɔ i dap doo kɔ i ue alu lo a bɔloo sa dap yere mɛm loo nɛɛ, kereadoo i le bu nyɔuwe a gaa dɔ kiikɛ̄ bu tɔɔ̄dum a ɛɛ ani? Bu mɛ sīdee na i dap doo kɔ pya nu i kɔ sɔ̄ i le uwe zue ue, sɔ̄ i le enɔānu le sɔ̄ i gaa nyɔɔnɛ pya dɔɔ̄na kɔnia ue, alu lo a nia Jɛhova a? Ekobee ue ama e’agara pya ebip ama.

^ bar. 6 Elua enyaana pio bee ama.

^ bar. 15 Lo esuā nu akiiloo ture ebip bie enɔānu yereloo, buū ekobee ue a kɔ “Praise Jehovah in the Congregation” a le bu Watchtower January 2019.

^ bar. 61 UE A BAATƐ̄ FOTO: Ziī wuga nɛɛdam aa bɛloo sa kɔ ue bu saŋ nɛ tɛ ɛrɛ tɔ a gaa pɔm nyɔɔbee bu ye aa biira; ziī wuga nɛɛdam naa gbī e’uɛ yɔɔ sɔ̄ a le enɔānu; le ziī wuga nɛɛwa a gaa gɔmgɔm.