Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ECIGABI C’OKUYIGA 15

K’Oba “Lwiganyo . . . omu Nderho”?

K’Oba “Lwiganyo . . . omu Nderho”?

“Obe lwiganyo oku bemezi omu nderho.”​—1 TM. 4:12.

LWIMBO 90 Tutiane Moyo

EBI RHWAYIGA *

1. Ngahi obuhashe bwirhu bw’okuderha bwarhengaga?

 OBUHASHE bwirhu bw’okuderha eba ngalo erhenga emwa Nnâmahanga wirhu w’obuzigire. Erhi Adamu muntu murhanzi ayus’ilemwa, agwerhe obuhashe bw’okukolesa enderho ly’aganira n’Ishe w’omu mpingu. Akanagendekire ayushula enderho zage omu kutunga ebinwa bihyahya. Adamu akolesize obo buhashe ly’ahikiriza omukolo gwage gw’okuha ensimba zoshi amazino. (Murh. 2:19) Na kandi, ashagalusire bwenene erhi aganira oburhangiriza n’owabo muntu, k’okuderha, Eva, mukage mwinja bwenene!​—Murh. 2:22, 23.

2. Gurhi obuhashe bw’okuderha bwakolesibwe kubi mango mîra, na gurhi buli bwakolesibwa kubi ene?

2 Hisanzi hisungunu enyuma z’aho, engalo y’okuderha yakolesibwa kubi. Shetani Ibilisi arheba Eva, n’obo bunywesi bwarhuma bene bantu bajira ecaha barhanacigendekeraga babêra bimana. (Murh. 3:1-4) Erhi Adamu ajira ecaha, akolesa kubi obuhashe bwage bw’okuderha erhi atumuza Eva, ciru na Yehova enyanya z’amagosa gage. (Murh. 3:12) Kayini arheba Yehova erhi ayus’iniga omulumuna Abeli. (Murh. 4:9) Enyuma z’aho, Lameki w’omw’iburha lya Kayini, atunga epoeme yal’iyerekine obuminya bwal’iyunjwire omw’igulu ago mango. (Murh. 4:23, 24) Ene gurhi abantu bali bakolesa obuhashe bwabo bw’okuderha? Rhunayumve abakulu b’epolitike bali bakolesa enderho mbi embere z’abantu. Na kandi, kuba kuzibu okubona efilme erhalimo nderho mbi. Abanafunzi banayumve enderho mbi ebw’amasomo n’abantu bakulu banaziyumve ebwa kazi. Ezo nderho mbi ziyenire ngasi hoshi ene, ziri zayerekana kunganaci igulu lisherire.

3. Gurhi byakaba nka rhurhabiri masu, na bici rhwaganirira mw’eci cigabi?

3 Nka rhurhabiri masu, rhwanahikira aha rhwakômera okukayumva enderho mbi, ciru n’okurhondera okuzikolesa. Rhwe nka Bakristu, kobinali rhuba rhulonzize rhushagaluse Yehova, n’oko kuba kuhiziremo binji ahanyuma n’okuyaka enderho mbi. Rhuba rhulonzize rhukolese engalo yirhu nyinja bwenene omu njira nyinja, k’okuderha, lyo rhukuza Nnâmahanga wirhu. Mw’eci cigabi, rhwaganirira gurhi rhwakajiramwo ntyo amango rhuli (1) omu mukolo gw’amahubiri, (2) oku ntimanano z’ecigamba, (3) n’omu nganiro zirhu za ngasi lusiku. Cikone burhangiriza, rhuganirire bulya gurhi enderho zirhu ziba za bulagirire omu masu ga Yehova.

ENDERHO ZIRHU ZIBA ZA BULAGIRIRE OMU MASU GA YEHOVA

Bici enderho zawe ziyerekana lugenda ebiri omu murhima gwawe? (Olole ecifungo ca 4-5) *

4. Nk’oku biyerekinwe omu Malakiya 3:16, bulya gurhi enderho zirhu ziba za bulagirire omu masu ga Yehova?

4 Osome Malakiya 3:16. Yehova anakayandika omu “citabu c’okukengeza ebinwa” amazino g’abantu bakolesa enderho zabo omu njira eyerekine oku bamuyobohire banali barhanya okubiyerekire izino lyage. Ka wanarhanya bulya gurhi ajira ntyo? Enderho zirhu zinayerekane ebirhuli omu murhima. Yezu aderha ntya: “Omuntu arhaderha ecirhamuli omu murhima!” (Mt. 12:34) Ebi rhucishoga okuganirira binayerekane kunganaci rhuba rhuzigire Yehova. Na Yehova aba alonzize abamuzigira bayish’ishagalukira akalamo ensiku n’amango omw’igulu lihyahya.

5. (a) Lushangi luhi luhaba egarhi k’enterekêro yirhu n’enderho zirhu? (b) Nk’oku biyerekinwe oku nfoto, bici rhushinganine rhuhugûkwe okubiyerekire enderho zirhu?

5 Enjira rhuderhamwo yanayerekana erhi Yehova ayemera enterekêro yirhu, erhi arhayiyemere. (Yk. 1:26) Bantu baguma na baguma barhaba bazigire Nnâmahanga banakaderha omu njira y’obukali, mbi, na ya bucibone. (2 Tm. 3:1-5) Kobinali rhurhalonzizi okuyiga olwiganyo lwabo. Rhujira irala ly’okushagalusa Yehova kugerera enderho zirhu. Cikoki, ka rhwanashagalusa Yehova erhi rhwakakakolesa enderho nyinja amango rhuli oku ntimanano z’Ecikristu erhi omu mukolo gw’amahubiri, cikone rhuderhe omu njira y’obukali na ya kubula obuzigire amango rhuli rhwaganira n’abantu b’omu mulala gwirhu amango ntaye oli warhuyumva erhi kurhubona?​—1 Pt. 3:7.

6. Bintu bihi binja byabire bulya Kimberly akolesize bwinja enderho zage?

6 Erhi rhukolesa bwinja engalo yirhu y’okuderha, rhunayerekane oku rhuli bakozi ba Yehova. Rhunarhabale abarhuzungulusire bahugûkwe oku “okolera Nyamuzinda n’orhamukolera barhali bo baguma.” (Mal. 3:18) Rhulole gurhi ezo nderho zabonekine oku ziri z’okuli omu kanga ka mwali wirhu muguma ohamagalwa Kimberly. * Erhi ali oku masomo g’enyanya ahâbwa omukolo ajira haguma n’owabo mwanafunzi. Erhi bayusa ogo mukolo, oyo wabo mwanafunzi abona oku Kimberly ali lubero n’abandi banafunzi. Arhakag’iderha ebintu bibi okubiyerekire abandi bantu, akag’iderha omu njira nyinja, arhanakag’ikolesa enderho mbi. Obo borhere bwa Kimberly bwahuma oku murhima g’oyo wabo mwanafunzi, anarhondera ayiga Ebibliya. Yehova anashagaluke bwenene erhi rhuderha omu njira y’okushumya abandi bayishe omu okuli!

7. Bici olonzize okujira kugerera engalo yawe y’okuderha erhenga emwa Nnâmahanga?

7 Rhweshi rhuba rhulonzize rhukaderha omu njira yakalerhera Yehova olukengwa yakanarhabala bene wirhu barhuyegere. Rhukolaga rhwaganirira kanga kaguma na kaguma rhwakagendekera rhwabamo “lwiganyo . . . omu nderho.”

OBE LWIGANYO OMU MAHUBIRI

Okuganiza abantu bwinja omu mukolo gw’amahubiri kunashagaluse Yehova (Olole ecifungo ca 8-9)

8. Bici rhwakaciyigiriza kugerera oku Yezu akolesagya enderho zage erhi ali ajira omukolo gwage hanw’igulu?

8 Okaganira n’olukogo n’obukenge amango bamakusholoshonza. Amango Yezu akag’ijira omukolo gwage hanw’igulu, bamushobesire bintu binji by’obunywesi, kwa lwiganyo, baderha oku ali mulalwe, mudambye, mukozi wa Shetani, arhakag’ikenga Esabato, ciru banaderha oku akag’ijacira Nnâmahanga. (Mt. 11:19; 26:65; Lk. 11:15; Yn. 9:16) Ciru akaba ntyo, Yezu arhashuzagya n’enderho z’obukali. Aka Yezu, rhurhashinganini rhukashuza omukukolesa enderho mbi ciru bakarhukalihira. (1 Pt. 2:21-23) Kobinali, okujira ntyo kurhali kulembu. (Yk. 3:2) Bici byakarhurhabala?

9. Bici byakarhurhabala rhukalabiriza enderho zirhu amango rhuli omu mukolo gw’amahubiri?

9 Amango oli omu mukolo gw’amahubiri orhakag’igaya erhi omumvirhiza wawe akakubwira enderho mbi. Mwene wirhu muguma ohamagalwa Sam adesire ntya: “Nanjire okwani koshi lyo nsegeza obwenge bwani oku bulagirire bw’omumvirhiza bw’okuyumvirhiza okuli, n’oku mpindulo akahash’ijira omu kalamo kage.” Hali amango omumvirhiza wirhu akaliha mpu bulya rhwayishire omu kasanzi kabi. Amango rhwamarhimanana n’omuntu ogayire, rhwanajira nk’oku mwali wirhu muguma ohamagalwa Lucia ajira. Rhwanajira isala lyofofi omu kuhûna Yehova arhurhabale rhugendekere rhwaba bantu barhuzize rhurhanaderhaga kantu koshi-koshi omu njira mbi erhi omu njira erhali ya bukenge.

10. Nk’oku biyerekinwe omu 1 Timoteyo 4:13, muhigo guhi rhushinganine rhube nago?

10 Obe mwalimu mwinja. Timoteyo ali muhubiri Mukristu ogwerhe obulenga, cikone al’ilagirire oku kukubûla enjira yage y’okuyigiriza. (Osome 1 Timoteyo 4:13.) Gurhi rhwakabamwo balimu binja omu mukolo gw’amahubiri? Rhushinganine rhukacirheganya bwinja. Rhuvuzire omunkwa bwenene okubona rhugwerhe ebikolanwa bya ngasi lubero byakarhurhabala rhube balimu binja. Wanabona emyanzi yakakurhabala omu broshire Fanya Bidii Katika Kusoma na Kufundisha n’omu cigabi cidesire “Tujitoe Kabisa Katika Kazi ya Kuhubiri” c’omu Buku la Mukutano​—Utumishi na Maisha ya Mukristo. K’onakolese ebyo bikolanwa? Rhunaderhe nʼoburhwali amango rhwacirheganyize bwinja.

11. Gurhi Bakristu baguma na baguma bahikire aha baba balimu binja?

11 Na kandi rhwanaba balimu binja omu kukalola gurhi abandi bayigiriza omu cigamba n’okuyiga olwiganyo lwabo. Sam, rhwaganiriraga embere, anacidose bici birhabala Bakristu baguma na baguma lyo baba balimu binja. Anayige enjira zabo z’okuyigiriza na buzinda anacihangane okuzikolesa. Mwali wirhu muguma ohamagalwa Talia anasegeze obwenge bwage oku njira bene wirhu bagwerhe obulenga bakolesa amango bali bajira ehotuba z’abantu boshi. Omu kujira ntyo, aciyigirizize gurhi akakaganira n’abantu n’okurhanya nabo okubiyerekire myanzi miguma na miguma alug’irhimanana nayo omu mukolo gw’amahubiri.

OBE LWIGANYO OKU NTIMANANO

Okuyimba n’omurhima goshi oku ntimanano kunakuze Yehova (Olole ecifungo ca 12-13)

12. Mazibu gahi bantu baguma na baguma barhimanana nago?

12 Omu kuyimba n’izu n’omu kuhâna amashuzo marheganye bwinja, rhweshi rhwanarhabala ly’entimanano zirhu zigera bwinja. (Enna. 22:22) Bantu baguma na baguma banakabona oku kuli kuzibu okuyimba erhi okuhâna amashuzo egarhi ka bantu banji. Ka ntyo ko nawe ociyumva? Akaba ntyo k’ociyumva, wanashagaluka bwenene okumanya ebyarhabire abandi lyo bahima oboba bagwerhe bw’okuyimba erhi kushuza oku ntimanano z’Ecikristu.

13. Bici byakakurhabala ly’okayimba n’omurhima gwawe goshi oku ntimanano?

13 Okayimba n’omurhima gwawe goshi. Amango rhuli rhwayimba enyimbo zirhu z’Obwami, akantu karhanzi rhushinganine rhukasegeza kw’obwenge bwirhu liri irala lirhu ly’okukuza Yehova. Mwali wirhu muguma ohamagalwa Sara, arhacibona nk’ayish’iyimba bwinja. Cikone aba alonzize okukuza Yehova kugerera enyimbo. Oko kunarhume abona oku kuli kwinja okurheganya enyimbo, nk’oku akanarheganyize ebindi bigabi by’entimanano. Anacikomereze okuyimba ezo nyimbo na buzinda analola olushangi luli egarhi k’enderho ziri mw’ezo nyimbo n’emyanzi bayish’iganirira oku ntimanano. Adesire ntya: “Okujira ntyo kunantabale nsegeze obwenge bwani oku nderho ziri mw’ezo nyimbo, ahali h’okubusegeza oku buhashe bwani bw’okuyimba.”

14. Erhi akaba onayobohe okuganira embere z’abantu, bici byakakurhabala ly’okahâna amashuzo oku ntimanano?

14 Okahâna amashuzo oku ntimanano ngasi mango. Kobinali, okuhâna amashuzo oku ntimanano kwanaba kuzibu kuli bantu baguma na baguma. Talia, rhwaganiriraga embere ahugwîre ntya: “Nanyumve oboba bunji bwenene erhi bimpûna oku nganire embere z’abandi. Ciru akaba bantu banji barhabona ntyo bulya izu lyani liba lya butûdu, na ntyo kunabe kuzibu kuli nie okushuza oku ntimanano.” Ciru akaba ntyo, Talia arhaleka okuhâna amashuzo omu ntimanano. Amango ali arheganya entimanano, anabîke omu bukengere oku ishuzo lirhanzi ly’idoso bayish’idosa lishinganine libe lyofofi na lya ho n’aho. Adesire ntya: “K’okuderha oku kwanaba kwinja erhi ishuzo lyani lyakaba lyofofi, lilembu okuhugûkwa, linasegize ebintu by’obulagirire bulya ishuzo lya ntyo ly’omuntu oli walongoza enganiro aba alonzize okuhâbwa.”

15. Bici rhushinganine rhukakengera okubiyerekire amashuzo rhuhâna oku ntimanano?

15 Ciru n’Abakristu barhaba boba erhi banshonyi hali amango bakabula buhâna amashuzo oku ntimanano. Bulya gurhi? Mwali wirhu muguma ohamagalwa Juliet ahugwîre ntya: “Hali amango nkarhindira okuhâna amashuzo oku ntimanano bulya nyobohire oku ishuzo lyani liri lilembu lirhanali linja.” Rhukengere oku Yehova aba alonzize rhuhâne amashuzo minja rhwakanahash’ihâna. * Anashagalukire bwenene omuhigo gwirhu gw’okulonza okumukuza oku ntimanano z’ecigamba ahali h’okuleka oboba burhuhanze okujira ntyo.

OBE LWIGANYO OMU NGANIRO ZA NGASI LUSIKU

16. Nderho za gurhi rhushinganine rhuyake?

16 Oyake enderho zoshi z’“ebijaci.” (Ef. 4:31) Nk’oku rhwabonaga embere, enderho mbi zirhashinganini zikarhenga omu kanwa k’Omukristu. Cikone, hali ezindi nderho zirhabonekana nka za bijaci rhushinganine rhuyake. Rhushinganine rhube masu lyo rhurhag’ikaderha kubi abantu b’enkomêdu ndebe, ba bûko bulebe, erhi ba cihugo cilebe. Na kandi, rhurhaba rhulonzize rhuderhe enderho z’okujacira abandi. Mwene wirhu muguma adesire ntya: “Hali amango nakag’iderha enderho nakag’irhanya mpu ziri za kushesa kone zirhanali mbi, cikone zali mbi na za kusarhaza owundi muntu. Hagezire myaka minji mukanie ali antabala omu kunyeresa amango abandi bantu barhacihali, oku enderho zani zali mbi zamusarhazize zanasarhazize abandi.”

17. Nk’oku biyerekinwe omu Abefezi 4:29, gurhi rhwakayubakamwo abandi?

17 Okaderha omu njira y’okuyubaka abandi. Obe mubidu okukavuga abandi omunkwa ahali h’okubaderha kubi erhi kukaciduduma. (Osome Abefezi 4:29.) Abaisraheli bagwerhe binji bakavuzireko Yehova omunkwa, cikone bakaciduduma kanji-kanji. Iroho ly’okuciduduma lyanayahukira abandi. Okengere oku eraporo mbi ndolerezi ikumi zahânaga yarhumire “bene Israheli boshi bakazicîdudumira Musa.” (Mib. 13:31–14:4) Lubero n’oko, enderho z’okuvuga omunkwa zanarhuma abandi baba n’omwishingo. Rhwanayemera n’obwalagale oku mwali wa Yefutè ahîrwe omurhima agendekere n’omukolo gwage bulya abîra bage bakag’imuvuga omunkwa. (Bac. 11:40) Sara, rhwaganiriraga embere adesire ntya: “Erhi rhuvuga abandi omunkwa, rhunabajire baciyumve oku bazigirwe na Yehova, n’oku bagwerhe enafasi omw’ikubuliro lyage.” Co cirhumire okalonza obulyo wakavugamwo abandi omunkwa n’omurhima goshi.

18. Kushimbana n’Ennanga 15:1, 2, bulya gurhi rhushinganine rhukaderha okuli, na bici okujira ntyo kuhiziremo?

18 Okaderha okuli. Rhurhakashagalusa Yehova erhi akaba rhurhaderha okuli. Aba ashombire obunywesi boshi. (Mig. 6:16, 17) Ciru akaba bantu banji ene barhacibona oku, okunywerha kuba kubi, rhwehe rhunayake okunywerha bulya rhuba rhumanyire oku Yehova anakushombe. (Osome Ennanga 15:1, 2.) Kobinali, arhali bunywesi nkununu bone rhuyaka, cikone rhunayake n’enderho zakarhuma abandi baba n’entanya mbi.

Okushanja enganiro mbi lyo rhuganirira ebintu binja kwanarhuma rhwayemerwa na Yehova (Olole ecifungo ca 19)

19. Bindi bici rhushinganine rhuyake?

19 Oyake okukalumiza emyanzi mibi okubiyerekire abandi. (Mig. 25:23; 2 Ts. 3:11) Juliet, rhwaganiriraga embere, ahugwîre gurhi aciyumva erhi ayumva abandi bali balumiza emyanzi mibi okubiyerekire abandi. Adesire ntya: “Okuyumvirhiza emyanzi mibi kunavune omurhima, na kandi kunarhume ntacilangalira oyo muntu oli wayilumiza. Gurhi nakamanyamwo erhi oyo muntu arhaje alumiza emyanzi mibi okubinyerekire?” Erhi wakabona enganiro zinyu zamaba za kulumiza emyanzi mibi okubiyerekire abandi wanashanja enganiro ho n’aho omu kuganirira akantu kinja.​—Kl. 4:6.

20. Gurhi ohizire okukolesa enderho zawe?

20 Bulya rhulamire omw’igulu bantu banji bali bakolesa enderho mbi, rhushinganine rhujire okwirhu koshi ly’enderho zirhu zikashagalusa Yehova. Okengere oku, obuhashe bw’okuderha eba ngalo erhenga emwa Yehova, n’oku rhuyikolesa kuba kwa bulagirire omu masu gage. Anagishe obushiru bwirhu rhujira lyo rhukolesa enderho zirhu omu njira nyinja amango rhuli omu mahubiri, oku ntimanano, n’omu nganiro zirhu za ngasi lusiku. Hano Yehova ashereza er’igulu ligalugalu, kwayishiba kulembu bwenene okumukengesa kugerera enderho zirhu. (Yd. 15) Embere ako kasanzi kahike, ohige okushagalusa Yehova kugerera ‘ebi odesire.’​—Enna. 19:14, Mashi Bible.

LWIMBO 121 Tukomalishe Sifa ya Kujizuia

^ kip. 5 Yehova arhuhîre engalo nyinja bwenene, k’okuderha, obuhashe bw’okuderha. Akantu k’okugayisa kuli kubona oku bantu banji barhakolesa eyo ngalo nk’oku Yehova al’ilonzize. Bici byakarhurhabala rhugendekere rhwaba n’enderho zicîre na za kuyubaka mw’er’igulu lisherire? Gurhi rhwakashagalusamwo Yehova kugerera enderho zirhu amango rhuli omu mahubiri, oku ntimanano, n’amango rhuli rhwaganira haguma n’abandi? Eci cigabi cashuza kw’ago madoso.

^ kip. 6 Mazino maguma na maguma gashanjirwe.

^ kip. 15 Okalonza okumanya binji okubiyerekire amashuzo rhuhâna oku ntimanano, olole ecigabi cidesire “Umusifu Yehova Katika Kutaniko” ciri omu Ilabiro ly’Akalalizi ly’Omwezi gwa 1, 2019 (omu Ciswahiri cʼe Congo).

^ kip. 61 AMAHUGÛLO G’ENFOTO: Mwene wirhu muguma amakalihira omumvirhiza wage ogayire; owundi mwene wirhu ali arhindira okuyimba oku ntimanano; na mwali wirhu muguma ali aganira ebintu bibi okubiyerekire abandi.