1. Boake aia o fahafahantikagne mirehakeo?

 FAGNOMEZAGNE boake amy i Andrianagnaharentikagne bey hateay ty fahafahantikagne mirehake. Naho vaho nivita voatse ty Adama, i lahilahy voaloha’ey, le fa afake nifampirehake tamy i Rae’e an-dagnitse agney. Afake namorogne rehake vaovao ka reke mba hampitomboagne ty voambolagne nihai’e. Nampiasa o fagnomezagne iohoe ty Adama naho fa nanao i asa nanendreagne azey, le ty hagnomey agnaragne o bibio iabỳ. (Gen. 2:19) Azo antoke ka fa tsy maintsy ho nifale reke naho fa nifampirehake voaloha’e tamy i vali’e hamontso-taney, le i Eva.​—Gen. 2:22, 23.

2. Akore ty ahatreavagne fa nisy nampiasagne tamy ty fomba raty ty fahafahantikagne mirehake tie taloha naho amy izao?

² Faie nisy nampiasa tamy ty fomba raty o fagnomezagne iohoe tafara izay. Navande tamy i Eva, ohatse, ty Satana Devoly, le izay ty nahavy o ndatio hanota naho hanjare tsy voririke. (Gen. 3:1-4) Nampiasa ty lela’e tamy ty fomba raty ka ty Adama, satria nagnomey tsiny i Eva naho i Jehovah noho ty hadisoagne natao’e. (Gen. 3:12) Navande tamy i Jehovah ka ty Kaina naho fa boake namono i Abela rahalahi’e. (Gen. 4:9) Tafara izay, le nanao poezỳ ty Lameka, i tarana i Kainay. Trea tamy i poezỳ fa tena nifeno hampiarotegne ty tamy ty andro’e. (Gen. 4:23, 24) A manao akore ty ndaty amy izao? Treantika zao o filoha o antoko politikeo fa tsy mba megnatse ty manivetive ndaty. Sarotse ka ty mahatrea filma tsy ahatreavagne rehake raty. O mpianatseo ka maharey rehake manivetive naho fa an-dakilasy agne, le o ndaty beio ka maharey izay naho fa am-piasagne agne. Fa tsy mampagnino o ndatio areke ty mirehake raty tie amy izao, le trea amy irey fa miharatimiharaty avao ty toetse ty ndaty magnodidigne antikagne.

3. Inogne ty raha mila itaoantikagne, le inogne ty hodinehentikagne ato?

³ Naho tsy mitao tika, le va’e hanomboke hampiasa i rehake  raty fireintikagne mateteke rey. Mazava hoaze fa amy ty maha Kristiana antika, le teantikagne ty hampifale i Jehovah. Mila mitao areke tika mba tsy hirehake raty. Teantika ty hampiasa amy ty fomba soa i fagnomezagne miambakey, mba hideragne i Andrianagnaharentikagney. Hodinehentikagne amy ty lahatsoratse toy areke tie akore ty fomba hanoantikagne izay naho fa 1) amy i fanompoagney ey, 2) am-pivoriagne agne, 3) mirehake amy ty hafa. Faie andao heike tika handineke tie nagnino ro lahibey amy i Jehovah ty raha rehafentikagne.

4. Nagnino ro lahibey amy i Jehovah ty raha rehafentikagne, arake ty Malakia 3:16?

⁴ Vakio ty Malakia 3:16. Arake o andinin-teny iohoe, le janjigne i Jehovah soa sady sorate’e amy i “boke fahatsiarovagney ao” ty agnara ze ndaty manoro amy ty raha rehafe’e tie matahotse aze naho misaintsaigne ty tahina’e. Fa nagnino? Mampibaribary ty raha am-po iareo ao ty raha rehafe iareo. Hoe ty Jesosy: “Ze raha mameno ty fo o ndatio ro rehafe ty vava’e.” (Mat. 12:34) Trea amy ty raha rehafentika areke tie manao akore ty habey ty hateantika i Jehovah. Tea i Jehovah hiaigne nainai’e amy i tontolo vaovaoy ao ze ndaty tea aze.

5. a) Nagnino ty fomba firehantikagne ro misy ifandrambesa’e amy ty fanompoantika i Jehovah? b) Inogne ty raha tsy maintsy itaoantikagne, arake o atoro amo o sareo eò?

⁵ Miankigne amy ty fomba firehantikagne ty hahavy ty fanompoantika ho eké i Jehovah ndra tsy heké’e. (Jak. 1:26) Ty ila’e amy i ndaty tsy tea an’Agnahare rey zao masiake, tsy soa fagnahy sady magnambone tegna naho fa mirehake. (2 Tim. 3:1-5) Azo antoke fa tsy teantika ty hanahake iareo. Tena teantika naho mampifale i Jehovah ty raha rehafentikagne. Faie ho fale amantikagne vao ty Jehovah naho ohatse soa fagnahy tika naho fa am-pivoriagne agne ndra amy i fanompoagney ey, faie masiake sady tsy maneho hatea naho fa mirehake amy ty keleiantika an-tragnontikagne agne?​—1 Pet. 3:7.

6. Inogne ty voka ty fampiasà i Kimberly amy ty fomba soa i fahafaha’e mirehakey?

⁶ Naho itika mampiasa amy ty fomba soa i fahafahantikagne mirehakey, le hotrea o ndatio tie mpanompo i Jehovah vata’e tika. Hagnampe ty ndaty magnodidigne antika hahatrea ty tsy  mampitovy ty ndaty “manompo an’Agnahare naho tsy manompo aze” ka tika amy izay. (Mal. 3:18) Dineho ohatse ty tantara i rahavave Kimberly b fa magnamaregne izay. Tinendre hiarake hanao fagnazavagne miomba ty raha raike iareo amy i mpiara-mianatse ama’e ampela zay tie indraike. Tafara izay le nivoamare i mpiara-mianatse ama’ey fa tsy mitovy amo o mpiara-mianatse amy iareo ila’eo ty Kimberly. Tsy mitsiko ndaty reke, soa fagnahy naho fa mirehake, sady tsy mba manivetive ty hafa zao. Nahalatsa i mpiara-mianatse amy i Kimberlỳ zay, le nagneke hianatse Baiboly reke tafara izay. Tena fale ty Jehovah naho mahavy o ndatio ho liagne amy ty hamarenagne ty fomba firehantikagne.

7. Akore ty tea’o hampiasagne i fagnomezagne boake aman’Agnaharey ndra ty fahafahantikagne mirehake?

⁷ Teantika iaby naho magnomey engegne i Jehovah sady mahavy o rahalahintikagneo hifandrambe soa amantika ty fomba firehantikagne. Andao areke tika handineke soso-kevetse ila’e hagnampe antika ho ‘ohatse soa hoahy ty hafa avao naho fa mirehake.’

8. Inogne ty modely soa nengà i Jesosy ho antika naho fa ireke nanao ty fanompoa’e?

⁸ Mirehafa aman-kasoa fagnahy sady mikezaha hagnaja naho fa misy ndaty manao raha mahaboseke. Tamy i Jesosy nanao ty fanompoa’e tan-tane etoay, le nisy ndaty nanao aze tie mpinon-toake, tea hanegne, ira i Devoly, tsy magnaja ty andro Sabata, sady mpiteratera an’Andrianagnahare. (Mat. 11:19; 26:65; Lioka 11:15; Jaona 9:16) Faie ndra tie teo zay, le tsy nasiake ty Jesosy naho fa namale iareo. Toko’e hitsikombe i Jesosy ka tika, le tsy hasiake naho fa misy ndaty mirehake raha mahaboseke antika. (1 Pet. 2:21-23) Faie tsy mora ty manao izay. (Jak. 3:2) Inogne areke ty hagnampe antika?

9. Inogne ty hagnampe antika hifehe ty raha rehafentikagne naho fa manao ty asa fitoriagne?

⁹ Mikezaha ho tony naho fa masiake ndra boseke i ndaty itoriagney. Hoe ty rahalahy Sam: “Kezaheko atao an-tsaigne tie tena mila maharey i hamarenagne hotoriegne ama’ey i ndatỳ sady afake ty hiova reke.” Kindraike, le noho itika avy amy ty fotoagne tsy mete ama’e ty mahavy ty ndaty itoriagne ila’e ho boseke. Naho fa tendreke ndaty boseke areke tika, le azontika atao ty mitsikombe ty raha atao i rahavave Lucia. Manao vavake fohe reke naho fa tendreke ndaty hoe izay, le mangatake amy i Jehovah mba hampea’e ho tony naho tsy hirehake raha raty ndra hanao rehake tsy misy fagnajagne.

10. Inogne ty raha toko’e hataontikagne tanjogne, arake ty 1 Timoty 4:13?

¹⁰ Mikezaha ho mpampianatse mahay. Ndra tie fa ni-Kristiana za-draha aza ty Timoty, le mbe  nikezake nagnasoa ty fomba fampianara’e avao. (Vakio ty 1 Timoty 4:13.) Akore ty hahavy antika ho mpampianatse mahay? Tsy maintsy magnomagne soa tika. Hasoan-draha fa maro ty fitaovagne afake magnampe antika mba ho mpampianatse mahay. Hahatrea fagnazavagne hagnampe azo amy izay rehe amy ty bokekele tihoe Hasoao ty Fahaia’o Mamaky Teny Naho Mampianatse naho amy i fizaràgne tihoe “Fampiofagnagne amy ty Fanompoagne”, amy i Tari-dalagne Hoahy ty Fivoriagne Naho ty Fiaignantika Kristianay. Mahay magnararaotse soa o fitaovagne rehoe vao rehe? Naho itika magnomagne soa, le tsy le hatahotse loatse naho fa mitory sady hatoky tegna ka.

11. Akore ty nahavy ty Kristiana ila’e hanjare ho mpampianatse mahay?

¹¹ Hanjare ho mpampianatse mahay ka tika naho mandineke ty raha atao ty ndaty hafa amo o fiangonagneo eo sady miana-draha amy iareo. I Sam zao, i rahalahy nirehafegne taloha teoy, le nagnontane tegna tie inogne ty raha nagnampe ty Kristiana ila’e hanjare ho mpampianatse mahay. Nidinehe’e soa ty fomba fampianara iareo, le nikezake reke nitsikombe iareo. Mitsanogne soa ka ty rahavave Talia naho fa manao lahajaka o mpizaka za-drahao. Ty fanoa’e izay, le nagnampe aze hahay ty fomba hagnazavagne naho hampisaintsaigne o ndatio i foto-kevetse rehafegne mateteke amy i fanompoagney ey rey.

12. Inogne ty raha sarotse amy ty ila’e amantikagne ty manao aze?

¹² Mandrambe anjara amy i fivoriantikagne rey tika iaby naho fa mihira sady magnomey toin-drehake voaomagne soa. (Sal. 22:22) Faie sarotse amy ty ila’e amantika ty manao o raha rehoe. Hoe izay ka vao rehe? Naho izay, le azo antoke fa hotea’o ty hahay ty raha nagnampe ty hafa hahavita hanao ireo.

13. Inogne ty raha afake magnampe azo hihira amy ty fo naho fa am-pivoriagne agne?

¹³ Mihirà amy ty fo. Naho fa mihira i hira i Fanjakagney rey tika, le ty hidera i Jehovah ty anto’e lahibey mahavy antika manao izay. Tsy nihevetse ty vata’e ho mpihira mahay ty rahavave Sarah. Faie te hidera i Jehovah amy ty alala ty hira reke. Trea’e areke tie soa naho omanegne mialoha an-tragno agne i hira rey, manahake ireke magnomagne i raha hianaragne am-pivoriagne agne rey avao. Ianara’e i hira rey amy ireke an-tragno agney, le dinehe’e tie inogne ty ifandrambesa i tognon-kiray amy i hevetse hodinehegne am-pivoriagne agney. Hoe ty Sarah: “Ty fanoako izay le nagnampe ahy hifantoke amy ty rehake amy i tognon-kiray ao fa tsy hifantoke amy ty fahaiako mihira.”

14. Naho saro-kegnatse rehe, inogne ty raha hagnampe azo hagnomey toin-drehake naho fa am-pivoriagne agne?

¹⁴ Magnomea toin-drehake mateteke. Tena  sarotse amy ty ila’e ty hanao izay. Hoe ty Talia, i rahavave nirehafegne taloha teoy: “Tena matahotse raho naho fa mirehake agnatreha o ndaty maro eo, ndra tie tsy voamare ty hafa aza zay, satria amy ty ankapobei’e ty feoko le tsy rey tie mititike. Tena sarotse amako areke ty hagnomey toin-drehake.” Faie tsy mikalagne i Talia tsy hagnomey toin-drehake zay. Naho fa magnomagne fivoriagne reke, le atao’e an-tsaigne tie toko’e ho fohe naho hivantagne ty toin-drehake mey ty ndaty mamale voaloha’e. Hoe reke: “Midika areke zay tie naho ohatse tsotra naho fohe sady raha mampita i hevetse lahibeỳ ro rehafeko naho fa magnomey toin-drehake le mete zay, satria toe izay ka ty toin-drehake lignisa i mpitarikey.”

15. Inogne ty raha toko’e hotsiaroventikagne miomba ty toin-drehake meintika?

¹⁵ Faie ndra i Kristiana tsy saro-kegnatse rey ka aza misalasala ty hagnomey toin-drehake kindraike. Fa nagnino? Hoe ty rahavave Juliette: “Misalasala ty hagnomey toin-drehake raho kindraike satria mieretseretse tie tsotra loatse naho tsy tena soa zay ty toin-drehake meiko.” Faie ndra tie eo zay, le tsiarovo fa tea i Jehovah naho ze fara’e soa boake amantika ro meintikagne naho fa itika magnomey toin-drehake. c Tena fale reke naho fa tapa-kevetse ty hidera aze tika naho fa am-pivoriagne agne, le tsy magnenga o tahotseo hikalagne antika tsy hagnomey toin-drehake.

16. Inogne ty rehake tsy toko’e hataontikagne?

¹⁶ Ko manao rehake ‘manivetive’ ty hafa. (Efes. 4:31) Fa nirehafentikagne taloha tagne tie toko’e ho falie ty Kristiana ty manao rehake raty. Faie misy fanivetiveagne amy ty endre’e hafa mila itaoantikagne. Mila mitao ohatse tika mba tsy hirehake raha tsy mampahery naho fa mirehake miomba ty kolontsay naho ty foko ty ndaty hafa ndra ty firene’e. Ankoatse izay, le tsy teantika ty hanao rehake magnambane ty hafa satria mamparare fo zay. Hoe ze rahalahy raike zay: “Kindraike raho magnesoeso mba hampiheheagne ty hafa sady malio ty saiko naho fa manao aze. Faie i ndaty rehafekoy marare ty fo’e. Tena nampea i valiko mitokagne raho naho fa nirehake raha tsy manjare nampalahelo aze naho ty ndaty hafa. Tagnate ty taogne maro ty nanoa’e izay.”

17. Akore ty azontikagne ampaherezagne ty hafa, arake ty Efesianina 4:29?

¹⁷ Manoa rehake mampahery ty hafa. Ko misalasala midera ty hafa. Izay ty toko’e hatao fa tsy hitsikilo ndra higneogneogne ty hafa. (Vakio ty Efesianina 4:29.) Nanagne raha maro toko’e ho nisaoragne i Jehovah o Israelio, faie mateteke iareo ro ndra lava nigneogneogne avao.  Mora mifindra o toe-tsaigne tea migneogneogne iohoe. Va’e tsiaro’o zao fa nahavy ‘o Israelio iaby higneogneogne amy i Mosesy’ ty tatetse raty natao i mpitsikilo folo lahy rey. (Nom. 13:31-14:4) Faie tsy hoe izay o rehake fideragneo, satria tena misy voka’e soa amy ty ndaty hafa. Azo antoke zao fa nandrisike i anak’ampela i Jefta-y tsy hiala amy i asa fanompoagne natao’ey ty rehake fideragne natao i nama’e ampela rey aze. (Mpits. 11:40) Hoe ty Sarah, i rahavave nirehafegne taloha tagney: “Naho fa itika midera ty hafa, le ho tsapa i ndatỳ fa tea aze ty Jehovah sady sarobily reke amy i fandamina’e eo.” Mipaliava hirike avao areke mba hideragne ty hafa amy ty fo’o.

18. Nagnino tika ro tsy maintsy mirehake ty maregne arake ty Salamo 15:1, 2, le inogne ka ty tafilitse amy izay?

¹⁸ Mirehafa ty maregne. Tsy ho fale amantika ty Jehovah naho tsy azo atokisagne tika. Heje’e naho fa karazam-bande iaby. (Ohab. 6:16, 17) Toko’e hitovy amy izay avao ka ty fiheverantikagne o vandeo, ndra tie mihevetse aza ty ankamaroa ty ndaty amy izao tie tsy mampagnino ty mavande. (Vakio ty Salamo 15:1, 2.) Mazava hoaze fa mitao tika mba tsy havande. Faie mila mitao ka tikagne kera ahajahajantikagne ty raha ila’e rehafentikagne amy ty hafa amy izay diso ty hevetse avy ama’e agne.

19. Inogne ka ty raha mila itaoantikagne?

¹⁹ Mitaoa mba tsy hitsikotsiko ndaty. (Ohab. 25:23; 2 Tes. 3:11) Nirehafe i Juliette, i rahavave nirehafegne taloha teoy fa nisy voka’e raty tama’e o tsikotsikò. Hoe reke: “Mahakivy ty mitsanogne o tsikotsikò, sady mahavy ahy tsy hatoky i ndaty mitsikoy sasa. Aia moa ty ahafantarako tie tsy hotsikoe’e ambalike agne ka raho ?” Naho voamare’o areke tie te hivalike tsikotsiko ty debà atao’areo, le avy le ovao ho rehake mampahery.​—Kol. 4:6.

20. Tapa-kevetse ty hanao ino rehe?

²⁰ Miaigne amy ty tontolo feno ndaty tea mirehake raty toy eto tika. Tsy maintsy mikezake mafe areke tika mba ho azo antoke fa mampifale i Jehovah ty rehake ataontikagne. Tsiarovo fa fagnomezagne boake amy i Jehovah ty fahafahantikagne mirehake, sady vazohoe’e ty fomba ampiasantikagne aze. Hitahy antika reke naho mikezake mampiasa amy ty fomba soa o fagnomezagne iohoe tika naho fa amy i fanompoagney ey, am-pivoriagne agne vaho amy ty rehake ataontika andavanandro. Naho fa horavà i Jehovah ty tontolo raty toy, le vao mainke ho mora amantika ty hirehake raha magnomey voninahitse Aze. (Joda 15) Faie amparake ty hiavia izay, le lonike abey rehe ho tapa-kevetse ty hampifale i Jehovah ‘amy ze raha rehafe’o.’​—Sal. 19:14.