Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MIR 16

Tim ni Yehova ku copo peri ceke, e ibinwang’u anyong’a

Tim ni Yehova ku copo peri ceke, e ibinwang’u anyong’a

“Ng’atuman ung’ii i tic pare gire.”​—GAL. 6:4.

WER 37 Abitimo ni Yehova ku ng’eyong’ec para ceke

I ADUNDO *

1. Girang’o ma miyo iwa anyong’a lee nisagu?

 YEHOVA ubemito wabed kud anyong’a. Wang’eyo lembuno pi kum anyong’a utie thenge acel mi nying tipo pare ma leng’. (Gal. 5:22) Calu ma junwang’u anyong’a lee ka jubemiyo piny ni dhanu nisagu gamu agama, wanwang’u bende anyong’a lee ka wabetimo tic mi lembanyong’a ku tego mwa ceke man ka wabekonyo umego ku nyimego mwa i yo ma tung’ tung’.​—Tic. 20:35.

2-3. (a) Calu m’ugorere i Jugalatia 6:4, lembe ario ma kani ma bikonyowa nibedo kud anyong’a i tic pa Yehova? (b) Wabiweco iwi lembang’o i thiwiwec maeni?

2 I Jugalatia 6:4, jakwenda Paulo uweco iwi lembe ario ma copo konyowa nibedo kud anyong’a. (Som.) Mi kwong’o, wacikara nitimo ni Yehova ku copo mwa ceke. Ka wabetimo ire kumeno, kokoro wabibedo kud anyong’a. (Mat. 22:36-38) Mir ario, wacikara ngo niporara ku jumange. Mito wadwok foyofoc ni Yehova kadok nwang’u wabetimo ire i kadhiri ma rukani nimakere ku copo mwa, leng’kum mwa man ponjiri mwa. Piny ceke ma watie ko uai i bang’e. I thenge mange ke, ka jumoko gisaguwa i ayi tic moko mi lembanyong’a, wacikara nibedo kud anyong’a pilembe gibetiyo ku bodho migi pi nipaku Yehova, ento ungo pi niyungiri iwi jumange kadi pi bero migi gigi. Pieno, kakare nibedo ku kumira i kumgi, mito walub lapor migi.

3 I thiwiwec maeni wabiweco iwi gin ma bikonyowa ka cwinywa utur pilembe wambe ku tego mi timo gin ma wabemito watim i tic pa Yehova. Wabineno bende kite ma waromo tiyo ko ma ber ku giramiya moko ci ma watie ko, man ponji ma wacopo nwang’u i kum lapor mi jumange.

KA WANWANG’U NIA TEGO MWA UJIK

Anyong’a nego Yehova ka wabetimo ire ku tego mwa zoo i nindo ceke mi kwo mwa (Nen udukuwec mir 4-6) *

4. Lembang’o ma copo ketho cwiny jumoko copo turi? Kemii lapor moko.

4 Jumoko m’ikindwa remo kunoke tiyo uketho gibetimo ngo i kadhiri ma nwang’u gimito gitim i iye ni Yehova. Eno tap lembe ma nyamego Carol unwang’ere ko. I wang’e ebedo ku kaka mi rweyo lembanyong’a ka ma yeny utie lee i iye. Saa maeno etelo wi ponji mi Biblia 35 man ekonyogi nimediri nitundo i batizo. Andha Carol unwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a! I ng’eye ecaku remo lee mandha, m’ukwayere ire nia saa ma pol ebed i pacu. Eyero kumae: “Ang’eyo nia remo para copo ketho atimo ngo gin ma jumange copo timo, re abewinjara ngo ma ber calu ma gibewinjiri ko. Eno tie anyego ma jubedo ko pir ava mi gin ma jumito timo ku lembe m’inweng’iri i iye, ma niciro lembene ke bedo tek.” Carol umaru etim ni Yehova ku copo pare ceke. Eno tie lembe ma ber mandha! Cwinywa tek nia anyong’a ubenego Mungu mwa ma jakisa pi pidoic ma ber ma Carol utie ko.

5. (a) Ka cwinywa utur pilembe wambe ku copo mi timo gin ma wabemito timo, ukwayu wapoy i kum lembang’o? (b) Calu m’ubenen i cal, umego uweko ngo nitimo ni Yehova ku copo pare ceke nenedi?

5 Tek saa moko cwinyi tur pilembe imbe ku copo m’itim ko lee ni Yehova, penjiri kumae: ‘Yehova ubekwayu ang’o i bang’a?’ Ebemito itim nimakere ku copo m’itie ko i lembe m’ibenweng’iri i iye. Kepar pi lembe ma e: Cwiny nyamego moko ma oro pare 80 utur pilembe embe ku copo mi timo lee i tic mi lembanyong’a calu m’ebed etimo kinde ma fodi oro pare 40. Ebeparu nia kadok ebetimo ku tego pare ceke de, re ebenyayu ngo anyong’a i Yehova. Nyo eno tie lemandha? Kepar nyanok. Kan etimo ni Yehova ku tego pare ceke kinde m’ebino ku oro 40, man ebemedere asu nitundo tin de nitimo ku tego pare zoo, nyo eno nyutho nia ejigo nitimo ni Yehova ku tego pare ceke? Tek wabeparu nia gin ma wabetimo tie nyanok ma nyayu ngo anyong’a i Yehova, mito wapoy nia Yehova re m’ung’eyo kadhiri mi gin ma foyo iye ento wan ungo. Ka wabetimo ire ku tego mwa ceke, Yehova biwacu iwa kumae: “Itimo cuu!”​—Nimakere ku Matayo 25:20-23.

6. Lapor pa Maria ubemiyo iwa ponji ma kani?

6 Ebibedo iwa yot nibedo kud anyong’a ka waketho wiwa i kum gin ma wacopo timo, kakare niketho wiwa i kum gin ma wacopo ngo. Wakewec pi nyamego Maria m’unwang’ere ku twoyo moko m’uketho ecopo timo ngo lee i tic mi lembanyong’a. I acaki, cwinye keutur man enwang’ere nia tije dong’ umbe. Re i ng’eye, eparu pi nyamego moko mi cokiri migi ma twoyo ugonjo bedo duu avuta wi kavuto, e eng’iyo nia mito ekonye. Maria ukoro kumae: “Amaku yub mi rweyo lembanyong’a kude ku telefon man ku barua. Kubang’ nindo ma tek warweyo kude, adok i pacu ku mutoro kum nwang’u aai akonyo nyamira.” Wan de waromo medo anyong’a mwa tek waketho wiwa i kum gin ma wacopo timo, kakare niketho paru mwa iwi gin ma wacopo ngo. Dong’ ka watie ku copo mi timo lee i tic pa Yehova kunoke i theng ticne mange ke?

TII KU GIRAMIYA M’ITIE KO!

7. Jakwenda Pethro umiyo juk ma kani ni Jukristu?

7 I barua ma jakwenda Pethro ukiewo, ekwayu umego pare nia gitii ku giramiya man bodho ma gitie ko pi niteng’o juyic waggi. Ekiewo kumae: “Nimakere ku kadhiri mi giramiya ma ng’atuman unwang’u, wutii kude pi nikonyuru i kindwu calu jukurpiny ma ber mi bero ma yawe mbe pa Mungu.” (1 Pet. 4:10) Ukwayu ngo wacerara nitiyo ku giramiya mwa, niwacu copo mwa, ma walwor ko nia kumira binego jumange i kumwa kunoke nia maru cwinygi bitur. Ka wacerara pi lembuno, wabitimo ngo ni Yehova ku copo mwa ceke.

8. Nimakere ku 1 Jukorintho 4:6, 7, pirang’o wacikara ngo niting’ara pi giramiya ma watie ko?

8 Ukwayu ngo watii ku copo mwa ku mutwi, re wabed ku wang’wa kud wayungara pire. (Som 1 Jukorintho 4:6, 7.) Ku lapor, nicaku ponji mi Biblia ku dhanu copo bedo iri lembe ma yot. Pieno, kud iceriri nitiyo ku giramiya eno! Re pire tie tek nia kud iting’iri pire. Wakemak nia nindo ma ceng’ini eni inwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a man wang’ acel icaku ponji mi Biblia. Itie kud ava mi yero pi lembene ni jumange. Re kinde m’irombo ku jumange, nyamego moko ucaku koro iwu kud anyong’a pi girasoma m’emiyo. En emiyo girasoma; in ke icaku ponji mi Biblia. Ibitimo ang’o saa maeno? Ing’eyo nia kan ikoro pi lembene saa maeno, lembene bimiyo amora i kum dhanu mange. Re ecibedo ber nia ikor lembene igi i saa mange, kara kud ikab anyong’a pa nyamego m’umiyo girasoma. Ebibedo ber kan itimo kumeno. Re eno nyutho ngo nia iwek nicaku ponji mi Biblia, kum eno tie giramiya peri, tii kude!

9. Wacikara nitiyo ku giramiya mwa nenedi?

9 Mito wapoy nia copo ceke ma watie ko, utie giramiya m’uai i bang’ Mungu. Wacikara nitiyo ku giramiya eno pi nitielo cokiri ento ungo niketho junen nia wan re ma waber nisagu. (Filip. 2:3) Ka wabetiyo ku kero man copo mwa pi nitimo yeny pa Mungu, wabinwang’u thelembe ma wabed ko kud anyong’a, ungo kum wasagu jumange ento pilembe watiyo ku giramiya mwa pi nipaku Yehova.

10. Pirang’o etie rac niporiri ku jumange?

10 Ka wabedo ngo ku wang’wa, wacopo podho i awic mi poro thenge ma watek i iye ku mi jumange ma ging’ic i iye. Ku lapor, umego moko copo bedo tek i miyo korolembe mi dhanu ceke. Eno tie thenge pare m’etek i iye. Eromo paru nia esagu umego moko ma miyo korolembe besendo. Karaman nwang’u lundo umego m’ebecayu eno tie tek i nyutho jol, i ponjo awiya pare, kunoke e won amora i tic mi lembanyong’a. Watie kud anyong’a lee pilembe watie kud umego ku nyimego dupa ma jubodho, ma gibetiyo ku giramiya migi pi nitimo ni Yehova man nikonyo jumange!

NWANG’ PONJI I LAPOR MI JUMANGE

11. Pirang’o ukwayu watim tego walub lapor pa Yesu?

11 Kadok wacikara ngo niporara ku jumange de, re wacopo nwang’u ponji dupa i lapor mi dhanu mange ma gibetimo ni Yehova. Ng’atu ma ber akeca ma wacopo nwang’u ponji i bang’e utie Yesu. Kadok nwang’u ebino ng’atu ma leng’ m’umbe ku dubo, re wacopo nwang’u ponji dupa i kum kite pare ma beco man i lembe m’etimo. (1 Pet. 2:21) Ka wabetimo tego mwa ceke pi nilubo batiende, wabidoko jurutic ma beco pa Yehova, man wabinwang’u adwogi ma ber i tic mi lembanyong’a.

12-13. Lapor p’ubimo Daudi ubemiyo iwa ponji ma kani?

12 I Biblia, wanwang’u juweco pi jumaco ku jumamon dupa ma wacopo lubo lapor migi kadok gibino dhanu ma gileng’ ungo de. (Ebr. 6:12) Ku lapor, Yehova ulwong’o ubimo Daudi nia “ng’atu ma ka cwinya.” (Tic. 13:22) Re Daudi de ubino ku kum mi dubo calu wan. Egam etimo dubo ma pek. Kadok kumeno de, etie iwa asu lapor ma ber. Pirang’o? Pilembe kinde ma junyutho ire pi dubo m’etimo, ecero ngo bang’e. Ento ejolo juk ma jumiyo ire man ekwayu kisa ku cwinye ceke pi dubo pare, e Yehova uweko ire.​—Zab. 51:3, 4, 10-12.

13 Pi ninwang’u ponji i kum lapor pa Daudi, kepenjiri kumae: ‘Ka jubemiyo ira juk, nyo abed ajolo jukne? Nyo abed ayiyo kosa para pio pio kunoke abed apimo nicero bang’a? Nyo aloko lembene iwi jumange? Nyo atimo kero kara kud adok atim dubone kendo?’ Icopo penjiri ku kit penji ma kumeno kan ibesomo lembe iwi jumange ma co ku ma mon ma jukiewo pigi i Biblia. Nyo lembe ma ginwang’iri ko urombo ku peko peri m’ibenyego ko? Ginyutho kite ma kani ma beco? Kan ibesomo lembe iwi ng’atuman, penjiri kumae: ‘Acopo bedo ve jaratic pa Yehova maeni nenedi?’

14. Wacopo nwang’u ponji ma kani ka wabeneno lapor mi juyic wadwa?

14 Wacopo nwang’u bende ponji ka wabeneno lapor mi juyic wadwa m’aradu ku judongo ceke. Ku lapor, nyo ng’atu moko nuti i cokiri peri, m’ubeciro abidhe mir awiya wadi, ragedo ma jubenyayu i kume i pacu, kunoke nyo remo kumi? Nyo ibeneno kite ma beco m’ebenyutho, ma in de icopo maru ilubi? Kan iketho wii i kum lapor ma ber m’ebenyutho, icopo nwang’u ponji ma romo konyi niciro peko peri de. Wabedwoko foyofoc lee pilembe watie kud umego ku nyimego maeno ma gibenyutho iwa lapor ma ber mi yiyoyic!​—Ebr. 13:7; Yak. 1:2, 3.

BED KUD ANYONG’A I TIC M’IBETIMO NI YEHOVA

15. Jakwenda Paulo umiyo juk ma kani ma romo konyowa kara wamedara nibedo kud anyong’a i tic pa Yehova?

15 Ng’atuman m’i kindwa ukwayu utim kero kara kwiyocwiny ku bedo i acel ubed unuti i cokiri. Wakewec iwi Jukristu mi rundi ma kwong’a. Gibino ku giramiya man tic de ma tung’ tung’. (1 Kor. 12:4, 7-11) Re eno ubino ngo thelembe mi bedo ku por kunoke pokiri i kindgi. Paulo ukwayugi nia ng’atuman utim lembe m’ukwayere pi “nigiero kum Kristu.” Paulo ukiewo ni Juefeso kumae: “Kinde ma watkumman ubetiyo ma ber, eno ketho kum dongo man egierere i mer.” (Efe. 4:1-3, 11, 12, 16) Ju m’ugam utimo lembe maeno, giketho kwiyocwiny man bedo i acel i cokiri, ma tin de wabeneno i cokiri mwa.

16. Ukwayu wabed ku lembakeca mi timo ang’o? (Juebrania 6:10)

16 Bed ku lembakeca mi poriri ngo ku jumange. Ento nwang’ ponji i bang’ Yesu, man tim kero ilub kite pare. Nwang’ bende ponji i kum lapor mi dhanu ma ginyutho yiyoyic i rundi ma con man bende mi rundi ma tin. Mediri nitimo ku kero peri ceke, man cwinyi bed tek nia Yehova tie “won gondiri ngo ma nia wiye wil i kum tic” peri. (Som Juebrania 6:10.) Mediri nitimo ni Yehova kud anyong’a, man ng’ey nia mutoro ubenege pi kero m’ibetimo pi ninyayu anyong’a i iye.

WER 65 Mediri i weng’i!

^ par. 5 Wan ceke wacopo nwang’u ponji i kum lapor mi jumange ma gibetimo ni Yehova. Re mito wabed ku wang’wa kud waporara kugi. Thiwiwec maeni bikonyowa nibedo kud anyong’a ento ungo ku ting’iri kunoke turcwiny kinde ma wabeneno gin ma jumange ubetimo.

^ par. 49 KORO I CAL: Umego moko ubetimo tic i Bethel kinde ma fodi ebino aradu. I ng’eye egamu dhaku man gibetimo kude tic pa jayab yo. Kinde ma ginyolo awiya, ecaku ponjo awiya parene ku tic mi rweyo lembanyong’a. Kawoni dong’ etii, re asu ebemedere nitimo kero, eberweyo lembanyong’a ku barua.