1. Oityi tyituhambukisua?

 SIOVAA uhanda tukale nehambu. Otyo tutyii mokonda ehambu otyituwa tyovinyango viononkhono mbae. (Gal. 5:22) Mokonda okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa, tuhambukwa unene tyina tuundapa movilinga viokuivisa nokukuatesako ovakuatate vetu mononkhalelo ononyingi. — Ovil. 20:35.

2-3. (a) Ngetyi tyipopia Ova Galata 6:4, ovipuka patyi vivali vitukuatesako okukala nehambu movilinga tulingila Siovaa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

² Momukanda Ova Galata 6:4, apositolu Paulu wapopia ovipuka vivali vitukalesa nehambu. (Tanga.) Tyotete, etyi tuhanda okulingila Siovaa atyiho tuvila. Inkha tukahi nokulingila Siovaa atyiho tuvila, matukala nehambu. (Mat. 22:36-38) Tyavali, tuna okulityilika okulieleka navakuetu. Tyilinge tuna ekongoko ewa, tyilinge tutyivila okulinga nawa ovipuka, apeho tuna okupandula Siovaa, mokonda atyiho tuna oe wetuavelatyo. Tupu ine vakuetu vetyivila vali okulinga ovipuka tyipona onthwe movilinga viokuivisa, tuna okuhambukwa mokonda ovipuka ovio valinga vevilinga pala okunkhimaneka Siovaa hapalako okulinkhimaneka ovo mwene. Naina etyi tuesukisa okulinga hakulilolela navo mahi okulilongesila kuvo.

³ Monthele ei, matutale oñgeni tupondola okukala nehambu tyina tuahapondola okulinga atyiho tuhanda movilinga vya Huku. Tupu matutale oñgeni tupondola okuundapa nawa nounongo tuapewa, netyi tupondola okulilongesila kuvakuetu.

4. Oityi pamwe tyipondola okutusoyesa? Popia ongeleka.

⁴ Vamwe povaumbili va Siovaa, tyina vehevili vali okulinga etyi vahanda movilinga vya Huku mokonda yokuakulupa nokuvela,  tyivesoyesa unene. Otyo tyaendele na Carol. Waundapeliale oku kuesukisa ovaivisi. Etyi eli kotyilongo oko, ankho ulongesa Ombimbiliya ovanthu vena 35 iya tupu ankho wakuatesakuale ovanthu ovanyingi okulipakula ku Siovaa avambatisalwa. Ovilinga vya Carol viokuivisa, ankho vieenda nawa! Mahi ahimbika okuvela, mokonda yotyo pahe ankho ukala vala meumbo. Carol wati: “Ame ndyityii okuti mokonda yokuvela, hipondola okulinga ovipuka vakuetu valinga movilinga vya Huku, mahi pamwe ndyilitehela okuti himukuatyiliko ngavo. Otyo okulwa netyi omunthu ahanda mahi ehevili okulinga, iya tyipuilisa unene okukoleleya otyitateka ngotyo.” Carol uhanda okulingila Siovaa atyiho evila. Ya otyo otyipuka tyikahi nawa! Tuna onthumbi yokuti Huku yetu wokankhenda nae upanda otyipuka otyo Carol ahanda okulinga.

5. (a) Oityi tuesukisa okuhinangela inkha tusoya mokonda yokuehetyivili okuundapa ngetyi tuhanda movilinga vya Huku? (b) Ngetyi tuluete pomalutalatu, oñgeni omukuatate ou atualako okulinga atyiho evila movilinga vya Siovaa?

⁵ Ine pamwe usoya mokonda kukahi nokulinga atyiho uhanda movilinga vya Siovaa, lipula okuti: ‘Oityi Siovaa ahanda ndyilinge?’ Uhanda ulinge atyiho uvila namphila pamwe otyitutu vala. Soka kotyipuka etyi: Omphange umwe una omanima 80 wasoya mokonda ketyivili vali okulinga etyi ankho alinga puetyi ena omanima 40. Usoka okuti namphila ena umwe nokulinga atyiho evila mahi katyihambukiswa Siovaa. Okuti otyo otyili? Soka kuetyi: Ine omphange oo ankho ulinga atyiho evila etyi ena omanima 40, pahe netyi atuukisa omanima 80 nkhele utualako nokulinga atyiho evila, opo naina kayekelepo okulinga atyiho evila movilinga vya Huku. Ankho pamwe tulitehelela okuti ovilinga tulingila Siovaa kavimuhambukiswa, tuesukisa okuhinangela okuti Siovaa oe mwene upopia etyi tyimuhambukiswa. Inkha ulinga atyiho uvila, Siovaa mapopi okuti: “Walinga nawa!” — Tyeeleka na Mateusi 25:20-23.

6. Oityi tulilongesila ku Maria?

⁶ Matukala vala nehambu tyina tusoka kuetyi tuvila okulinga atuehasoko kuetyi tuehevili okulinga. Tala etyi tyaendele nomphange umwe utiwa o Maria wavelele unene pahe ehetyivili vali okuundapa movilinga viokuivisa ngetyi ankho ahanda. Ponthyimbi ankho ulitehelela omapita tupu ankho usoka okuti kesilivila. Mahi anoñgonoka okuti mewaneno liavo muna omphange umwe uvela. Maria aovola okukemukuatesako. Maria wati: “Nalinga tyimwe opo tuivise nae motelefone nokuhonekela ovanthu omikanda. Apeho tyina ankho ndyiundapa nae, ndyilitehelela nawa, ndyihambukwa mokonda netyivila okukuatesako mukuetu.” Nonthwe tupondola okukala nehambu tyina tutala kuvina tuvila okulinga atuehesuku neevi tuehevili okulinga. Mahi inkha tutyivila okuundapa vali unene, ine pena otyipuka tyimwe tuvila okulinga nawa, oityi tuesukisa okulinga?

7. Otyipuka patyi apositolu Petulu apopila Ovakilisitau?

⁷ Momukanda wae wotete, apositolu Petulu wapopila ovakuatate vae okuti kese umwe uvila okulinga otyipuka tyimwe, etyilinge pala okuundapela vakuavo. Petulu wati: “Kese umwe watambula otyiawa, moluotyo, etyilinge opo aundapele vakuavo, ngomuundapi ukahi nawa wokankhenda okanene ka Huku.” (1 Pet. 4:10) Katupondola okulityilika okulinga etyi tuvila mokonda vala yowoma wokuti vakuetu mavetulu onkhi  nokuvesoyesa. Ine tulinga ngotyo, katukahi nokulingila Siovaa atyiho tuvila.

8. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 4:6, 7, omokonda yatyi tuesukisila okulityilika okulimphanda mokonda yovipuka tuvila okulinga?

⁸ Tuna okulinga ovipuka tuvila, mahi tupu tuesukisa okulunguka opo tuehelimphande mokonda yovipuka tuvila okulinga. (Tanga 1 Ova Kolindu 4:6, 7.) Mongeleka, tyipondola hamwe ove utyivila okuhimbika nawa etompho movilinga viokuivisa. Ove kupondola okulityilika okulinga otyipuka otyo uvila! Mahi okulinga otyipuka uvila, nokulimphandela-tyo tyelikalela. Tusokei ñgeno movilinga viokuivisa, pena umwe wapopia nae etavela okulilongesa Ombimbiliya. Pahe wahambukwa unene uhanda okutyipopila vakuenyi waya navo movilinga viokuivisa. Tyina uhika puvakuenyi ovasi omphange umwe ukahi nokupopia etompho akala nalio nomunthu umwe etyivili okumuavela omukanda. Ngwe wetyivila okuava omukanda mahi ove wetyivila okukala nomulongwa. Oityi ove molingi? Ove utyii okuti ine utyipopila vakuenyi matyivepameka, mahi etyi ove upondola okulinga okukevelela omuvo omukuavo opo utyipopie, nawahasoyese omphange wahambukua mokonda yokuetyivila okuavela omunthu omukanda. Otyo otyipuka otyiwa upondola okulinga. Mahi wahayekeko okulinga otyipuka otyo uvila tyokuhimbika nawa etompho. Ove una etyi uvila okulinga, tyilinga umwe!

9. Oñgeni tuna okulinga ovipuka tuvila okulinga?

⁹ Hinangela okuti ovipuka aviho tuvila okulinga, wetuavela ounongo wokuvilinga o Huku. Tuna okulinga ovipuka pala okupameka ewaneno hapala okulilekesa okuti tuvanongo. (Fil. 2:3) Tyina ounongo wetu tuundapa nao pala okunkhimaneka Siovaa, nonthwe mwene matuhambukwa. Kamatuhambukwa mokonda tutyivila vali okulinga ovipuka tyipona vakuetu, mahi matuhambukwa mokonda ounongo wetu tukahi nokuundapa nao pala okunkhimaneka Siovaa.

10. Omokonda yatyi hatyiwako okulieleka navakuetu?

¹⁰ Inkha omunthu umwe kalunguka, upondola okutokela meliva liokueleka etyi evila okulinga, netyi mukuavo ehevili okulinga. Mongeleka, omukuatate umwe utyivila okulinga nawa omalongomona. Otyo, otyo otyipuka evila okulinga. Mahi momutima wae upondola okutomba omukuatate ulinga ononkhono opo etyivile okulinga nawa omalongomona. Mahi tupu tyipondola hamwe  omukuatate oo wokulinga ononkhono opo etyivile okulinga nawa elongomona, utambula nawa ovaenda, ulongesa nawa ovana vae iya una ombili novilinga viokuivisa. Otyiwa unene okukala novakuatate nonomphange valinga ovipuka vevila pala okunkhimaneka Siovaa nokukuatesako vakuavo!

11. Omokonda yatyi tuesukisila okuhetekela Sesusi?

¹¹ Namphila tuahapondola okulieleka na vakuetu, mahi tupondola okupola ouwa kokuhetekela ovaumbili ovakuatyili va Siovaa. Opo tutyinoñgonoke, tusokei ku Sesusi. Namphila ankho ehena onkhali, tupondola okulilongesila kovituwa viae oviwa nokovipuka ankho alinga. (1 Pet. 2:21) Tyina tulinga atyiho tuvila mokuhetekela Sesusi, tukala ovaumbili vekahi nawa va Huku tupu tukala ovanongo movilinga viokuivisa.

12-13. Oityi tulilongesila Kohamba Daviti?

¹² Mondaka ya Huku, tuvasamo ovanthu ovanyingi vakalele ovakuatyili tupondola okuhetekela. (Heb. 6:12) Soka Kohamba Daviti ou Siovaa aihana okuti “omulume uhambukiswa omutima wange” ine, ngetyi tyipopia Ombimbiliya imwe, “omunthu umwe unthyambukiswa.” (Ovil. 13:22) Daviti nae ankho omukuankhali. Walingile umwe ononkhali unene. Mahi nongotyo ongeleka ongwa kuonthwe. Omokonda yatyi? Mokonda etyi aviyulwa kaovolele okuliamena. Mahi wetavelele iya elivele nomutima auho. Mokonda yotyo, Siovaa emuevela. — Sal. 51:3, 4, 10-12.

¹³ Onthwe tupondola okulilongesila ku Daviti mokulipula okuti: ‘Oñgeni ndyikala tyina ndyiviyulwa? Ndyinoñgonoka liwa-liwa okuti etyi nalinga tyapenga ine ndyovola okuliamena? Ndyityihole tyokuhunga vakuetu? Ndyilikuatehila opo nahawane vali etyi nalinga?’ Tupu tyina utanga omahipululo ovalume novakai vapopiwa Mombimbiliya upondola okulilinga omapulo. Vakalele novitateka vielifwa neevi ukahi nokulambela? Ovituwa patyi vikahi nawa vakalele navio? Mu kese ehipululo utanga, lipula okuti: ‘Oñgeni tyipondola okuhetekela omuumbili ou omukuatyili wa Siovaa?’

14. Ouwa patyi matupoloko tyina tuhetekela vakuetu?

¹⁴ Tupu tupondola okupolako ouwa tyina tuhetekela ovaumbili vakuetu ovakuendye novakulu. Mongeleka, okuti upondola okusoka komunthu umwe mewaneno lienyi ukahi nokumona ononkhumbi mokonda yavana  alongeswa navo, nombunga yae ine mokonda yokuvela? Okuti weete ovituwa oviwa omunthu oo ena upondola okuhetekela? Tyina utala nawa ongeleka yomunthu oo upondola okulilongesila kwe ovipuka upondola okulinga tyina wamakala novitateka. Tyituhambukiswa unene okukala pokati kovakuatate nonomphange ovakuatyili tupondola okuhetekela! — Heb. 13:7; Tia. 1:2, 3.

15. Otyipuka patyi apositolu Paulu apopia tyitukuatesako okuhambukilwa ovilinga tulingila Siovaa?

¹⁵ Opo mewaneno mukale ombembwa iya ovanthu avelikuate-po, munthu-na-munthu una etyi esukisa okulinga. Tusokei Kovakilisitau vo potyita tyotete. Ankho vena ounongo wokulinga ovipuka ovinyingi tupu ankho vena ovilinga ovinyingi. (1 Kol. 12:4, 7-11) Mahi otyo katyevelingisile okulilolela na vakuavo nokuliyapauka. Paulu wevepopilile okuti kese wike puvo ankho wesukisa okulinga atyiho “opo atunge olutu lwa Kilisitu.” Paulu wahonekelele Ova Efesu okuti: “Tyina kese nthele yolutu yundapa nawa, tyikuatesako olutu okukula nawa putyina lulipameka aluike moluembia.” (Efe. 4:1-3, 11, 12, 16) Vana valingile ngetyi Paulu apopile vakuatesileko ewaneno okukala nombembwa nokulikuata okapandi. Ovipuka ovio, ovio hono tupu tumona momawaneno etu.

16. Okutalela kuetyi tuelilongesa, oityi tuakoya okulinga? (Ova Hebeleu 6:10)

¹⁶ Linga ononkhono mbokuehelieleka navakuenyi. Etyi wesukisa okulinga, okulilongesila ku Sesusi mokulinga ononkhono mbokuhetekela ovituwa viae. Lilongesila kovaumbili ovakuatyili va Siovaa vapopiwa Mombimbiliya, novo mononthiki mbetu. Inkha ulinga atyiho uvila, kala tyityi okuti Siovaa ‘kamalimbwa ovilinga viove.’ (Tanga Ova Hebeleu 6:10.) Linga ononkhono mbokuhambukilwa ovilinga ulingila Siovaa, nonthumbi yokuti ngwe upanda atyiho ulinga nomutima auho opo umuhambukiswe.