1. Me yọ yẹ ọwan obọdẹn aghọghọ?

 JEHOVA ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan. Ọwan i rhe ọnana fọkime aghọghọ, ọ ha usuẹn oghọn omamọ ẹhẹn ọfuanfon na. (Gal. 5:22) Ra mẹriẹn taghene omamerhomẹ ọ havwiẹ ọke re tiobọnẹ, ọwan ne vwo obọdẹn aghọghọ ọke re vwobọrhọ irueruo Uvie na sansan vuọnvuọn, ji ha userhumu rẹn imizu ukoko na.—Acts 20:35.

2-3. (a) Jerẹ oborẹ ọ ha Galatians 6:4, ekwakwa eva ego yi na ha userhumu rẹn ọwan vwo aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova? (b) Me ye ne yono kpahen uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana?

² Jerẹ oborẹ ọ ha Galatians 6:4, ọnyikọ Paul ọ hunute ekwakwa eva ri na sabu ha userhumu rẹn ọwan sẹrorẹ aghọghọ. (Seyi.) Ọrukaro, ẹkẹ ọwan ọrẹ ene ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri rẹn Jehova. Erhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, o fori na aghọghọ. (Matt. 22:36-38) Ọreva, o fo na ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ-ọ. Ekete ugboma ọwan, uyono ra yẹre ọwan ọrhẹ ena re vwori, ọ ha uphẹn rẹn ọwan wian te, o fori na kpẹmẹ i Jehova fọkiẹ. Kemru kemru re vwori o nẹ obẹ i Jehova rhe. Ọrẹn, orhianẹ awọrọ a dabu ruẹ rhomẹ ghwẹ ọwan uvuẹn eghọn ezẹko uvuẹn owian Uvie na, o fori na ghọghọ taghene aye a ha ena aye jiri Jehova, orhiẹ ọrẹ aye ine titi yanghene guọlọ erere omobọ-ọ. Omarana, ukperẹ ene lele aye simoma, o fori ne yono mie aye.

³ Uvuẹn urhomu-ẹmro ọnana, ene yono oborẹ ọnọ ha userhumu rẹn ọwan ọke ẹhẹn ọwan orho seriotọre fọkiẹ oborẹ a wian te uvuẹn ogame i Jehova. Ene ji yono oborẹ ene ru ha aruẹ ena re vwori ruiruo, ọrhẹ oborẹ ana sabu yono nẹ idje awọrọ.

4. Erhirhiẹ ọgo yọ nọ sabu lẹrhẹ ẹhẹn ọwan seriotọre? Dje udje yi.

⁴ Ọ bẹn idibo i Jehova ezẹko ine wene lele ebẹnbẹn ọho ọrhẹ emiamo, a rhua sa. Ọrana yẹ oborẹ ọ phia rẹn Carol. Uvwre ọke owu, o vwo uphẹn rọ nọ ga uvuẹn ekete ra mai guọlọ userhumu. Uvwre ọke ọrana, nọ ha i Baibol yono ihworho ri te 35, ji ha userhumu rẹn ezẹko ru riaro homakpahontọre ji bromarhame. Carol ọ ghini riamerhen aghwoghwo na! Ọke oru no kpomurun, oghwa ọvo nọ yọ mai rhirhiẹ. Carol ọrhọ ta: “Mi rheri taghene fọkiẹ emiamo mẹ, mi vwa sabu ruẹ oborẹ awọrọ e ruẹ-ẹ, ni mie roro taghene mẹmẹ rhẹ obọdẹn Olele Kristi-i. Mi vwa sabu ruẹ oborẹ mi guọlọ ru-u, ọnana nọ lẹrhẹ ẹhẹn mẹ seriotọre.” Carol ọ guọlọ ru ọsoso oborẹ ọnọ sabu ru rẹn Jehova. Itiọrurhomẹmro, ọrana omamọ emru! Ana sabu vwo imwẹro taghene Jehova ro vwo aruẹdọn, o vwo ọdaremẹro kpahen owian i Carol.

5. (a) Me yo fori na karorhọ orhianẹ ẹhẹn ọwan o seriotọre fọkime a vwa sabu ruẹ oborẹ a guọlọ ru-u? (b) Jerẹ oborẹ ifoto na i djephia, marhẹ omizu ọhworhare na o ru ruẹ ekete omẹgbanhuiẹn o teri uvuẹn ogame i Jehova?

⁵ Orhianẹ ẹhọn o seriotọre fọkiẹ erhirhiẹ owu yanghene ọrọrọ, nọ oma, ‘Me yi Jehova ọ guọlọ mie mẹ?’ Ọ guọlọ ekete omẹgbanhuọn o teri uvuẹn erhirhiẹ wu havwọ vwana. Roro kpahen erhirhiẹ ọnana: Ẹhẹn omizu ọmase rọ ha ẹgbukpe 80, o seriotọre fọkime ọ vwọ sabu wian buẹn uvuẹn aghwoghwo na te oborẹ ọ wian te ọke rọ ha ẹgbukpe 40 ri vrẹn ne-e. No roro taghene dedevwo o ruẹ ekete omẹgbanhuiẹn o teri, oma ọ vwọ merhen i Jehova kpahiẹ-ẹn. Ọrẹn, ọrana ghini urhomẹmro? Roro kpahiẹn. Orhianẹ omizu ọmase ọnana ro ruẹ ekete omẹgbanhuiẹn o teri ọke rọ ha ẹgbukpe 40, ọ ji wian uvuẹn ẹgbukpe 80, nọyẹ ọ dobọ ogame i Jehova ji dẹ-ẹ. Orhianẹ e roro taghene ogame ọwan o bun te rọ nọ merhen i Jehova oma-a, o fori na karorhọ taghene Jehova yo brorhiẹn oborẹ ọnọ merhiẹn oma. Erhe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, Jehova ọnọ ta rẹn ọwan: “Wẹ nobiruo owian!”—Haye vwanvwọn Matthew 25:20-23.

6. Me ya na sabu yono nẹ udje i Maria?

⁶ Ọnọ phẹrẹ re ne vwo aghọghọ, orhianẹ a tẹnrovi oborẹ ana sabu ru, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ ana ja sabu ru. Roro kpahen udje omizu ọmase re se Maria, ro kpomu emiamo rọ lẹrhiẹ ja sabu wian bunrhọ uvuẹn aghwoghwo na. Ọke ukaro, ẹhẹn yen no seriotọre, no ji roro taghene o fiemru-u. Ọrẹn, nọ djokarhọ omizu ọmase owu uvuẹn ukoko rọ havwọ rọ ha ekpa fọkiẹ emiamo, Maria no brorhiẹn rọ nọ ha userhumu phia. Maria nọ tare: “Ni mi ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre mi ne lelie ruẹ aghwoghwo nyoma ifonu ọrhẹ ileta ẹya. Kọke kọke ame i rha wian kugbe, oma nọ dabu merhen mẹ, ni mie ji vwo evwẹnvuọn taghene mi sabu ha userhumu rẹn omizu mẹ.” Ọwan ina ji sabu ruẹ aghọghọ ọwan bunrhọ ọke arha tẹnrovi oborẹ ana sabu ru, ukperẹ ono rhiẹ oborẹ ana ja sabu ru. Ọren, me wu ne ruo orhianẹ wu na sabu wian bunrhọ yanghene wian rhomurhọ uvuẹn eghọn ezẹko uvuẹn ogame i Jehova?

7. Obọdẹn urhebro ọgo yẹ ọnyikọ Peter ọ yẹ Ilele Kristi?

⁷ Uvuẹn ileta ọrukaro rẹ ọnyikọ Peter ọ ya vwe Ilele Kristi, nọ ta rẹn aye nẹ aye i ha  aruẹ ena ọrhẹ ẹghẹlẹ aye i vwori bọn imizu ukoko na gbanhon. Peter ọrhọ ya: “Jerẹ oborẹ a yẹrẹ are owuowọnwan ẹghẹlẹ na, are i gba ha ye gbodibo harẹn owuowọnwan, jerẹ emamọ idibo ọrẹ ẹghẹlẹ ọphẹ Osolobrugwẹ.” (1 Pet. 4:10) O fo ne tirierhumu ra na ha ena ọwan ruiruo vuọnvuọn fọkiẹ ofẹn taghene awọrọ ina rioma kpahen ọwan yanghene ẹhẹn aye ono seriotọre-e. Erhe ruẹ omaran, nọyẹ e vwe ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri rẹn Jehova-a.

8. Lele oborẹ ọ ha 1 Corinthians 4:6, 7, mesoriẹ o vwo fo na ha ena ọwan kparoma?

⁸ O fori na ha ena ọwan ruiruo vuọnvuọn, ọrẹn ene vi jomarhotọre neneyo a ja haye kparoma. (Se 1 Corinthians 4:6, 7.) Jerẹ udje, wu na sabu vwo ona ra tuẹn uyono i Baibol rhọ. Wu vwe tirierhumu wu na ha ẹghẹlẹ ọrana ruiruo-o! Ọrẹn, o fori ne rhe ovẹnẹ rọ havwiẹ ra na ha ẹghẹlẹ na ruiruo ọrhẹ ọrẹ ana haye kparoma. Gbe rorie taghene wu sabu tuẹn uyono i Baibol rhọ uvuẹn aghwoghwo na ro vwo jijiri na. Oma ọ merhuọn wu na ta rẹn imizu ri ha ẹko aghwoghwo ọnọ kpahiẹn. Ọrẹn, ọke we te ekete aye i havwọ, omizu ọmase ọrọrọ nọ ta kpahen oborẹ o ru fiẹ imagazini rhẹ ada. Ọye o fiẹ imagazini rhẹ ada; wẹwẹ i tuẹn uyono i Baibol rhọ. Me wu ne ruo? Wu rheri taghene oma ọnọ merhen imizu na kpahen owian ọnọ, ọrẹn wu na sabu brorhiẹn wu na hẹrhẹ te ọke ọrọrọ ro serhọ ne wu ki ta kpahiẹn, neneyo wu ja lẹrhẹ aghọghọ omizu ro fiẹ imagazini rhẹ ada na seriotọre. Ọrana yẹ oborẹ o fori ne ru. Ọrẹn, rha ha uyono i Baibol phia. Wu vwo ẹghẹlẹ—haye ruiruo!

9. Marhẹ ana ha ẹghẹlẹ ọwan ruiruo lele?

⁹ Je na karorhọ taghene ena re vwori ephian i nẹ obẹ i Jehova rhe. O fori na haye bọn ukoko na gbanhon, orhiẹ ọrẹ ene ruẹ oma ọwan titi-i. (Phil. 2:3) Arha ha omẹgbanhon ọrhẹ ena ọwan ruẹ ọhọre i Jehova, ene vwo aghọghọ—orhiẹ fọkime ọwan a wian ghwẹ awọrọ yanghene djephia taghene e rhomu ghwẹ aye-e, ọrẹn fọkime ọwan a ha ẹghẹlẹ ọwan jiri Jehova.

10. Mesoriẹ o vwo fo na ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ?

¹⁰ Arha jomarhotọre-e, ohworho ọnọ sabu serhọ ufi rọ nọ ha omẹgbanhuiẹn vwanvwọn ovwiẹlẹme ọwọrọ. Jerẹ udje, omizu ọhworhare ọnọ sabu rha ha ẹmro otu ri mwidjẹn phia. Ọrana yẹ omẹgbanhuiẹn. Ọrẹn uvuẹn ọmuduie, ọnọ sabu rha ha ukẹro sakamu ni omizu rọ damoma rọ nọ ha ẹmro phia. Ọrẹn, omizu ọrana  ọnọ sabu vwo uruemru re dede awọrọ, dabu yono emọyen, yanghene vwo oruru uvuẹn owian aghwoghwo na. Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo imizu buebun ri vwo ena, ra ha ẹghẹlẹ aye ga i Jehova, ji ha userhumu rẹn awọrọ!

11. Mesoriẹ o fo na damoma nyalele udje i Jesu?

¹¹ Dedevwo o fo na ha oma ọwan vwanvwọn awọrọ-ọ, ọrẹn ana sabu mẹrẹn erere nyoma re ne yono nẹ udje idibo i Jehova erọrọ. Jerẹ udje, je na ta kpahen Jesu. Dedevwo ọye ohworho rọ gbare, ana sabu yono mie obọdẹn iruemru ọrhẹ ekwakwa irhorhomu ro ruru. (1 Pet. 2:21) Arha damoma nyalele udje yi kpẹnkpẹnkpẹn, ene ru riaro uvuẹn ogame i Jehova, ji ru rhomurhọ uvuẹn owian aghwoghwo na.

12-13. Me ya na sabu yono mie Orodje David?

¹² Uvuẹn i Baibol na, ana sabu mẹrẹn idje ehworhare ọrhẹ emẹse buebun ri fuevwan udabọ ijẹgba aye, ro fori na hẹrokele. (Heb. 6:12) Roro kpahen Orodje David, ri Jehova o seri, “ohworho ẹhẹn mẹ ọrhẹ ọnẹyen i gbe serhọ” yanghene jerẹ oborẹ i Baibol ọrọrọ ọ rhianriẹn rhọ, “aruẹ ohworho rọ dabu lẹrhẹ oma merhen mẹ.” (Acts 13:22) Ọrẹn, David ọ gba-a. Itiọrurhomẹmro, o ruẹ orusọ eghwaghwa ezẹko. Udabọ ọrana, ọye omamọ udje rẹn ọwan. Mesoriẹ? Fọkime ọke ra yẹ ye ọghwọghwu, ọ chochọn omaye-en. Ukpomaran, nọ ha ọghwọghwu ọgbogbanhon na, nọ ji ghwẹriẹ nẹ orusọ ro ruru. Omarana, Jehova nọ harhomie.—Ps. 51:3, 4, 10-12.

¹³ Ana sabu yono mie i David nyoma ra na nọ oma ọwan: ‘Marhẹ mia kpahanrhọ ọghwọghwu lele? Mie kiki kwe orusọ mẹ, gbinẹ mia damoma chochọn oma mẹ? Mie kiki kperi awọrọ? Mia damoma ne mi ja vwanriẹn orusọ mẹ?’ Wu na ji sabu nọ oma aruẹ enọ erana ọke we se kpahen ihworho erọrọ uvuẹn Baibol na ri fuevwan. Aye i dẹrughwaroghwu aruẹ ebẹnbẹn we rhiẹromẹrẹn vwana? Iruemru irhorhomu ego yẹ aye i djephia? Uvuẹn erhirhiẹ owuowu, nọ oma: ‘Marhẹ mi ne ru hẹrokele odibo i Jehova ọnana ro vwo atamwu na?’

14. Marhẹ ene ru mẹrẹn erere ọke re ni udje imizu ukoko na sua?

¹⁴ Ana ji sabu mẹrẹn erere ọke arha dabu ni idje imizu ukoko na sua, te iphuphẹn ọrhẹ eri kpako ne. Jerẹ udje, wu na sabu roro kpahen omizu owu uvuẹn ukoko wu havwọ rọ fuevwan diẹn ebẹnbẹn —ọkezẹko ọhiẹn otuẹdẹre, ẹkparehaso nẹ abọ ekrun yanghene emiamo? Wa mẹrẹn obọdẹn iruemru uvuẹn oma omizu ọrana wu na sabu hẹrokele? Nyoma we roro kpahen omamọ udje ro vwori, wu na sabu yono obọdẹn izede wu ne ru diẹn ebẹnbẹn enọ. Oma ọ merhen ọwan taghene e vwo idje irhorhomu erana ra na sabu hẹrokele—ọrana ghini emru aghọghọ!—Heb. 13:7; Jas. 1:2, 3.

15. Urhebro ọgo yẹ ọnyikọ Paul ọ haphia rọ nọ sabu ha userhumu rẹn ọwan rha ghọghọ uvuẹn ogame ra harẹn Jehova?

¹⁵ Na sabu toroba ufuoma ọrhẹ okugbe uvuẹn ukoko na, o fori nẹ owuowọnwan o vi ruẹ ekete omẹgbanhuiẹn o teri. Roro kpahen udje Ilele Kristi erukaro na. Aye i vwo ena ọrhẹ ewian sansan. (1 Cor. 12:4, 7-11) Ọrẹn, ọrana ọ lẹrhẹ aye simoma rhẹ owuowọnwan yanghene suẹ oghalẹ-ẹ. Ukpomaran, Paul nọ ta rẹn aye nẹ aye i ru oborẹ a guọlọre na sabu “bọn ugboma i Kristi na gbanhon.” Paul ọrhọ ya vwe itu Ephesus: “Ọke oghọn owuowu ọrhọ dabu wian owian yen, ọnana o toroba ọdo ọrẹ ugboma na rọ dabu bọn omayen gbanhan ọrẹ ẹguọlọ.” (Eph. 4:1-3, 11, 12, 16) Imizu ri ruẹ oborẹ i Paul ọ tare, i toroba ufuoma ọrhẹ okugbe—iruemru ra ji mẹrẹn uvuẹn ukoko ọwan inyenana.

16. Me yo fori ne brorhiẹn yen re ne ruo? (Hebrews 6:10)

¹⁶ Brorhiẹn wu na ja ha oma vwanvwọn awọrọ. Ukpomaran, yono nẹ udje i Jesu, ji damoma hẹrokele iruemru enẹyen. Mẹrẹn erere nẹ idje ri ha i Baibol ọrhẹ imizu ukoko na inyenana. Ọke we rhe ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri, vwo imwẹro taghene Jehova “rhẹ ọvwọkon rọ nọ sẹrerhumuji ewian” enọ-ọ. (Se Hebrews 6:10.) Rha mẹrẹn aghọghọ uvuẹn ogame i Jehova, fọkime wu rheri taghene oma ọ merhiẹn ọke we ruẹ ekete omẹgbanhuọn o teri hariẹn.