Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 16

Haksolok tanba fó buat diʼak liu hotu ba Jeová

Haksolok tanba fó buat diʼak liu hotu ba Jeová

“Ema ida-idak tenke buka-hatene ninia hahalok rasik.”​—GAL 6:4.

KNANANUK 37 Serbí Jeová ho laran tomak

IHA LISAUN NEʼE a

1. Saida mak halo ita sente haksolok?

 JEOVÁ hakarak ita atu sente kontente. Ita hatene ida-neʼe tanba ksolok mak hahalok ida neʼebé mai husi espíritu santu. (Gal 5:22) Bíblia hatete katak kontente liu atu fó duké simu, tan neʼe ita sente haksolok bainhira ita haklaken ho badinas no ajuda irmaun-irmán sira iha dalan oioin.​—Após 20:35.

2-3. (a) Tuir Galásia 6:4, buat rua saida mak bele ajuda ita atu nafatin haksolok atu serbí Jeová? (b) Iha lisaun neʼe, ita sei aprende saida?

2 Iha Galásia 6:4, apóstolu Paulo temi buat rua neʼebé bele ajuda ita atu nafatin haksolok. (Lee.) Primeiru, ita presiza fó buat diʼak liu hotu ba Jeová tuir ita-nia kbiit. No se ita halo nuneʼe, ita bele sente kontente. (Mt 22:36-38) Segundu, ita labele kompara ita-nia an ho ema seluk. Ita presiza hatudu agradese ba Jeová kona-ba buat neʼebé ita bele halo tuir ita-nia saúde, treinamentu neʼebé ita hetan ka ita-nia abilidade. Buat hotu neʼebé ita iha, ita simu husi Jeová. No se ema seluk matenek liu atu haklaken iha dalan ida, ita presiza haksolok tanba sira uza sira-nia talentu atu hahiʼi Jeová, laʼós atu gaba an ka hanoin an deʼit. Tan neʼe duké kompete ho sira, ita presiza aprende husi sira.

3 Iha lisaun neʼe, ita sei aprende kona-ba oinsá ita bele tahan bainhira ita sente laran-kraik tanba labele halo buat barak atu serbí Jeová. Ita mós sei aprende kona-ba oinsá ita bele uza didiʼak ita-nia abilidade no saida mak ita bele aprende husi ema seluk nia ezemplu.

KUANDU ITA LABELE HALO BUAT BARAK

Bainhira ita serbí Jeová ho laran tomak durante ita-nia moris tomak, neʼe sei halo Jeová kontente (Haree parágrafu 4-6) b

4. Saida mak bele halo ita sente laran-kraik? Fó toʼok ezemplu.

4 Jeová nia atan balu labele halo buat barak ba Jeová tanba idade aumenta ka moras, no neʼe halo sira sente laran-kraik. Irmán Carol sente hanesan neʼe. Uluk nia serbí iha fatin neʼebé presiza liután haklaken-naʼin. Iha tempu neʼebá, nia fó estuda Bíblia ba ema naʼin-35 no mós ajuda ema sira-neʼe balu atu dedika an ba Jeová no hetan batizmu. Irmán Carol hetan rezultadu diʼak iha serbisu haklaken. Maibé ikusmai, nia sai moras no tenke iha uma deʼit. Nia hatete: “Haʼu rekoñese katak haʼu labele halo buat neʼebé ema seluk bele halo tanba haʼu-nia moras. Maibé ida-neʼe halo haʼu sente katak haʼu laʼós ema Kristaun neʼebé diʼak hanesan sira. Haʼu labele halo buat barak tuir haʼu-nia hakarak no neʼe halo haʼu laran-kraik.” Irmán Carol hakarak fó buat diʼak liu hotu ba Jeová. Ita gaba tebes irmán Carol. Ita bele fiar katak Maromak neʼebé iha domin boot hafolin tebes ninia hakaʼas an.

5. (a) Ita presiza hanoin-hetan saida bainhira ita sente laran-kraik tanba ita-nia limitasaun? (b) Hanesan hatudu iha dezeñu sira, oinsá irmaun ida kontinua fó buat neʼebé diʼak liu ba Jeová?

5 Se dala ruma, Ita sente laran-kraik tanba labele halo buat barak ba Jeová, husu ba Ita-nia an: ‘Jeová hakarak haʼu halo saida?’ Jeová hakarak Ita fó buat neʼebé diʼak liu hotu tuir Ita-nia situasaun agora daudaun. Imajina toʼok ida-neʼe: Irmán ida neʼebé tinan 80 sente laran-kraik tanba nia labele halo buat barak iha serbisu haklaken hanesan nia halo uluk bainhira nia tinan 40. Nia hanoin katak maski nia fó buat neʼebé diʼak liu hotu ba Jeová, maibé Jeová la kontente ho ida-neʼe. Jeová sente hanesan neʼe duni ka lae? Hanoin toʼok ida-neʼe: Se irmán neʼe fó buat neʼebé diʼak liu hotu bainhira nia tinan 40 no mós bainhira nia tinan 80, neʼe katak nia nunka para atu fó buat neʼebé diʼak liu hotu ba Jeová. Se ita sente katak buat neʼebé ita halo ba Jeová la toʼo atu halo nia kontente, ita presiza hanoin-hetan katak Jeová rasik mak deside buat neʼebé halo nia kontente. Se ita serbí Jeová ho laran tomak, nia sei hatete ba ita: “Diʼak tebes!”​—Kompara ho Mateus 25:20-23.

6. Ita bele aprende saida husi irmán Maria?

6 Ita sei sente haksolok liu se ita tau fokus ba buat neʼebé ita bele kumpre, duké buat neʼebé ita labele kumpre. Hanoin toʼok kona-ba irmán Maria. Nia moras no labele halo buat barak iha serbisu haklaken. Foufoun nia sente triste no folin-laek. Maibé nia hanoin kona-ba irmán ida neʼebé toba deʼit iha kama tanba moras no nia deside atu ajuda. Irmán Maria hatete: “Haʼu halo planu atu haklaken ho nia liuhusi telefone no hakerek karta. Tempu ida-idak neʼebé ami haklaken hamutuk, haʼu fila ba uma ho kontente no satisfás tanba haʼu bele ajuda nia.” Ita mós bele sente haksolok liután se ita tau fokus ba buat neʼebé ita bele halo, duké buat neʼebé ita labele halo. Maibé oinsá se ita iha kbiit ka abilidade atu halo buat barak liután iha Jeová nia organizasaun?

UZA ITA-NIA ABILIDADE

7. Apóstolu Pedro fó konsellu saida ba ema Kristaun?

7 Iha apóstolu Pedro nia karta primeiru, nia anima irmaun-irmán sira atu uza sira-nia abilidade no talentu atu hametin malu. Pedro hakerek: “Uza prezente neʼebé imi ida-idak simu atu serbí malu nuʼudar atan diʼak neʼebé simu ona Maromak nia laran-diʼak neʼebé boot.” (1 Ped 4:10) Ita labele dada an atu uza ita-nia abilidade tanba taʼuk ema seluk sente laran-kraik ka laran-moras. Se ita dada an, neʼe katak ita la fó ba Jeová buat neʼebé diʼak liu hotu.

8. Tuir 1 Korinto 4:6, 7, tanbasá ita labele gaba an kona-ba ita-nia abilidade?

8 Ita presiza uza didiʼak ita-nia abilidade, maibé ita mós presiza kuidadu atu la gaba an kona-ba neʼe. (Lee 1 Korinto 4:6, 7.) Porezemplu, karik Ita iha matenek atu hahú estuda Bíblia ho ema. Ita labele dada an atu uza abilidade neʼe. Maibé importante atu hanoin-hetan katak Ita labele gaba an kona-ba neʼe. Karik foin daudaun Ita hahú estuda Bíblia ho ema bainhira haklaken. Ita sente laran-manas atu konta Ita-nia esperiénsia ba irmaun-irmán sira. Maibé bainhira Ita hasoru sira, irmán ida konta ninia esperiénsia kona-ba fahe revista. Entaun, saida mak Ita sei halo? Nia fahe revista ida, no Ita hahú estuda Bíblia. Ita hatene katak irmaun-irmán sira sei hetan laran-manas husi Ita-nia esperiénsia, maibé karik Ita deside atu hein ba tempu seluk hodi konta Ita-nia esperiénsia tanba Ita lakohi halakon irmán neʼe nia ksolok. Neʼe mak dalan ida atu hatudu laran-diʼak. Maibé keta para atu oferese estuda Bíblia ba ema. Ita presiza uza Ita-nia abilidade neʼe.

9. Ita presiza uza ita-nia abilidade oinsá?

9 Hanoin-hetan katak abilidade hotu neʼebé ita iha mak prezente husi Maromak. Ita presiza uza abilidade sira-neʼe atu hametin kongregasaun laʼós atu gaba an. (Flp 2:3) Ita sei sente haksolok bainhira ita uza ita-nia forsa no abilidade atu halo Maromak nia hakarak. Ita kontente laʼós tanba ita hatudu katak ita diʼak liu fali ema seluk ka halo buat barak liu fali ema seluk, maibé tanba ita fó hahiʼi ba Jeová.

10. Tanbasá la diʼak atu kompara ita-nia an ho ema seluk?

10 Se ita la kuidadu, karik ita sei kompara buat neʼebé ita bele halo ho buat neʼebé ema seluk labele halo. Porezemplu, irmaun ida karik matenek atu hatoʼo diskursu públiku. Neʼe mak ninia abilidade. Karik nia hanoin katak nia diʼak liu duké irmaun seluk neʼebé sente susar atu hatoʼo diskursu públiku. Maibé karik irmaun neʼebé sente susar atu hatoʼo diskursu públiku mak ema neʼebé laran-diʼak, haboot ninia oan sira ho didiʼak no haklaken ho badinas. Ita sente agradese tebes tanba iha irmaun-irmán barak neʼebé uza didiʼak sira-nia abilidade atu serbí Jeová no mós ajuda ema seluk.

APRENDE HUSI EMA SELUK NIA EZEMPLU

11. Tanbasá ita presiza banati-tuir Jesus?

11 Maski la diʼak atu kompara ita-nia an ho ema seluk, maibé ita bele hetan benefísiu liuhusi aprende husi Jeová nia atan sira neʼebé laran-metin. Porezemplu, hanoin toʼok kona-ba Jesus nia ezemplu. Jesus mak ema perfeitu, maski nuneʼe ita bele aprende husi ninia hahalok furak sira no buat kmanek oioin neʼebé nia halo. (1 Ped 2:21) Bainhira ita hakaʼas an atu halo tuir ninia ezemplu ho didiʼak, ita bele serbí Jeová ho diʼak liután no sai matenek liután iha serbisu haklaken.

12-13. Ita bele aprende saida husi Liurai David?

12 Bíblia fó sai ezemplu barak kona-ba mane no feto fiar-naʼin sira neʼebé ita bele banati-tuir maski sira la perfeitu. (Ebr 6:12) Hanoin toʼok kona-ba Liurai David. Jeová hatete katak David “monu loos ba haʼu-nia laran”. (Após 13:22) Maibé David la perfeitu. Nia halo sala sériu balu. Maski nuneʼe, nia mak ezemplu diʼak mai ita. Tanbasá? Tanba bainhira nia hetan konsellu, nia la koko atu defende an. Maibé, nia simu konsellu no arrepende an ho laran. Rezultadu mak Jeová perdua nia.​—Sal 51:3, 4, 10-12.

13 Ita bele aprende husi David nia ezemplu hodi husu ba Ita-nia an: ‘Saida mak haʼu halo bainhira ema fó konsellu mai haʼu? Haʼu lalais atu rekoñese haʼu-nia sala, ka haʼu koko atu defende an? Haʼu lalais atu duun fali ema seluk ka lae? Haʼu hakaʼas an atu la halo fali sala neʼebé hanesan ka lae?’ Ita mós bele husu pergunta neʼebé hanesan bainhira Ita lee kona-ba fiar-naʼin sira seluk husi Bíblia. Sira hasoru problema neʼebé hanesan Ita-nia ka lae? Hahalok diʼak saida mak sira hatudu? Iha situasaun ida-idak, husu ba Ita-nia an: ‘Oinsá haʼu bele banati-tuir Jeová nia atan sira-neʼe?’

14. Oinsá ita bele aprende husi irmaun-irmán sira?

14 Ita mós bele aprende husi irmaun-irmán sira neʼebé idade no mós sira neʼebé joven. Porezemplu, karik Ita bele hanoin kona-ba irmaun ka irmán ruma iha kongregasaun neʼebé hasoru susar, hanesan hetan tentasaun husi kolega, família kontra ka iha problema saúde. Karik sira hatudu hahalok diʼak neʼebé Ita hakarak atu banati-tuir. Hodi hanoin kona-ba sira-nia ezemplu, karik Ita bele aprende oinsá atu tahan Ita-nia problema sira. Ita agradese tebes tanba irmaun-irmán sira hatudu ezemplu diʼak kona-ba fiar neʼebé ita bele banati-tuir.​—Ebr 13:7; Tgo 1:2, 3.

SERBÍ JEOVÁ HO KONTENTE

15. Paulo nia konsellu saida mak bele ajuda ita atu serbí Jeová ho kontente?

15 Atu bele haburas dame no unidade iha kongregasaun, ita ida-idak presiza fó buat neʼebé diʼak liu hotu ba Jeová tuir ita-nia kbiit. Hanoin toʼok kona-ba ema Kristaun sira iha apóstolu sira-nia tempu neʼebé iha abilidade no knaar oioin. (1 Kor 12:4, 7-11) Maski nuneʼe, sira la kompete malu ka haketak malu. Paulo anima sira ida-idak atu “hametin Kristu nia isin-lolon”. Paulo hakerek ba ema Kristaun iha Éfeso: “Kuandu parte ida-idak halo ninia serbisu ho loloos, ida-neʼe ajuda isin-lolon atu sai boot hodi isin-lolon tomak sai metin iha domin.” (Éf 4:1-3, 11, 12, 16) Bainhira irmaun-irmán sira-neʼe halo tuir Paulo nia konsellu, neʼe ajuda sira atu haburas dame no unidade, no ita mós bele haree ida-neʼe iha kongregasaun Kristaun ohin loron.

16. Ita hakarak hakaʼas an atu halo saida? (Ebreu 6:10)

16 Mai ita hakaʼas an atu la kompara ita-nia an ho ema seluk. Maibé aprende husi Jesus no hakaʼas an atu banati-tuir ninia hahalok diʼak sira. Ita mós bele aprende husi ezemplu sira iha Bíblia no irmaun-irmán sira. Se Ita kontinua fó buat neʼebé diʼak liu hotu ba Jeová tuir Ita-nia kbiit, Ita bele fiar katak Jeová sei ‘nunka hatudu hahalok aat hodi haluha Ita-nia serbisu’. (Lee Ebreu 6:10.) Mai ita kontinua serbí Jeová ho haksolok no hanoin-hetan katak nia hafolin serbisu hotu neʼebé ita halo ho laran tomak.

KNANANUK 65 Laʼo ba oin!

a Ita hotu bele aprende husi ema seluk nia ezemplu. Maibé ita labele kompara ita-nia an ho ema seluk. Lisaun neʼe sei ajuda ita atu sente haksolok nafatin no mós la sente laran-kraik ka foti an tanba ita kompara ita-nia an ho ema seluk.

b ESPLIKASAUN BA DEZEÑU: Irmaun ida serbí iha Betel bainhira nia joven. Tuirmai, nia kaben no serbí nuʼudar pioneiru hamutuk ho ninia feen. Kuandu nia iha oan, nia treinu sira atu haklaken. Agora, maski nia katuas ona, maibé nia kontinua fó buat neʼebé diʼak liu tuir ninia kbiit hodi haklaken liuhusi karta.