Skip to content

Skip to table of contents

LISAUN ESTUDU 24

Jeová fó perdua iha dalan neʼebé diʼak liu

Jeová fó perdua iha dalan neʼebé diʼak liu

“Ita, oh Jeová, Ita mak diʼak no prontu atu fó perdua; Ita nakonu ho domin neʼebé laran-metin ba ema hotu neʼebé bolu Ita.”​—SAL 86:5.

KNANANUK 42 Maromak nia atan nia orasaun

IHA LISAUN NEʼE *

1. Iha Eclesiastes 7:20, Liurai Salomão fó sai saida?

 LIURAI SALOMÃO hatete: “La iha ema laran-loos ida iha rai neʼebé sempre halo deʼit buat diʼak no nunka halo sala.” (Ecle 7:20) Liafuan sira-neʼe mak loos. Ita hotu mak sala-naʼin. (1 João 1:8) Tan neʼe, ita hotu presiza hetan perdua husi Maromak no mós husi ema seluk.

2. Ita sente oinsá bainhira Ita-nia belun perdua Ita?

2 Karik Ita hanoin-hetan tempu neʼebé Ita hakanek Ita-nia belun nia laran. Ita hakarak hadiʼa situasaun no sai belun diʼak fali, tan neʼe Ita husu deskulpa ho laran. Ita sente oinsá bainhira Ita-nia belun perdua Ita? Klaru katak Ita sente kmaan no kontente.

3. Iha lisaun neʼe, ita sei koʼalia kona-ba saida?

3 Ita hakarak Jeová sai ita-nia Belun, maibé dala ruma ita koʼalia ka halo buat ruma neʼebé hakanek ninia laran. Se nuneʼe, tanbasá ita bele fiar katak Jeová hakarak atu perdua ita? Oinsá Jeová nia dalan atu fó perdua diʼak liu fali dalan neʼebé ema fó perdua ba malu? No ikusliu, sé-sé deʼit mak bele hetan perdua husi Jeová?

JEOVÁ PRONTU ATU FÓ PERDUA

4. Tanbasá ita bele fiar katak Jeová sempre prontu atu fó perdua?

4 Bíblia hatete katak Maromak Jeová prontu atu fó perdua. Bainhira Jeová esplika kona-ba ninia hahalok ba Moisés iha Foho Sinai, nia fó sai ida-neʼe liuhusi anju ida neʼebé dehan: “Jeová, Jeová, Maromak neʼebé laran-sadiʼa no laran-diʼak, la hirus lalais no nakonu ho domin neʼebé laran-metin no lia-loos, Maromak neʼebé hatudu domin neʼebé laran-metin ba ema rihun ba rihun, fó perdua ba sala sira no ba hahalok kontra lei no hahalok aat.” (Éx 34:6, 7) Jeová mak Maromak neʼebé laran-diʼak no laran-sadiʼa no sempre prontu atu fó perdua ba ema neʼebé arrepende an.​—Neem 9:17; Sal 86:15.

Jeová hatene buat hotu neʼebé akontese iha ita-nia moris (Haree parágrafu 5)

5. Tuir Salmo 103:13, 14, saida mak Jeová halo tanba hatene didiʼak ita?

5 Jeová mak ita-nia Kriadór, tan neʼe nia hatene buat hotu kona-ba ita. Hanoin toʼok, Jeová hatene buat hotu kona-ba ema ida-idak iha mundu. (Sal 139:15-17) Tan neʼe nia bele haree ita-nia fraku hotu neʼebé mai husi ita-nia inan-aman. Liután neʼe, nia mós hatene kona-ba akontesimentu hotu iha ita-nia moris neʼebé fó influénsia ba ita-nia hahalok no toman sira. Tanba Jeová hatene didiʼak ita, neʼe book nia atu halo saida? Neʼe book nia atu hatudu laran-sadiʼa ba ita.​—Sal 78:39; lee Salmo 103:13, 14.

6. Oinsá Jeová hatudu katak nia prontu atu fó perdua?

6 Jeová hatudu ona katak nia prontu atu fó perdua. Nia hatene katak ita hotu sai ema sala-naʼin no ikusmai mate tanba Adão nia sala. (Rom 5:12) Ita labele halo buat ida atu halo livre ita-nia an ka ema seluk husi sala no mate. (Sal 49:7-9) Maibé Maromak hatudu laran-sadiʼa no halo buat ida atu ita bele livre husi sala. Saida mak neʼe? Tuir João 3:16, Jeová haruka ninia Oan-Mane mesak atu mai iha mundu hodi mate ba ita. (Mt 20:28; Rom 5:19) Jesus koko mate ba ema hotu atu nuneʼe ema neʼebé hatudu fiar ba nia bele sai livre husi sala no mate. (Ebr 2:9) Klaru katak Jeová sente laran-kanek tebes atu haree ninia Oan-Mane mate iha dalan neʼebé aat tebes no lori moe. Tanba Jeová prontu atu husik ninia Oan-Mane mate, neʼe hatudu katak nia hakarak atu fó perdua ba ita.

7. Fó toʼok ezemplu balu kona-ba ema neʼebé hetan perdua husi Jeová.

7 Bíblia fó sai ezemplu barak kona-ba ema sira neʼebé Jeová perdua ona. (Éf 4:32) Ita rasik hanoin kona-ba ezemplu balu ka lae? Karik Ita hanoin kona-ba Liurai Manasés. Nia halo sala neʼebé aat tebes hasoru Jeová. Nia adora maromak falsu sira no anima ema atu halo buat neʼebé hanesan. Nia oho ninia oan hodi hasaʼe nuʼudar sakrifísiu ba maromak falsu sira. Nia mós tau estátua ida husi maromak falsu iha Jeová nia templu neʼebé sagradu. Bíblia hatete: “Nia halo hahalok aat barak tebes tuir Jeová nia haree hodi hakanek Ninia laran.” (2 Krón 33:2-7) Maibé bainhira Manasés arrepende an ho laran, Jeová fó perdua ba nia. Jeová mós husik nia atu sai fali liurai. (2 Krón 33:12, 13) Karik Ita mós hanoin kona-ba Liurai David neʼebé halo sala sériu hasoru Jeová, inklui adultériu no oho ema. Maibé bainhira David arrepende an ho laran no rekoñese ninia sala sira, Jeová fó perdua ba nia. (2 Sam 12:9, 10, 13, 14) Ita bele fiar katak Jeová prontu atu fó perdua. Jeová nia dalan atu fó perdua ba ema mak diʼak liu fali dalan neʼebé ema fó perdua ba malu.

JEOVÁ NIA DALAN ATU FÓ PERDUA MAK DIʼAK LIU

8. Tanba Jeová mak Juís, oinsá ida-neʼe afeta ninia dalan atu fó perdua?

8 Jeová mak “Juís ba mundu tomak”. (Gén 18:25) Juís neʼebé diʼak presiza komprende ukun-fuan sira ho didiʼak. Jeová mak ita-nia Juís no nia komprende didiʼak ukun-fuan sira tanba nia mak Ida neʼebé Fó Ukun-Fuan ba ita. (Isa 33:22) La iha anju no ema neʼebé hatene buat neʼebé loos no sala iha dalan neʼebé diʼak liu fali Jeová. Juís neʼebé diʼak presiza hatene saida tan? Nia presiza hatene faktu hotu antes halo desizaun, tan neʼe Jeová mak Juís neʼebé diʼak liu hotu tanba nia sempre hatene faktu hotu.

9. Jeová hatene informasaun saida bainhira nia deside atu fó perdua?

9 La hanesan ho ema nia juís, Jeová sempre hatene faktu hotu husi kazu ida-idak. (Gén 18:20, 21; Sal 90:8) Ninia desizaun la bazeia deʼit ba buat neʼebé ema haree ka rona. Jeová hatene katak ema nia hahalok bele hetan influénsia husi hahalok no toman neʼebé mai husi inan-aman, edukasaun, hela-fatin no mós saúde mentál no fíziku. Jeová mós bele haree ema nia laran. Nia hatene ema ida-idak nia hakarak, intensaun no motivasaun. La iha buat ida mak subar husi nia. (Ebr 4:13) Tan neʼe bainhira Jeová fó perdua ba ema ida, neʼe tanba nia hatene faktu hotu.

Jeová hatudu justisa no la todan ba sorin. Ema labele selu nia atu troka ninia desizaun (Haree parágrafu 10)

10. Tanbasá Jeová sempre tesi-lia ho loloos no justu? (Deuteronómio 32:4)

10 Jeová nia tesi-lia sempre loos no justu. Nia la todan ba sorin. Jeová perdua ema la bazeia ba oin-kapás, riku, naran-boot ka iha talentu. (1 Sam 16:7; Tgo 2:1-4) La iha ema ida mak bele obriga Jeová ka selu Jeová atu troka ninia desizaun. (2 Krón 19:7) Jeová nunka husik sentimentu hirus ka sentimentu seluk atu afeta ninia desizaun. (Éx 34:7) Jeová mak Juís neʼebé diʼak liu hotu tanba nia komprende ita no ita-nia situasaun.​—Lee Deuteronómio 32:4.

11. Tanbasá Jeová nia dalan atu fó perdua mak espesiál?

11 Ema sira neʼebé hakerek Eskritura Lian Ebraiku rekoñese katak Jeová nia dalan atu fó perdua mak espesiál. Livru ida esplika katak iha liafuan Ebraiku ida neʼebé hakerek-naʼin sira “uza bainhira koʼalia kona-ba Jeová nia dalan atu perdua ema no liafuan neʼe nunka uza atu koʼalia kona-ba dalan neʼebé ema fó perdua ba malu”. Só Jeová deʼit mak iha kbiit atu fó perdua iha dalan neʼebé kompletu. Ita sente oinsá bainhira Jeová fó perdua ba ita?

12-13. (a) Ita sente oinsá bainhira Jeová perdua ita? (b) Jeová hanoin fali sala neʼebé ita halo ka lae? Esplika toʼok.

12 Bainhira ita rekoñese katak Jeová perdua ona ita, ita sente kmaan, sente dame iha laran no iha konxiénsia neʼebé moos. Ita bele sente hanesan neʼe só deʼit kuandu Jeová rasik mak perdua ita. (Após 3:19) Bainhira Jeová perdua ita, ita bele habelun fali ho nia no nia haluha sala neʼebé ita halo.

13 Bainhira Jeová perdua ona ita, nia nunka duun ita ka kastigu tan ita tanba sala neʼebé ita halo ona. (Isa 43:25; Jer 31:34) Jeová tau dook ita-nia sala “hanesan lorosaʼe dook husi loromonu”. * (Sal 103:12) Bainhira ita hanoin kona-ba Jeová nia dalan atu fó perdua, ita sei sente agradese no hamtaʼuk liután nia. (Sal 130:4) Maibé Jeová fó perdua ba sé-sé deʼit?

JEOVÁ FÓ PERDUA BA SÉ-SÉ DEʼIT?

14. Saida mak ita aprende ona kona-ba Jeová nia desizaun atu fó perdua?

14 Hanesan ita aprende ona, Jeová nia desizaun atu fó perdua ba ema ida la depende ba ema nia sala neʼe mak kiʼik ka boot. Ita mós aprende katak Jeová uza ninia koñesimentu nuʼudar Ida neʼebé Fó Ukun-Fuan, Kriadór no Juís bainhira deside atu fó perdua ba ema ruma. Jeová hanoin kona-ba saida deʼit antes nia deside atu fó perdua?

15. Tuir Lucas 12:47, 48, Jeová hanoin saida bainhira fó perdua ba ema?

15 Bainhira Jeová deside atu fó perdua ba ema, buat ida neʼebé Jeová hanoin mak bainhira ema neʼe halo daudaun sala, nia hatene duni katak ninia hahalok mak sala ka lae. Jesus esplika kona-ba neʼe iha Lucas 12:47, 48. (Lee.) Bainhira ema ida ho neon halo planu atu halo buat neʼebé Maromak la gosta, no tuirmai halo ida-neʼe, nia halo ona sala sériu. Karik Jeová sei deside atu la fó perdua ba ema neʼe. (Mc 3:29; João 9:41) Dala ruma, ita halo buat ruma maski ita hatene buat neʼebé ita halo daudaun mak sala. Jeová bele fó perdua ba ita ka lae? Sin, tanba Jeová mós hanoin buat seluk tan bainhira deside atu fó perdua ba ema.

Ita bele fiar katak Jeová sei fó perdua ba ita bainhira ita arrepende an ho laran (Haree parágrafu 16-17)

16. Arrepende an katak sá no tanbasá ida-neʼe importante atu bele hetan perdua husi Jeová?

16 Buat seluk tan neʼebé Jeová hanoin mak ema neʼe arrepende an ho laran ka lae. Arrepende an katak sá? Ema neʼebé arrepende an “troka ninia hanoin, hahalok ka planu”. Nia sente triste tebes kona-ba buat aat neʼebé nia halo ona ka kona-ba buat diʼak neʼebé nia la konsege halo. Nia mós sente triste tanba husik ninia relasaun diʼak ho Jeová sai fraku no ikusmai nia halo sala. Liurai Manasés no David halo sala neʼebé sériu, maski nuneʼe Jeová fó perdua ba sira tanba sira arrepende an ho laran. (1 Reis 14:8) Jeová sei fó perdua ba ita se nia haree katak ita arrepende an. Maibé la toʼo atu sente triste deʼit kona-ba sala neʼebé ita halo. Ita mós tenke prontu atu halo mudansa. * Iha mós buat seluk tan neʼebé Jeová hanoin bainhira atu fó perdua.

17. Ema ida presiza halo saida atu moris tuir fali Jeová nia hakarak? No tanbasá neʼe importante se ita lakohi halo fali sala neʼebé hanesan? (Isaias 55:7)

17 Buat ida tan neʼebé Jeová hanoin mak ema neʼebé halo sala para ona atu halo hahalok neʼebé aat no komesa moris tuir fali Jeová nia hakarak. (Lee Isaias 55:7.) Nia tenke troka ninia hanoin hodi tuir fali Jeová nia hanoin. (Rom 12:2; Éf 4:23) Nia tenke deside metin atu husik tiha ninia hanoin no hahalok uluk nian neʼebé aat. (Kol 3:7-10) Klaru katak Jeová fó perdua no hamoos ita-nia sala tanba ita tau fiar ba Kristu nia sakrifísiu. Jeová sei perdua ita bazeia ba Jesus nia sakrifísiu bainhira nia haree katak ita hakaʼas an atu troka ita-nia hahalok.​—1 João 1:7.

FIAR KATAK JEOVÁ SEI PERDUA ITA

18. Saida mak ita aprende ona kona-ba dalan neʼebé Jeová fó perdua?

18 Mai ita hanoin fali kona-ba pontu importante balu neʼebé ita aprende ona. Iha universu tomak, Jeová mak fó perdua iha dalan neʼebé diʼak liu. Tanbasá ita bele dehan nuneʼe? Primeiru, nia sempre prontu atu fó perdua. Segundu, nia hatene buat hotu kona-ba ita no nia koñese didiʼak ita, tan neʼe nia bele deside se ita arrepende an ho laran ka lae. Terseiru, bainhira Jeová fó perdua ba ita, nia fó perdua ba ita iha dalan neʼebé kompletu hanesan ita nunka halo sala. Neʼe ajuda ita atu iha konxiénsia neʼebé moos no iha relasaun diʼak ho nia.

19. Maski ita la perfeitu no halo sala, tanbasá ita bele sente kontente?

19 Klaru katak tanba ita la perfeitu, ita kontinua halo sala. Maibé ita bele hetan kmaan tanba Jeová hatudu laran-sadiʼa hodi hanoin ninia atan sira-nia fraku. Tan neʼe ita la presiza sente triste demais liu kona-ba sala neʼebé ita halo tanba la perfeitu. (Sal 103:8-14; 130:3) Se ita hakaʼas an atu moris tuir Jeová nia hakarak, ita bele sente kontente. (Flp 4:4-6; 1 João 3:19-22) Neʼe anima duni ita.

20. Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba saida?

20 Ita agradese tebes tanba Jeová prontu atu perdua ita bainhira ita arrepende ita-nia sala ho laran. Oinsá ita bele banati-tuir Jeová nia dalan atu perdua ema seluk? Iha buat balu neʼebé hanesan no mós la hanesan kona-ba dalan neʼebé ema fó perdua ba malu no dalan neʼebé Jeová fó perdua. Tanbasá importante atu komprende kona-ba neʼe? Iha lisaun tuirmai, ita sei koʼalia kona-ba neʼe.

KNANANUK 45 Haʼu medita husi laran

^ Liuhusi Bíblia, Jeová fó sai katak nia prontu atu perdua ema sira neʼebé arrepende an. Maibé dala ruma, karik ita sente katak ita la merese atu hetan perdua husi Jeová. Ita sei aprende tanbasá ita bele fiar katak Jeová sempre prontu atu perdua ita bainhira ita arrepende an ho laran.

^ ESPLIKASAUN BA FRAZE: Bainhira ema ida “arrepende an”, nia troka ninia hanoin no sente triste tebes ho ninia dalan moris uluk nian, ninia hahalok sala no buat neʼebé nia la konsege halo. Ema neʼebé arrepende an ho laran hatudu sai ida-neʼe liuhusi troka ninia hahalok.