Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 25

Jeová ta abênsua kes ki ta púrdua

Jeová ta abênsua kes ki ta púrdua

‘Sima Jeová púrdua nhos di korason, nhos tanbê nhos faze mésmu kuza.’ — COLOSSENSES 3:13.

KÁNTIKU 130 Nu púrdua kunpanheru

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA a

1. Kuzê ki Jeová ta promete pa kes algen ki rapende?

 JEOVÁ é nos Kriador, nos Juís, kel algen ki ta da-nu lei i tanbê el é nos Pai ki ta ama-nu txeu. (Sal. 100:3; Isa. 33:22) Óras ki nu peka kóntra el i nu rapende di korason, el pode purdua-nu i el krê faze kel-li. (Sal. 86:5) Através di proféta Izaías, Jeová da kel garantia li ku amor: ‘Sikrê nhos pekadu é sima skarlati, es ta biradu branku sima névi’. — Isa. 1:18.

2. Si nu krê ten pas ku otus algen, kuzê ki nu debe faze?

2 Dja ki nos tudu é pekador, nu ta fla i nu ta faze kuzas ki ta ofende otus algen. (Tia. 3:2) Má kel-li ka krê fla ma nu ka pode ten un amizadi ku es. Si nu prende púrdua, nu pode ten amizadi ku es. (Pro. 17:9; 19:11; Mat. 18:21, 22) Si un algen fla ô faze algun kuza pikinoti ki magua-nu, Jeová krê pa nu purdua-l. (Col. 3:13) Nu ten bon motivu pa faze kel-li, pamodi Jeová ta purdua-nu ‘txeu’ i di korason. — Isa. 55:7.

3. Kuzê ki nu sta ben odja na kel studu li?

3 Na kel studu li, nu ta ben odja modi ki nu pode imita Jeová i púrdua otus. Ki pekadus nu debe fla ansions? Pamodi ki Jeová ta insentiva-nu pa nu púrdua otus? I kuzê ki nu pode prende ku alguns irmon ku irmans ki sufri txeu pamodi otus algen peka kóntra es?

ÓRAS KI UN IRMON FAZE UN PEKADU GRAVI

4. (a) Óras ki un irmon faze un pekadu gravi kuzê ki el debe faze? (b) Ki responsabilidadi ki ansions ten óras ki es ta pâpia ku un algen ki peka?

4 Óras ki un irmon faze un pekadu gravi nu debe fla ansions. Alguns di kes pekadu gravi sta na 1 Coríntios 6:9, 10. Pekadus gravi ta viola lei di Deus própi. Si un irmon faze un pekadu gravi, el debe pidi Jeová pa purdua-l i el debe pâpia ku ansions di kongregason. (Sal. 32:5; Tia. 5:14) Ki responsabilidadi ki ansions ten? É sô Jeová ki pode púrdua pekadus konpletamenti i el ta faze-l ku bazi na sakrifisiu di resgati. b Má Jeová da ansions responsabilidadi di disidi ku bazi na Bíblia, si un algen ki peka pode kontinua na kongregason ô nau. (1 Cor. 5:12) Pa toma kel disizon li, un di kes kuza ki es ta tenta faze é atxa respósta di kes pergunta li: Kel algen faze planu pa faze kel pekadu? El tenta sukundi kel pekadu di otus algen? El ripiti kel pekadu gravi duránti txeu ténpu? I más inportanti inda, ten próvas ma el rapende di verdadi? Ten próvas ki ta mostra ma Jeová dja purdua-l? — Atos 3:19.

5. Modi ki trabadju ki ansions ta faze ta djuda otus?

5 Óras ki ansions ta pâpia ku un algen ki peka, ses obijetivu é toma kel mésmu disizon ki dja tomadu na Séu. (Mat. 18:18) Modi ki kel-li ta djuda kongregason? El ta garanti ma kes algen ki peka i ki ka rapende, ki pode prujudika ovelhas di Jeová, ta tradu di kongregason. (1 Cor. 5:6, 7, 11-13; Tito 3:10, 11) Tanbê el pode djuda kel algen ki peka rapende i ten perdon di Jeová. (Luc. 5:32) Ansions ta ora pa kel algen ki rapende i es ta pidi Jeová pa djuda-l rekupera se amizadi ku el. — Tia. 5:15.

6. Si un algen dizasosiadu Jeová ta purdua-l?

6 Imajina ma un algen ka rapende kantu ansions pâpia ku el. Na kel kazu li, el ta dizasosiadu di kongregason. Si el viola lei di país, ansions ka ta proteje-l di kes mau rezultadu. Jeová ta dexa autoridadis di govérnu julga i kastiga kalker algen ki viola lei, ka ta nporta si el rapende ô nau. (Rom. 13:4) Má si dipôs kel algen da kónta ma kuza ki el faze é mariadu i el muda se manera di pensa i di konporta, Jeová sta prontu pa purdua-l. (Luc. 15:17-24) Kel-li ta kontise sikrê kel pekadu é gravi. — 2 Cró. 33:9, 12, 13; 1 Tim. 1:15.

7. Di ki manera ki nu pode púrdua un algen ki peka kóntra nos?

7 Nu ta fika kontenti di sabe ma nu ka ten responsabilidadi di disidi si Jeová ta púrdua un algen ki peka ô nau! Má simé, ten un kuza ki nu meste disidi. É kuzê? Alvês un algen pode peka kóntra nos, má dipôs el pode pidi-nu diskulpa i fla-nu pa nu purdua-l. Má na otus situason, el pode ka pidi-nu diskulpa. Má simé, nu pode skodje púrdua kel algen, tenta ka xatia ku el i nen guarda rankor. Pa fla verdadi kel-li ta iziji ténpu i sforsu, prinsipalmenti si kel kuza magua-nu txeu. Sentinéla di 15 di setenbru di 1994, ta fla: ‘Óras ki bu púrdua un algen ki peka, kel-li ka krê fla ma bu sta ta konkorda ku kel pekadu ki el faze. Óras ki un algen ki ta sirbi Jeová ta púrdua, el ta kunfia ma Jeová ta rezolve kel asuntu di manera perfeitu. El é kel Juís justu di Séu ku Téra i el ta faze justisa na óra sértu.’ Pamodi ki Jeová ta insentiva-nu pa nu púrdua i pa nu kunfia ma el ta rezolve asuntus ku justisa?

PAMODI KI JEOVÁ TA INSENTIVA-NU PA NU PÚRDUA

8. Modi ki púrdua otus ta mostra gratidon pa mizerikórdia di Jeová?

8 Púrdua ta mostra gratidon. Na un ilustrason, Jizus konpara Jeová ku un patron ki fla se skravu ki staba ta debe-l un monti dinheru, ma el ka meste pagaba kel dívida. Má kel skravu li ka mostra mizerikórdia pa un otu skravu ki staba ta debe-l mutu más poku. (Mat. 18:23-35) Kuzê ki Jizus staba ta inxina-nu? Si nu ta mostra gratidon pa mizerikórdia ki Jeová ten pa nos, nu ta púrdua otus. (Sal. 103:9) Dja ten txeu anu ki Sentinéla fla kel-li: ‘Ka ta nporta kantu bês ki nu púrdua otus algen, nunka el ka ta konpara ku kantu bês ki Deus ta purdua-nu i ta mostra-nu mizerikórdia através di Jizus.’

9. Pa kenha ki Jeová ta mostra mizerikórdia? (Mateus 6:14, 15)

9 Ken ki ta púrdua ta purduadu. Jeová ta mostra mizerikórdia pa kes algen ki ten mizerikórdia. (Mat. 5:7; Tia. 2:13) Jizus dexa kel-li klaru kantu el inxina se disiplus faze orason. (Lé Mateus 6:14, 15.) Antis, Jeová dja flaba Jó un kuza kuazi sima kel-li. Jó fika maguadu ku kes palavra duru ki Elifás, Bildadi i Zofar fla. Jeová fla Jó pa ora pa es. Dipôs ki Jó faze kel-li Jeová abensua-l. — Jó 42:8-10.

10. Pamodi ki guarda rankor ta prujudika-nu? (Efésios 4:31, 32)

10 Guarda rankor ta prujudika-nu. Raiba é sima un karga pezadu i Jeová krê pa nu xinti pas pamodi nu ka ta guarda rankor. (Lé Efésios 4:31, 32.) El ta fla pa nu ‘dexa raiba pa la’ i pa nu ‘ka xatia más’. (Sal. 37:8) Kel konsedju li ta djuda-nu. Guarda rankor pode prujudika nos korpu i nos menti. (Pro. 14:30) Guarda rankor di un algen ka ta prujudika-l. É sima bebe venénu i spéra pa el prujudika otu algen. Óras ki nu ta púrdua otus nu sta da nos kabésa un prezenti. (Pro. 11:17) Nu ta xinti pas déntu nos i nu ta kontinua ta sirbi Jeová.

11. Kuzê ki Bíblia ta fla sobri vinga? (Romanos 12:19-21)

11 Vingansa é di Jeová. Jeová ka da-nu autoridadi di vinga di un algen ki peka kóntra nos. (Lé Romanos 12:19-21.) Dja ki nos é inperfeitu, nu ka ta konsigi ntende i julga dretu sima Deus ta faze. (Heb. 4:13) I alvês kuzas ki nu ta xinti pode trapadja-nu i ka dexa-nu sabe kuzê ki nu debe faze. Jeová poi Tiagu ta skrebe: ‘Raiba di ómi ka ta traze justisa di Deus.’ (Tia. 1:20) Nu pode ten sertéza ma Jeová ta ben faze kel ki é dretu i ma el ta garanti ma justisa perfeitu ta ben fazedu.

Dexa raiba pa la i ka bu guarda rankor. Dexa kuzas na mô di Deus. El ta ben kaba ku tudu kes kuza mariadu ki pekadu faze. (Odja parágrafu 12.)

12. Modi ki nu pode mostra ma nu ta kunfia na justisa di Jeová?

12 Púrdua ta mostra nos kunfiansa na justisa di Jeová. Óras ki nu ta dexa kuzas na mô di Jeová, nu ta mostra ma nu ta kunfia ma el ta ben kaba ku tudu kuza mariadu ki pekadu faze. Na kel mundu novu ki el promete-nu, kes kuza mariadu ‘ka ta ben lenbradu más, i nen es ka ta ben pasa pa korason’ nunka más. (Isa. 65:17) Má óras ki un kuza magua-nu txeu, nu ta konsigi para di xinti raiba i rankor ki talvês nu tene na nos korason? Nu ben odja modi ki alguns irmon konsigi faze kel-li.

MODI KI PÚRDUA TA DJUDA-NU

13-14. Kuzê ki spiriénsia di Toni ku Juzé inxina-u sobri púrdua?

13 Txeu irmon ku irmans disidi púrdua, sikrê kantu otus algen faze kuzas ki magua-s txeu. Modi ki faze kel-li djuda-s?

14 Txeu ténpu antis di Toni, c ki ta mora na Filipinas, bira Tistimunha di Jeová, el fika ta sabe ma un ómi ki txoma Juzé mata se irmon. Na kel ténpu Toni éra un algen txeu violéntu i el krê vingaba. Juzé podu prézu pamodi krimi ki el faze. Dipôs, kantu Juzé sai di kadia, Toni staba disididu na atxa-l i mata-l. El kunpra un pistóla pa mata Juzé. Toni kumesa ta studa Bíblia ku Tistimunhas di Jeová. El fla: “Sima N ba ta studa Bíblia, N prende ma N meste mudaba nha manera di ser, kes kuza ki N ta fazeba i ma N tinha ki dexaba raiba pa la.” Ku ténpu, Toni batiza i dipôs el bira ansion. Imajina modi ki el fika dimiradu kantu el fika ta sabe ma Juzé bira un Tistimunha di Jeová tanbê! Kantu es nkontra, es brasa kunpanheru i Toni fla Juzé ma dja el purduaba el. Toni fla ma kantu el púrdua Juzé, el xinti alegria di tal manera ki é difísil pa el fla modi ki el ta xinti sábi. Jeová djuda Toni púrdua.

Izénplu di Peter ku Sue ta mostra ma nu pode para di xinti raiba i ka guarda rankor. (Odja parágrafus 15 i 16.)

15-16. Kuzê ki spiriénsia di Peter ku Sue inxina-u sobri púrdua?

15 Na 1985, Peter ku Sue staba na un runion na Salon di Reinu kantu dirapenti un bonba ki un ómi poi déntu Salon spludi. Kel-li prujudika Sue txeu i el fika ka ta odja dretu i ka ta obi dretu. I tanbê el fika ka ta xinti txeru. d Txeu bês Peter ku Sue ta fika ta pensaba: ‘Ki tipu di algen ki ta faze un kuza mariadu asi?’ Txeu anu dipôs, kel ómi ki poi kel bonba, ki ka éra Tistimunha di Jeová, prendedu i el kondenadu pa pasa réstu di se vida na kadia. Kantu Peter ku Sue perguntadu si dja es purduaba kel ómi, es fla: “Jeová inxina-nu ma fika ku raiba i guarda rankor pode prujudika-nu. Lógu dipôs ki kel bonba spludi nu pidi Jeová pa djuda-nu púrdua, asi pa nu pode vive na pas.”

16 Foi fásil pa es púrdua kel ómi? Nau, ka foi fásil. Es fla: “Alvês óras ki Sue ta sufri pamodi kuzê ki kontise ku el, nu ta xinti raiba otu bês. Má nu ka ta kontinua ta pensa na el, asi kel raiba ta pasa faxi. Nu pode fla di korason ma si un dia kel ómi ki poi kel bonba bira nos irmon, nu ta resebe-l di brasu abértu. Kuzê ki kontise ku nos inxina-nu ma óras ki nu ta aplika prinsípius di Bíblia nu ta xinti livri. Es ta liberta-nu di manera ki nen nu ka ta imajina! Tanbê sabe ma ka ta dura Jeová ta ben kaba ku tudu kuza mariadu ki kontise ta konsola-nu.”

17. Kuzê ki spiriénsia di Mira inxina-u sobri púrdua?

17 Kantu Mira prende verdadi, dja el staba kazadu i el tinha dôs fidju pikinoti. Má se maridu ka seta verdadi. Dipôs se maridu faze adultériu i el bandona se família. Mira fla: “Kantu nha maridu bandona mi ku nos dôs fidju, N xinti alguns kuza ki txeu algen ta xinti óras ki un algen ki es ta ama trai-s sima fika spantadu, ka ta kridita, tristi, rapendimentu, kulpa bu kabésa i raiba.” Nbóra kazamentu kaba, kel dór di traison kontinua. Mira fla: “Duránti txeu mês, N kontinua preokupadu i ku raiba, i N da kónta ma kes kuza la staba ta prujudika nha amizadi ku Jeová i ku otus algen.” Mira fla ma dja el dexa raiba di ladu i ma el ka krê pa nada mariadu kontise ku kel ómi ki éra se maridu. El ta spéra ma un dia kel ómi ta bira amigu di Jeová. Mira ta konsigi konsentra na futuru. El kria se dôs fidju pa bira sérvu di Jeová el sô. Gósi Mira é filís pamodi el ta sirbi Jeová djuntu ku se fidjus i ses família.

JEOVÁ É JUÍS PERFEITU

18. Dja ki Jeová é Juís di Téra interu, ki kunfiansa nu pode ten na el?

18 Sabe ma nu ka ten ki disidi modi ki un algen debe julgadu ta pô-nu ta xinti pas déntu nos! Dja ki Jeová é Juís di Téra interu, el ta ben faze kel trabadju inportanti li. (Rom. 14:10-12) Nu pode ten tudu kunfiansa ma sénpri el ta julga di akordu ku se leis perfeitu di kuzê ki é dretu i mariadu. (Gén. 18:25; 1 Reis 8:32) Nunka el ka ta faze nada injustu!

19. Kuzê ki justisa perfeitu di Jeová ta ben faze?

19 Nu tene gana pa txiga kel ténpu ki Jeová ta ben kaba ku tudu kes rezultadu mariadu di inperfeison i pekadu. Na kel ténpu tudu kes kuza ki ta prujudika-nu ta ben kabadu ku el pa tudu ténpu. (Sal. 72:12-14; Apo. 21:3, 4) Nu ka ta ben lenbra di es nunka más. Timenti nu sta spéra kel ténpu rei di sábi pa txiga, nu ta agradese Jeová txeu pamodi el da-nu kapasidadi di imita-l i púrdua.

KÁNTIKU 18 Obrigadu pa resgati

a Jeová krê púrdua kes algen ki rapende. Dja ki nu ta sirbi Deus, nu krê imita se izénplu i púrdua otus óras ki es ofende-nu. Na kel studu li, nu ta ben odja ki pekadus di otus ki nu pode púrdua i ki pekadus ki nu debe fla ansions. Tanbê nu ta ben odja pamodi ki Jeová krê pa nu púrdua kunpanheru i modi ki faze kel-li ta djuda-nu.

b Odja “Perguntas ki leitoris ta faze” na Sentinéla di 15 di abril di 1996.

c Mudadu alguns nómi.