Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 25

Zeova Beni Bann Ki Pardonn Lezot

Zeova Beni Bann Ki Pardonn Lezot

“Kouma Lesegner finn pardonn zot, zot ousi pardone.”​—KOL. 3:13.

KANTIK 130 Pardonn Lezot

REZIME *

1. Ki promes Zeova fer ar bann peser ki vremem repanti?

 MEM si Zeova Li nou Kreater, nou Ziz, ek ki Li’nn etabli bann lalwa, Li osi nou Papa ki ena boukou lamour. (Ps. 100:3; Iza. 33:22) Kan nou fer enn pese kont Li ek ki nou repanti, Li pa zis ena kapasite pou pardonn nou, me Li vremem anvi pardonn nou. (Ps. 86:5) Zeova ti servi profet Izai pou dir sa bann parol bien rekonfortan la: “Mem si zot pese rouz vif, sa bann pese-la pou vinn blan kouma lanez.”​—Iza. 1:18.

2. Si nou anvi ena enn bon lamitie avek lezot, ki nou bizin fer?

2 Akoz nou inparfe, nou tou nou dir bann kitsoz ek fer bann kitsoz ki ofans lezot. (Zak 3:2) Selman, sa pa vedir ki nou pa kapav ena enn bon lamitie avek lezot. Nou pou kapav ena enn bon lamitie avek lezot si nou aprann pou pardone. (Prov. 17:9; 19:11; Mat. 18:21, 22) Si enn kikenn dir ouswa fer enn kitsoz ki bles nou, me ki pa tro grav, Zeova anvi ki nou pardonn li. (Kol. 3:13) Enn bon rezon kifer nou bizin pardonn lezot se parski Zeova Limem Li pardonn nou, ek “So pardon bien gran.”​—Iza. 55:7.

3. Ki nou pou examine dan sa lartik-la?

3 Dan sa lartik-la, nou pou reponn sa bann kestion-la: Kouma bann dimounn inparfe kapav imit Zeova ek pardonn lezot? Ki kalite pese nou bizin dir bann ansien? Kifer Zeova ankouraz nou pou pardonn lezot? Ek ki nou kapav aprann ar lexanp bann frer ek ser ki’nn bien soufer akoz pese ki lezot inn fer?

KAN ENN KRETIEN FER ENN PESE GRAV

4. (a) Kan enn Kretien fer enn pese grav, ki li bizin fer? (b) Kan bann ansien koz avek enn kikenn ki’nn fer enn pese grav, ki responsabilite zot ena?

4 Nou bizin dir bann ansien kan enn kikenn fer enn pese grav. Nou trouv sertin pese grav dan 1 Korintien 6:9, 10. Enn kikenn ki fer enn pese grav, li azir kont lalwa Bondie. Kan enn Kretien fer enn pese grav, li bizin priye Zeova ek li bizin al get bann ansien. (Ps. 32:5; Zak 5:14) Ki responsabilite bann ansien? Se zis Zeova ki kapav pardonn net bann pese, ek Li fer sa gras-a sakrifis Zezi. * Selman, Zeova inn donn bann ansien enn responsabilite: Zot bizin examinn bann prinsip Labib pou kone si enn kikenn ki’nn fer enn pese kapav kontign form parti dan lasanble. (1 Kor. 5:12) Parmi bann kitsoz ki bann ansien pou bizin fer, zot pou bizin rod repons pou bann kestion kouma: Eski li’nn fer sa pese-la par expre? Eski li ti prevwar pou fer sa pese-la? Eski sa fer lontan ki li pe fer sa pese-la? Me pli inportan, eski ena bann prev ki li’nn vremem repanti? Eski ena bann prev ki Zeova inn pardonn li?​—Zist. 3:19.

5. Ki bienfe tou dimounn gagne gras-a responsabilite ki bann ansien ena?

5 Kan enn kikenn inn fer enn pese grav, bann ansien pou bizin zwenn avek li, ek zot lobzektif se pou tom lor mem desizion ki’nn fini pran dan lesiel. (Mat. 18:18, NW) Ki bienfe lasanble gagne gras-a sa dispozision-la? Gras-a sa dispozision-la, bann peser ki pa repanti nepli form parti dan lasanble, ek zot pa kapav fer ditor bann lezot fidel serviter Zeova. Sa dispozision-la protez lasanble. (1 Kor. 5:6, 7, 11-13; Tit 3:10, 11) Sa kapav osi ed sa dimounn-la pou repanti ek gagn pardon Zeova. (Lik 5:32) Kan enn kikenn vremem repanti, bann ansien pou priye pou li ek zot pou demann Zeova pou ed li pou regagn enn bon lamitie avek Li.​—Zak 5:15.

6. Si enn kikenn exkli, eski Zeova ankor kapav pardonn li? Explike.

6 Me fer koumadir ki, apre ki bann ansien inn zwenn avek enn kikenn ki’nn fer enn pese grav, zot trouve ki li pa’nn repanti. Dan sa ka-la, pou bizin exkli sa dimounn-la. Si sa dimounn-la inn fer enn kitsoz ki kont lalwa gouvernman, bann ansien pa pou esey kasiet seki li’nn fer pou ki li pa gagn bann konsekans. Zeova permet ki bann lotorite ziz ek pini ninport kisannla ki’nn fer enn kitsoz ki kont lalwa gouvernman, mem si sa dimounn-la inn repanti. (Rom. 13:4) Selman, si sa dimounn-la plitar rekonet so erer, li vremem repanti, ek li retourn ar Zeova, Zeova pre pou pardonn li. (Lik 15:17-24) Zeova dispoze pou pardonn li, mem si li’nn fer bann pese ki bien grav.​—2 Kro. 33:9, 12, 13; 1 Tim. 1:15.

7. Ki savedir pardonn enn kikenn ki’nn fer enn pese kont nou?

7 Nou vremem soulaze kan nou kone ki nou pena responsabilite pou deside si Zeova pou pardonn enn kikenn ki’nn fer enn pese! Selman, ena enn lot kitsoz ki nou bizin deside. Li kapav arive ki enn kikenn fer enn pese kont nou ek ki apre li demann nou pardon. Me li kapav arive osi ki enn kikenn fer enn pese kont nou, me ki li pa demann nou pardon. Dan sa bann sitiasion-la, nou bizin deside si nou pou pardonn sa dimounn-la, savedir ki nou pa pou gard li dan leker ek ki nou pa pou res ankoler avek li. Kitfwa sa kapav pran letan ek nou pou bizin fer boukou zefor pou ki nou pardonn enn kikenn, sirtou si seki li’nn fer inn bien bles nou. Latour Degard 15 Septam 1994, dir: “Kan nou pardonn enn kikenn, sa pa vedir ki nou aksepte pese ki li’nn fer. Pou enn Kretien, pardone vedir ki li les sa sitiasion-la dan lame Zeova ek ki li fer Li konfians. Zeova Li ziz lor later antie, ek Li pou ziz dan moman ki bizin.” Kifer Zeova demann nou pou pardonn lezot ek pou les sa sitasion-la dan so lame?

KIFER ZEOVA ANKOURAZ NOU POU PARDONN LEZOT?

8. Kan nou pardonn lezot, kouma nou montre ki nou rekonesan anver Zeova pou so mizerikord?

8 Kan nou pardonn lezot, nou montre ki nou rekonesan anver Zeova pou so mizerikord. Dan enn parabol, Zezi ti konpar Zeova ar enn met ki ti kennsel enn gro det ki enn so bann esklav zame pa ti pou kapav peye. Selman, sa esklav-la pa ti montre mizerikord anver enn esklav ki ti dwa li pli tigit kas. (Mat. 18:23-35) Ki leson nou aprann? Si nou vremem rekonesan anver Zeova pou mizerikord ki Li montre anver nou, sa pou motiv nou pou pardonn lezot. (Ps. 103:9) Enn Latour Degard ti dir: “Ninport ki kantite fwa nou pardonn lezot, zame nou pa pou kapav pardonn zot otan ki Zeova inn pardonn nou gras-a sakrifis Zezi.”

9. Anver kisannla Zeova montre mizerikord? (Matie 6:14, 15)

9 Si nou pardonn lezot, Zeova pou pardonn nou. Zeova montre mizerikord anver bann ki ena mizerikord. (Mat. 5:7; Zak 2:13) Zezi ti ansegn sa leson-la so bann disip kan li ti montre zot kouma pou priye. (Lir Matie 6:14, 15.) Nou trouv sa leson-la osi kan Zeova ti koz avek so serviter Zob. Kan Elifaz, Bildad, ek Zofar ti koz avek Zob, zot ti bien bles li. Selman, Zeova ti dir Zob priye pou zot, ek se apre ki Zob ti priye pou zot ki Zeova ti beni li.​—Zob 42:8-10.

10. Kifer nou fer noumem ditor kan nou res ankoler? (Efezien 4:31, 32)

10 Nou fer noumem ditor kan nou res ankoler. Lakoler li kouma enn pwa bien lour, ek Zeova anvi ki nou tir sa pwa-la lor nou pou ki nou santi nou anpe. (Lir Efezien 4:31, 32.) Li ankouraz nou pou “rezet lakoler ek laraz.” (Ps. 37:8, NW) Se enn konsey bien saz ki nou bizin swiv, parski kan nou res ankoler avek enn kikenn, sa kapav ena enn move lefe lor nou lasante mantal ek fizik. (Prov. 14:30) Kan enn kikenn ofans nou ek ki nou res ankoler avek li, se koumadir nou pe bwar enn pwazon. Sa pwazon-la, ouswa nou koler, pa pou afekte sa dimounn-la. An realite, nou pe fer noumem ditor. Alor, kan nou pardonn lezot, se koumadir nou pe fer noumem enn kado. (Prov. 11:17) Nou gagn lape lespri, ek nou kapav kontign servi Zeova.

11. Ki Labib dir lor vanzans? (Romin 12:19-21)

11 Se Zeova ki pou tir vanzans. Kan enn kikenn fer enn pese kont nou, Zeova pa donn nou drwa pou tir vanzans kont li. (Lir Romin 12:19-21.) Akoz nou inparfe, nou pa kapav ziz enn sitiasion parey kouma Zeova. (Ebre 4:13) Ek parfwa, nou pa kapav pran enn bon desizion parski nou’nn les nou lemosion inflians nou. Disip Zak ti ekrir: “Enn dimoun ankoler pa pou akonplir enn lavi ki drwat devan lizie Bondie.” (Zak 1:20) Nou kapav sir ki Zeova touletan fer seki drwat, ek ki Li pou azir avek lazistis.

Rezet lakoler ek pa gard dan leker. Les tou dan lame Bondie. Li pou repar tou bann ditor ki’nn arive akoz pese (Get paragraf 12)

12. Kouma nou kapav montre ki nou ena konfians dan lazistis Zeova?

12 Kan nou pardonn lezot, nou montre ki nou ena konfians dan lazistis Zeova. Kan nou les tou dan lame Zeova, nou montre ki nou ena konfians ki Zeova pou repar tou bann ditor ki’nn arive akoz pese. Dan lemond nouvo, nou “pa pou rapel bann kitsoz” ki’nn bles nou, “ek sa pa pou vinn dan [nou] leker.” (Iza. 65:17) Me si nou’nn bien blese akoz enn kikenn, eski li posib ki nou aret ankoler avek li ek ki nou pa gard li dan leker? Anou gete kouma sertin Kretien inn reisi fer sa.

NOU GAGN BANN BIENFE KAN NOU PARDONN LEZOT

13-14. Ki to’nn aprann lor pardon ar lexanp Tony ek José?

13 Boukou frer ek ser inn desid pou pardonn lezot, mem si lezot inn fer zot boukou ditor. Ki bienfe zot inn gagne kan zot inn fer sa?

14 Bien avan ki li vinn dan laverite, Tony, * ki res Filipinn, ti aprann ki enn zom ki apel José ti touy so gran frer. Sa lepok-la, Tony ti enn dimounn bien violan ek li ti anvi tir vanzans kont José. José ti al dan prizon pou sa krim-la. Me apre, kan José ti sorti dan prizon, Tony ti fer serman pou rod José pou touy li. Li ti mem aste enn fizi pou touy José. Apre sa, Tony ti koumans etidie Labib avek bann Temwin Zeova. Li dir: “Dan mo letid, mo ti aprann ki mo ti bizin sanz mo personalite ek sanz mo bann aksion. Savedir ki mo ti bizin rezet lakoler.” Avek letan, Tony ti pran batem ek li ti vinn enn ansien. Mazine ki kantite li ti etone kan li ti aprann ki José osi ti vinn enn Temwin Zeova! Kan Tony ek José ti zwenn, zot ti may zot kamarad, ek Tony ti dir José ki li ti pardonn li. Tony explike ki li ti telman zwaye kan li ti pardonn José ki li pa kapav explik sa santiman-la. Wi, Zeova ti beni Tony parski li ti dispoze pou pardone.

Lexanp Peter ek Sue montre nou ki nou kapav rezet lakoler ek rankinn (Get paragraf 15-16)

15-16. Ki to’nn aprann lor pardon ar lexanp Peter ek Sue?

15 An 1985, Peter ek Sue ti pe asiste renion kan enn bom ti exploze. Enn kikenn, ki pa ti enn Temwin, ti met enn bom dan Lasal Renion! Sue ti bien blese, ek sa explozion-la inn afekte so lizie ek so zorey. Li’nn osi perdi so lodora. * Peter ek Sue souvan ti demann zotmem, ‘Ki kalite dimounn kapav fer enn kitsoz koumsa?’ Plizir lane apre, bann lotorite ti reisi aret sa dimounn-la ek zot ti kondann li pou res dan prizon ziska ki li lamor. Kan demann Peter ek Sue si zot inn reisi pardonn sa zom-la, zot dir: “Zeova ansegn nou ki, si nou res ankoler ek ki nou gard enn kikenn dan leker, sa kapav ena enn move lefe lor nou lasante fizik, mantal, ek emosionel. Alor, deswit apre sa explozion-la, nou ti demann Zeova pou ed nou pou rezet lakoler ek rankinn, pou ki nou kapav viv anpe.”

16 Li pa ti fasil pou Peter ek Sue pou pardonn sa dimounn-la. Zot dir: “Detanzantan, kan Sue ti pe soufer akoz so bann blesir, nou ti bien ankoler. Me nou pa ti kontign pans lor-la. Sa ti ed nou pou nou pa res ankoler. An realite, nou kapav dir avek tou nou leker ki, si sa dimounn-la enn zour vinn dan laverite, nou pou akeyir li. Sa lexperyans-la inn ansegn nou ki, kan nou swiv bann prinsip Labib, nou vremem soulaze. Bann prinsip Labib soulaz nou dan bann fason ki nou pa atann! Anplis, kan nou kone ki biento Zeova pou repar tou bann konsekans ki sa explozion-la finn ena lor nou, sa vremem rekonfort nou.”

17. Ki to’nn aprann lor pardon ar lexanp Myra?

17 Kan Myra ti gagn laverite, li ti deza marye ek so de zanfan ti ankor tipti. So mari pa ti vinn dan laverite. Avek letan, so mari ti tronp li ek li ti abandonn zot fami. Myra dir: “Kan mo mari finn kit mwa ek mo de zanfan, mo finn ena mem santiman ki boukou finn ena kan enn kikenn ki zot kontan trayir zot. Mo ti ankoler, mo pa ti’le krwar ki sa ti ariv mwa, mo ti bien soufer, ek parfwa mo ti mem santi mwa koupab.” Mem si zot ti divorse apre, Myra ti ankor pe soufer parski so mari ti trayir li. Li dir: “Pandan plizir mwa, mo ti trakase ek mo ti res ankoler, ek mo ti realize ki sa bann santiman-la ti ena enn move lefe lor mo lamitie avek Zeova ek avek lezot.” Azordi, Myra dir ki li nepli ankoler, ek li pa’nn gard so ansien mari dan leker. Okontrer, li gard lespwar ki enn zour so ansien mari vinn pros ar Zeova. Myra ti konsantre li lor lavenir. Mem si li pa ti ena mari, li ti elve so de zanfan dan laverite. Azordi, Myra pe kontign servi Zeova dan lazwa, ansam avek so de zanfan ek zot fami.

ZEOVA ENN ZIZ KI PARFE

18. Ki kitsoz nou kapav sir konsernan Zeova, nou Ziz ki parfe?

18 Nou vremem soulaze kan nou kone ki nou pena responsabilite pou deside kouma pou ziz lezot! Se Zeova, nou Ziz ki parfe, ki ena sa responsabilite-la. (Rom. 14:10-12) Bann prinsip Zeova konsernan seki bon ek seki pa bon, zot parfe, ek nou kapav sir ki Zeova pou touletan ziz dapre sa bann prinsip-la. (Zen. 18:25; 1 Ler. 8:32) Zame Li pa pou fer enn kitsoz ki inzis!

19. Ki Zeova pou fer biento?

19 Nou atann avek inpasians zour ki Zeova pou repar tou bann dega ki’nn arive akoz pese. Sa lepok-la, tou nou bann blesir fizik ek emosionel pou geri net. (Ps. 72:12-14; Rev. 21:3, 4) Nou pa pou rapel zot ankor. An atandan ki sa lepok-la arive, nou bien rekonesan ki Zeova inn donn nou kapasite pou imit Li, kan nou pardonn lezot.

KANTIK 18 Rekonesans pou Laranson

^ Zeova anvi pardonn bann peser ki repanti. Antan ki Kretien, nou anvi imit so lexanp ek pardonn lezot kan zot ofans nou. Dan sa lartik-la, nou pou gete ki kalite pese nou nou kapav pardone ek ki kalite pese nou bizin dir bann ansien. Nou pou gete osi kifer Zeova anvi ki nou pardonn lezot, ek nou pou get bann benediksion ki nou gagne kan nou fer sa.

^ Get “Kestion Bann Lekter” dan Latour Degard 15 Avril 1996, an Franse.

^ Finn sanz sertin nom dan sa lartik-la.

^ Get Leve! 8 Zanvie 1992, p. 9-13, an Franse. Get osi video Peter et Sue Schulz : Un traumatisme peut être surmonté, lor Program Televizion JW, an Franse.