1. Inogne ty toky mey i Jehovah ty mpanota mibebake?

 TSY Mpamorogne naho Mpagnomey Lalàna vaho Mpitsara antikagne avao ty Jehovah fa Rae tena tea antikagne ka. (Sal. 100:3; Isaia 33:22) Naho itika manota ama’e faie tena mibebake, le vita’e ty mamela antika sady vognogne ty hanao izay reke. (Sal. 86:5) Izao ty toky feno hatea nimey i Jehovah tamy ty alala Isaia mpaminany: “Ndra tie mena bey aza ty fahota’areo, le hataoko foty bey.”​—Isaia 1:18.

2. Inogne ty raha tsy maintsy ataontika naho te hilongo soa amy ty hafa tika?

² Tsy voririke tika iaby, le kindraike va’e hirehake ndra hanao raha hahaboseke ndra hampalahelo ty hafa. (Jak. 3:2) Faie tsy midika zay tie tsy ho afake hifandrambe soa amy iareo tika. Ho vitantikagne zay naho mikezake mamela heloke tika. (Ohab. 17:9; 19:11; Mat. 18:21, 22) Tea i Jehovah hamela heloke tika naho fa misy raha kedekede rehafe ty ndaty raike ndra atao’e faie nampalahelo antika. (Kol. 3:13) Managne anto’e soa hanoagne izay tika. Fa ty anto’e lahibey le tihoe ‘tena mamela heloke antika vata’e’ ty Jehovah.​—Isaia 55:7.

3. Inogne ty hodinehentikagne ato?

³ Hodinehentika amy ty lahatsoratse toy tie: Akore ty azo o ndaty tsy voririkeo anahafagne i Jehovah naho fa mamela heloke ty hafa? Fahotagne manao akore ro mila rehafegne amo o androanavi-pagnahio? Nagnino tika ro tea i Jehovah hamela heloke? Inogne ty raha azontika ianaragne amy ty rahalahy naho ty rahavaventika ila’e nijale noho ty hadisoagne natao ty hafa?

4. a) Inogne ty raha tsy maintsy atao ty mpanompo i Jehovah raike naho nanao fahotagne lahibey reke? b) Inogne ty andraiky o androanavi-pagnahio naho fa iareo mihaogne amy ty ndaty raike nanota?

⁴ Mila rehafegne amo o androanavi-pagnahio naho misy nanao fahotagne lahibey. Trea amy 1 Korintianina 6:9, 10 ao ze fahotagne  rezay. Manao fahotagne lahibey ty ndaty raike mandika an-tsitrapo ty lilin’Andrianagnahare. Inogne ty raha mila atao ty Kristiana raike naho nanao fahotagne lahibey reke? Mila mivavake amy i Jehovah reke mba hangatake famelan-keloke ama’e, le mila magnatogne androanavi-pagnahy ka. (Sal. 32:5; Jak. 5:14) I Jehovah raike avao ty managne fahefàgne hamela heloke tanterake, sady afake manao izay reke noho i solovoigney. * Faie misy andraikitse nankigne’e tamo o androanavi-pagnahio. Tsy inogne zay fa ty handineke boake amy ty Soratse Masigne ao tie hajanogne ho agnisa i fiangonagney avao vao i ndaty raike nanotay sa horoahegne. (1 Kor. 5:12) Magnampe iareo hahavita izay ty fikezahagne hamale ty fagnonteneagne retoa: Satrie i ndaty vao ty nanao i rahay? Nagnetake i fahotagne natao’ey vao reke? Mateteke nanao i fahotagney vao reke tagnate ze fotoagne zay? Le intoy ty tena lahibey, misy raha amantaragne vao tie tena mibebake reke? Inogne ty ahatreavagne tie namela aze ty Jehovah?​—Asa. 3:19.

5. Inogne ty soa azo boake amy ty asa o androanavi-pagnahio?

⁵ Naho fa mihaogne amy i ndaty nanotay o androanavi-pagnahio, le ty handrambe fanapahan-kevetse mitovy amy ty fa nirambese ty an-dagnitse agne ty tanjo iareo. Izay ty mahavy iareo mivavake naho mandineke soa vaho magnorike ty toro lala ty Baiboly. (Mat. 18:18) Nagnino o fandaharagne iohoe ro mahasoa o fiangonagneo? Satria io ty ahatreavagne tie mila afahagne tsy ho agnisa ty fiangonagne ty ndaty raike nanota faie tsy mibebake mba hiarovagne o agnondry i Jehovah sarobilio. (1 Kor. 5:6, 7, 11-13; Tit. 3:10, 11) Va’e hagnampe i ndaty nanotay hibebake naho hahazo famelan-keloke amy i Jehovah ka ty fanoagne izay. (Lioka 5:32) Naho mibebake i ndatỳ, le hivavake ho aze o androanavi-pagnahio sady hangatake amy i Jehovah mba hagnampe aze hifandrambe soa ama’e indraike.​—Jak. 5:15.

6. Va’e mbe havela i Jehovah vao ty helo ty ndaty raike voaroake? Hazavao.

⁶ Andao hatao tihoe tsy mibebake i ndatỳ naho fa mihaogne amo o androanavi-pagnahio. Naho izay ty raha misy, le horoahegne tsy ho agnisa ty fiangonagne reke. Naho nandika ty lalàna amy i tane misy azey eo ka reke, le tsy hiaro aze mba tsy hihara ty voka-draty ty raha natao’e o androanavi-pagnahio. Engà i Jehovah hitsara naho hagnasaze ze ndaty mandika lalàna o manam-pahefàgneo, ndra mibebake i ndatỳ ndra tsy mibebake. (Rom. 13:4) Faie naho fa mahatsapa tegna reke naho fa afara agne, le tena mibebake sady miova, le vognogne hamela aze ty Jehovah. (Lioka 15:17-24) Vognogne hanao izay ty Jehovah, ndra tie tena raty aza ty fahotagne natao’e.​—2 Tan. 33:9, 12, 13; 1 Tim. 1:15.

7. Inogne ty dika tihoe mamela heloke ty ndaty nanao hadisoagne amantika?

⁷ Mampahery ty mahafantatse tie tsy anjarantika ty mamaritse tie toko’e havela i Jehovah ty ndaty raike nanota ndra tsy toko’e havela’e. Faie kindraike misy ndaty manao hadisoagne amantika. Va’e ho hadisoagne lahibey aza zay. Va’e hiala tsiny naho hangatake famelan-keloke amantika i ndatỳ naho fa avy eo. Faie misy fotoagne va’e tsy hanao izay i ndatỳ. Fa ndra izay aza ty raha misy, le afake manapa-kevetse ty hamela i ndatỳ naho tsy ho boseke ama’e tika. Va’e hitake fotoagne naho kezake boake amantika zay, lohotsie naho tena namparare ty fontikagne ty raha natao i ndatỳ. Izao ty rehafe ty gazete Ny Tilikambo Fiambenana 15 Septambra 1994: “Naho ihe mamela amy ty fo’o ty ndaty raike nanota, le tsy midika zay tie hamaivagne’o i raha tsy mete natao’ey. Tihoe mamela heloke amy ty Kristiana, le midika tie magnenga am-pità  i Jehovah eo i olagney noho ty fatokisantikagne aze. Ty anto’e, Mpitsara ze kila raha iaby naho manao ty maregne reke, le azo antoke tie hampihatse ty rare’e amy ty fotoagne vazoho’e fa mete.” Nagnino tika ro tea i Jehovah hamela heloke naho hagnenga i olagney am-pità’e eo?

8. Nagnino ro manoro ty fankasitrahantika ty famindram-po i Jehovah tika naho fa mamela heloke?

⁸ Manoro ty fankasitrahantika ty famindram-po i Jehovah tika naho mamela heloke. Nampitovie i Jesosy tamy ty tompo raike nanagne trosa bey tamy ty mpanompo’e ty Jehovah, tamy ty fagnoharagne raike natao’e. Nengà i tompo’ey agne i trosa’ey satria tsy ho vita’e ty hagnavake aze. Faie tsy mba namindra fo tamy ty mpanompo hafa nanagna’e trosa o mpanompo iohoe, ie amy izao kedekede avao ty trosa’e tama’e. (Mat. 18:23-35) Inogne ty lesogne tea i Jesosy hampianaregne antika boake amy io? Naho itika tena mankasitrake ty famindram-po lahibey naseho i Jehovah tamantika, le handrisike antika hamela ty hafa zay. (Sal. 103:9) Hoe ze gazete Fitalakesan-davitse raike fa ela zay: “Ndra impire impire tika ro mamela ty hadisoa ty hafa, le tsy ombia hitovy amy ty famindram-po nasehon’Andrianagnahare tamantika tamy ty alala i Kristy zay.”

9. Ndaty manao akore ty amindrà i Jehovah fo? (Matio 6:14, 15)

⁹ Tsy hahazo famelan-keloke tika naho tsy mamela heloke. Ze ndaty mamindra fo ro anehoa i Jehovah famindram-po. (Mat. 5:7; Jak. 2:13) Nirehafe i Jesosy mazava soa zay tamy ireke nampianatse i mpiana’e rey hivavakey. (Vakio ty Matio 6:14, 15.) Mitovy amy izay ka ty raha nampianare i Jehovah naho henteagne ty raha nampanoe’e i Joba mpanompo’e. Nanao kitomboke o lahilahy tsy nivalike iohoe ty Elifaza, i Bildada naho i Zofara. Tena namparare fo i Joba ze raha zay. Faie nisaontsie i Jehovah ty Joba mba hivavake hoahy iareo. Nitahie i Jehovah ty Joba tafara izay.​—Joba 42:8-10.

10. Nagnino ro manimba ty fitanagne am-po? (Efesianina 4:31, 32)

¹⁰ Manimba o fitanagne am-pò. Hoe minday raha mavesatse tika naho mitagne am-po. Le tea i Jehovah naho afahantikagne agne zay amy izay tika maivankivagne. (Vakio ty Efesianina 4:31, 32.) Risihe’e tika mba ‘hisintake ty habosehagne naho hampijanogne o havigneragneo.’ (Sal. 37:8) Hendre tika naho magnorike o torohevetse iohoe. Ty anto’e, naho itika mitagne am-po le hisy voka’e amy ty fahasalama ty vatantikagne naho ty saintika zay. (Ohab. 14:30) Naho itika mitagne am-po le itikagne avao ty ho voa mafe fa tsy i ndaty nanao raha nampalahelo antikagney. Ty anto’e, hoe minogne asidra tika, le mieretseretse tie ty hafa ro harare ndra ho mate fa tsy itika. Manao soa amy ty tegnantikagne areke tika naho fa mamela heloke. (Ohab. 11:17) Hilamigne ty saintikagne, ho tony ty fontika, sady ho vitantikagne ty hanohy avao ty fanompoantika i Jehovah.

11. Inogne ty raha rehafe ty Baiboly miomba ty famaleagne fate? (Romanina 12:19-21)

¹¹ Ahy i Jehovah ty famaleagne. Tsy nagnomey alalagne antika hamale fate ty ndaty nanao raha tsy mete tamantikagne ty Jehovah. (Vakio ty Romanina 12:19-21.) Ty anto’e, tsy ho vitantika ty hitsara ty olagne raike arake ty toko’e ho ie manahake ty atao i Jehovah, satria voafetra avao ty raha haintika sady tsy voririke ka tika. (Heb. 4:13) Kindraike ka tika entem-po naho fa misy raha miseho, le misy voka’e amy ty fomba fitsarantika raha zay. Izao ty nampanorate i Jehovah i Jakoba: “Manjare tsy manao ty maregne agnatrehan’Andrianagnahare eo o ndatio naho fa boseke.” (Jak. 1:20) Afake matoky areke tika tie hanao ty maregne ty Jehovah sady ho ara-drare’e ty fitsarà’e.

12. Nagnino tika naho fa mamela heloke ro manoro tie matoky fa hanao ty rare’e ty Jehovah ?

 ¹² Naho itika mamela heloke, le manoro tie matoky fa hanao ty rare’e ty Jehovah. Naho engantika am-pità i Jehovah eo ze olagne miseho, le trea amy izay tie matoky tika fa hafaha i Jehovah iaby ze voka-draty o otao. Nampitamà reke tie “tsy ho tsiarovegne sasa, ndra hiheregne am-po ao” i raha nampalahelo antika rey. (Isaia 65:17) Faie ho vitantikagne vao ty tsy hifantoke amy ty raha nahaboseke antikagne naho tsy hitagne am-po, ie amy izao tena namparare fo antika i rahay? Andao tika handineke tantara ty ndaty ila’e nahavita izay.

13-14. Inogne ty ianara’o boake amy ty tantara i Tony naho i José?

¹³ Maro ty rahalahy naho ty rahavaventika nanapa-kevetse ty hamela heloke, ndra tie tena namparare fo iareo aza ty raha natao ty hafa. Inogne ty soa niazo iareo naho fa nanao izay iareo?

¹⁴ Nivonoe ze lahilahy atao tihoe José zay ty zoke i Tony *, taogne maromaro taloha ty nianara’e ty hamarenagne. Mitoboke a Filipiny agne ty Tony. Nasiake naho nimpiarotegne reke tamy izay sady nite hamale fate ka. Nitsepahegne ty José le ginadra. Faie naho fa nivotsotse ty José tafara tatoy, le nanao vava ty Tony tie tsy hado’e ty José naho tsy mate. Nivily basy areke ty Tony mba hamonoa’e aze. Nanomboke nianatse Baiboly tamo o Vavolombelo i Jehovah-o ty Tony tagnate ze fotoagne zay. Hoe reke: “Naho fa nandeha i fianarako Baibolỳ, le nitsapako tie nila nagnova ty fomba fiaignako raho, agnisa izay tihoe tsy hitagne am-po.” Natao badisa ty Tony, le tinendre ho androanavi-pagnahy naho fa tafara tatoy. Nigaga reke naho fa nahay tie nanjare Vavolombelo i Jehovah ka ty José. Nifamihigne iareo naho fa nifankatrea, sady nirehake tamy i José ty Tony tie namela aze reke. Nirehake ka ty Tony tie tena nahatsiaro ho fale reke naho fa namela i José. Tsy nihai’e, hoe reke, tie akore ty fomba hirehafagne ty fihetseham-po nitsapa’e tamy izay. Nitahie i Jehovah ty Tony, noho ireke vognogne hamela heloke.

15-16. Inogne ty ianara’o miomba ty famelan-keloke boake amy ty tantara i Peter naho i Sue?

¹⁵ Nagnatreke fivoriagne tie indraike ty Peter naho i Sue tamy 1985. Nisy ndaty nagnaja bomba tamy i Anjomba i Fanjakagney nivoria  iareo iohoe, le nipoake tamy i fivoriagney. Tena naratse mafe ty Sue tamy izay, sady nanjare tsy afake nahatrea naho naharey soa reke. Tsy afake naharey fofogne sasa ka reke. * Mateteke ty Peter naho i Sue ro nagnontane tegna tie: ‘Ndaty manao akore loatse koahe o nahavita raha raty hoe igneo?’ Nitratse i ndaty nampipoake bombay taogne maro tafara tatoy, le nifantatse tie tsy mpanompo i Jehovah. Ginadra reke. Naho fa nagnonteneagne ty Peter naho i Sue tie namela ty helo o ndatio iohoe vao iareo, le hoe iareo: “Ampianare i Jehovah anay tie misy voka’e amy ty saintika, ty fihetseham-pontika naho ty fahasalama ty vatantikagne o fitanagne am-pò. Tafara kede ty nisehoa i lozay areke zahay, le fa nangatake tamy i Jehovah mba hagnampe anay tsy hitagne am-po, amy izay hilamigne ty fiaigna’ay.”

¹⁶ Mora tamy iareo vao ty namela ty helo o lahilahy iohoe? Oho’o. Misy fotoagne tsy mora amy iareo ty manao izay. Hoe iareo: “Kindraike zahay boseke naho fa manjeke i arete i Sue-y. Faie mikezake zahay mba tsy hifantoke amy ze raha zay, le afake agne i haboseha’aỳ. Tena amy ty fo’ay ka ty irehafa’ay tie naho hanjare rahalahintikagne i ndaty nampipoake bombay indraike andro agne, le horambese’ay soa. Nianara’ay amo o raha niaigna’ay iohoe fa tena magnafake antika vata’e ty toro lala ty Baiboly. Magnafake antika amy ty raha maro tsy nieretseretentikagne rey. Mampahery antikagne ka ty mahafantatse tie ho foagna i Jehovah o raha ratio iaby tsy ho ela.”

17. Inogne ty ianara’o miomba ty famelan-keloke boake amy ty tantara i Myra?

¹⁷ Fa nanambaly naho nanagne anake roe ty Myra tamy ireke nanomboke nianatse ty hamarenagney. Tsy nagneke ty hamarenagne ty vali’e. Nila ampela hafa aza reke tamy ty fara’e, le nenga’e ty Myra miroanake. Hoe ty Myra: “Naho fa nenga i valiko zahay amy i anako roe rey, le nahatsapa ty fihetseham-po tsapa ty ankamaroa o ndatio naho fa nivaliha ty ndaty tea’eo raho. Agnisa izay retoa: Tsy mete mino, malahelo, manegnegne, magnamelo-tegna naho boseke.” Ndra tie fa nisarake aza iareo, le mbe nalahelo avao reke satria nivaliha i  vali’e. Hoe ka ty Myra: “Lava ninekoneko naho niboseke avao raho tagnate ty volagne maromaro, sady nitsapako tie nisy voka’e tamy ty fifandrambesako amy i Jehovah naho ty ndaty hafa o fihetseham-po rehoe.” Faie nirehake ty Myra tie fa tsy boseke sasa reke tie amy izao sady tsy nagniry raha raty hanjò i vali’e talohay. Mitamà ty Myra tie hanompo i Jehovah avao reke indraike andro agne. Nahavita nifantoke tamy ty raha nampitamaen’Agnahare areke ty Myra. Ie raike avao ty nagnampe i ana’e rey mba hanjare mpanompo i Jehovah. Fale ty Myra amy izao miarake manompo i Jehovah amy i ana’e rey naho ty longo’e.

18. Inogne ty raha atokisantikagne fa hatao i Jehovah noho ireke Mpitsara Fara’e Tampo’e?

¹⁸ Mahavy antika hilamin-tsaigne ty fahafantaragne tie tsy itika ro manapa-kevetse tie akore ty fomba toko’e hitsaràgne ty ndaty tsikiraidraike. I Jehovah, i Mpitsara Fara Tampo’ey, ty hanao o asa sarotse iohoe. (Rom. 14:10-12) Afake matoky tanterake tika tie lava hifagnarake amy ty fitsipi’e voririke miomba ty soa naho ty raty avao ty fitsarà’e. (Gen. 18:25; 1 Mpanj. 8:32) Tsy ombia hanao ty tsy rare’e zao reke.

19. Inogne ty raha hatao i Jehovah amy ty maha Mpitsara voririke aze?

¹⁹ Fa tsy lignentika ty hiavia i fotoagne hamoagna i Jehovah tanterake ty voka-draty o tsy havoririhagneo naho o otaoy. Tsy ho eo sasa i raha mamparare naho mampalahelo antika rey amy izay. (Sal. 72:12-14; Apok. 21:3, 4) Tsy ho tsiarontika sasa i raha rey. Faie tena misaotse i Jehovah tika, satria natao’e ho afake mamela heloke manahake aze, amparake ty hiavia ze raha fanjaka zay.