Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CELILONGISO 25

Yehova o Sumũlũisa Vana va Ecela

Yehova o Sumũlũisa Vana va Ecela

“Ndeci Yehova o weceli lutima wosi, cimuamue haico vu linga.”—KOL 3:13.

OCISUNGO 130 Tu Lieceli Pokati

OVINA TU LILONGISA *

1. Nye Yehova a likuminya ku vana va likekembela?

 NDAÑO okuti Yehova Ululiki wetu, Usovoli Wovihandeleko kuenda Onganji, eye Isietuvo wokilu ukuacisola. (Os 100:3; Isa 33:22) Eci tu u lueyela kuenje tu likekembela lutima wosi, eye o kuete omoko kuenda onjongole yoku tu ecela. (Os 86:5) Yehova pocakati cuprofeto Isaya, wa likuminya hati: “Ndaño okuti akandu ene a kusuka, a ka yela ndocikokoto.”—Isa 1:18.

2. Nda tu yongola oku kuata ombembua la vakuetu, nye tu sukila oku linga?

2 Omo okuti ka tua lipuile, pamue tu popia, ale tu linga ovina vi sumuisa vakuetu. (Tia 3:2) Pole, eci ka ci lomboloka okuti ka tu pondola oku kuata ukamba uwa lavo. Nda etu tua lilongisa oku ecela, ci tẽliwa. (Olo 17:9; 19:11; Mat 18:21, 22) Eci umue a tu sapuila, ale a tu lingila cimue citito okuti ci tu sumuisa, Yehova o yongola okuti tu ecela omunu waco. (Kol 3:13) Tu kuete asunga awa oku ci linga. Momo Yehova o tu “ecela lutima wosi.”—Isa 55:7.

3. Nye tu konomuisa vocipama cilo?

3 Vocipama cilo, tu konomuisa ndomo omanu ka va lipuile va pondola oku setukula ongecelo ya Yehova. Ekandu lipi li sesamẽla oku sapuiwa kakulu vekongelo? Momo lie Yehova a tu vetiyila oku ecela vakuetu? Nye tu lilongisila ku vamanji vamue va sumuile calua, omo liakulueya a vakuavo?

CECI UKRISTÃO UMUE A LINGA EKANDU LINENE

4. (a) Nda ufendeli umue wa Yehova wa panga ekandu limue linene, nye a sukila oku linga? (b) Ocikele cipi akulu vekongelo va kuete eci va lisanga lomunu una wa lueya?

4 Akandu anene a sukila oku sapuiwa kakulu vekongelo. Ndeci, akandu aco anene a sangiwa ku 1 Va Korindo 6:9, 10. Omunu o linga akandu anene, una o sinĩla ovihandeleko via Suku. Nda Ukristão umue wa linga limue pokati kekandu liaco, o sukila oku likutilila ku Yehova Suku kuenda oku li sapula kakulu vekongelo. (Osa. 32:5; Tia. 5:14) Ocikele cipi akulu vekongelo va kuete? Yehova eye lika o kuete unene woku ecela akandu lonjila ya lipua kuenda eye wa ecela akandu etu pocakati cocilumba cocisembi. * Pole, Yehova wa eca ocikele kakulu vekongelo, coku nõla pocakati Covisonehua nda omunu amamako vekongelo. (1Ko 5:12) Ovina vikuavo ovo va sukila oku linga, oku sanga atambululo kapulilo nda-a: Ekandu lia lingiwa hẽ ocipango? Anga hẽ omunu wa sokiya oku linga ekandu liaco? Wa enda hẽ oku pitulula ekandu liaco otembo yalua? Ca velapo, kuli hẽ uvangi u lekisa okuti eye wa likekembela muẽle lutima wosi? Kuli hẽ ondimbukiso yokuti Yehova wo wecela?—Ovl 3:19.

5. Asumũlũho api eyilila kupange akulu vekongelo va linga?

5 Eci akulu vekongelo va li sanga lomunu wa lueya, ocimãho cavo coku sanda oku tetulula ocitangi caco palo posi, ndomo ci lingiwa oko kilu. (Mat 18:18) Esokiyo liaco, li kuatisa ndati ekongelo? Poku ci linga ku limbukiwa uvangi wokuti, omunu wa lueya okuti ka likekembelele, ka ci tava okuti amamako vekongelo loku lianja la vamanji. (1Ko 5:6, 7, 11-13; Tit 3:10, 11) Eci ci kuatisavo omunu wa linga ekandu oku likekembela kuenda oku kuatisiwa longecelo ya Yehova. (Luk 5:32) Akulu vekongelo va likutililako una wa linga ekandu kuenda va pinga ku Yehova oco o kuatise oku tumbulula vali ukamba waye laye.—Tia 5:15.

6. Nda umue wa tundisiwa vekongelo, anga hẽ Yehova u wecela vali? Ci lombolola.

6 Sokolola okuti, omunu umue ka lekisa okuti wa likekembela eci akulu vekongelo va sapela laye. Omo lielinga liaco, eye o tundisiwa vekongelo. Nda okuti eye wa lueyela ocihandeleko cimue cofeka, akulu vekongelo ka vo teyuila kovitangi viyililako. Yehova ecelela okuti olombiali, vi sombisa kuenda vi kangisa wosi una o lueya ocihandeleko, ndaño omunu waco wa likekembela, ale sio. (Rom 13:4) Ocili okuti, nda noke omunu o limbuka okuti eci a linga cĩvi kuenje o pongolola ovisimĩlo kuenda ovilinga viaye, Yehova u wecela. (Luk 15:17-24) Eci ci tẽliwa, ndaño okuti omunu waco wa linga akandu ana anene.—2As 33:9, 12, 13; 1Ti 1:15.

7. Konepa yipi tu pondola oku ecela omunu umue wa tu lueyela?

7 Tueca olopandu poku kũlĩha okuti, ka tu kuete omoko yoku nõla nda Yehova ecela omunu wa linga ekandu! Pole, handi kuli cimue tu sukila oku nõla. Nye ocina caco? Olonjanja vimue omunu umue o tu lueyela, pole, eye pamue o pinga ongecelo loku lavoka okuti tu wecela. Pamue omunu waco ka pingi ongecelo. Konepa eyi, tu kuete omoko yoku nõla nda tu ecela omunu, loku yuvula oku u kuatela ocikumbiti kuenda onyeño. Citava okuti, eci cambata otembo kuenda alikolisilo, ca piãla enene nda tua sumuisiwa calua. Utala Wondavululi 15 Wenyenye Linene 1994, wa popia hati: “Eci o nõlapo oku ecela una wa ku lueyela, ka ci lomboloka okuti wa sanjukila ũvi va ku lingila. Ukristão umue ecela, wa kolela okuti Yehova o ka tetulula ocitangi caco lonjila yimue ya lipua. Eye Onganji yimue yesunga voluali luosi kuenda eye o ka tetulula ovitangi viaco lesunga votembo yasokiyiwa.” Momo lie Yehova a tu vetiyila oku ecela, loku kolela okuti eye o sombisa lonjila yimue yesunga?

ESUNGA LIECI YEHOVA A TU VETIYILA OKU ECELA

8. Oku kala vakuakuecela, ku lekisa ndati okuti tua sanjukila ohenda ya Yehova?

8 Oku kala vakuakuecela ku lekisa olopandu. Volusapo lumue Yesu wa sokisa Yehova lacime umue, wa ecela ofuka yimue yinene okuti upika waye nda ka yi tẽlele oku yi feta. Pole, upika waco ka lekisile ohenda kupika una wo levalele lika ofuka yitito. (Mat 18:23-35) Nye Yesu a yonguile oku tu longisa? Nda tua sanjukila ohenda ya piãla Yehova a tu kuetele, tu ka vetiyiwa oku ecela vakuetu. (Os 103:9) Vokuenda kuanyamo, Utala Wondavululi wa popia ndoco: “Ka tu sukila oku tenda olonjanja tua ecela vamanjetu, momo lalimue eteke ci ka sokisiwa longecelo ya Suku kuenda ohenda a lekisa kokuetu pocakati ca Yesu Kristu.”

9. Ku velie Yehova a lekisa ohenda? (Mateo 6:14, 15)

9 Nda wa ecela o ka eceliwavo. Yehova o lekisa ohenda ku vana va lekisavo ohenda. (Mat 5:7; Tia 2:13) Yesu wa ci lekisa eci a longisa olondonge viaye ndomo va ponduile oku likutilila. (Tanga Mateo 6:14, 15.) Noke Yehova wa lingavo ocina cimuamue lufendeli waye Yovi. Ulume u ukuekolelo, weya oku sumuisiwa calua lolondaka ka via sungulukile vialume vatatu okuti, Elifasi, Bilidade kuenda Sofare. Yehova wa sapuila Yovi oco a va likutilileko. Yovi wa ci linga kuenje Yehova wo sumũlũisa.—Yov 42:8-10.

10. Momo lie oku kala locikumbiti ci kokela ohele? (Va Efeso 4:31, 32)

10 Oku kala locikumbiti ci koka ohele. Yehova o yongola okuti tu yuvula ocikumbiti oco tu kale lombembua. (Tanga Va Efeso 4:31, 32.) Eye o tu lungula okuti, ‘imbipo onyeño kuenda sipo oku tema.’ (Os 37:8) Nda tua kuama elungulo liaco, tu kuatisiwa. Nda tua amamako oku kuatela ocikumbiti omunu wa tu lueyela, tu nyõla uhayele wetu ketimba kuenda kovisimĩlo. (Olo 14:30) Oku amamako oku temela omunu wa tu lueyela, tu li talisa etu muẽle ohali, ndeci nda tuanyua ovihemba vioku liponda, etu muẽle tu fa. Kuenje, eci tu ecela tu likuatisa etu muẽle. (Olo 11:17) Nda tua ci linga, tu kuata ombembua yovutima, kovisimĩlo kuenda tu amamako oku vumba Yehova.

11. Nye Embimbiliya li popia catiamẽla koku fetuluinya? (Va Roma 12:19-21)

11 Efetuluinyo lia tiamẽla ku Yehova. Yehova ka tu ĩhile omoko yoku fetuluinya eci umue a tu lueyela. (Tanga Va Roma 12:19-21.) Omo okuti ka tua lipuile, ka tu tẽla oku sombisa lonjila yasuapo ndeci Yehova. (Hev 4:13) Olonjanja vimue ovisimĩlo vietu vi tu yapuisa kuenje ci tĩla oku limbuka ocina cimue ca sunguluka tu sukila oku linga. Yehova wa vetiya Tiago oku soneha hati: “Onyeño yomunu ka yi tuala kesunguluko lia Suku.” (Tia 1:20) Tu koleli okuti Yehova o ka linga eci ciwa kuenda o ka ecelela okuti esunga li ka tẽlisiwa.

Imbapo onyeño kuenda ocikumbiti. Eca ovitangi viosi peka lia Suku. Eye o ka malako ovina viosi vĩvi via siata oku kokiwa lekandu (Tala ocinimbu 12)

12. Tu lekisa ndati okuti tua kolela kesunga lia Yehova?

12 Oku ecela ku lekisa ekolelo tu kuetele kesunga lia Yehova. Eci tu eca ovitangi viosi peka lia Yehova, tu lekisa okuti tua kolela okuti Yehova, o ka tetulula ovitangi viosi via kokiwa lekandu. Eye wa likuminya okuti voluali luokaliye “ovina viosimbu ka vi ka ivalukiwa vali, ndaño oku iya vali kutima.” (Isa 65:17) Eci tu sumuisiwa ci tẽliwa hẽ oku liwekapo oku kuatela onyeño locikumbiti umunu umue? Tu konomuisi ndomo vamue va siata oku ci yula.

ASUMŨLŨHO EYILILA KOKU ECELA

13-14. Nye wa lilongisa kulandu wa Tony kuenda José catiamẽla kongecelo?

13 Valua pokati ka vamanjetu va nõlapo oku ecela eci va sumuisiwa calua, lovilinga ka via sungulukile via vakuavo. Asumũlũho api va kuata poku ci linga?

14 Tony * o kasi Kolofilipina osimbu ka lingile Ombangi ya Yehova, weya oku limbuka okuti manjeye ukulu wa pondiwa lulume umue o tukuiwa okuti José. Otembo yaco Tony wa kala ulume umue ongangala calua kuenda wa yonguile oku fetuluinya. José wa kuatiwa kuenda wa kapiwa vokayike omo lieci a lingile. Noke José eci a tunda vokayike, Tony wa lipañela oku u sanda loku u ponda. Eye wa landa uta umue oco a ci linge. Kuenje Tony wa fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova. Eye wa popia hati: “Osimbu nda kala oku lilongisa Embimbiliya, nda lilongisa okuti nda sukilile oku pongolola ovituwa viange, oku kongelamo oku siapo onyeño.” Vokuenda kuotembo yaco, Tony wa papatisiwa kuenda noke wa nõliwa ndukulu wekongelo. Sokolola ndomo Tony a liyeva poku kũlĩha okuti José wa lingavo ufendeli umue wa Yehova wa papatisiwa! Eci va lisanga va lipupola kapepe kuenda Tony wa sapuila José okuti wo wecela. Tony wa popia hati, ocituwa coku ecela José co nenela esanju lialua okuti, ca tĩlile oku lombolola ndomo a kala oku liyeva. Ocili okuti, Yehova wa sumũlũisa Tony omo liocituwa a lekisa coku ecela.

Ulandu wa Peter kuenda Sue, u lekisa okuti tu pondola oku imbapo onyeño kuenda ocikumbiti (Tala ovinimbu 15-16)

15-16. Nye wa lilongisa kulandu woku ecela wa Peter kuenda Sue?

15 Kunyamo 1985, Peter kuenda Sue va endele kohongele yimue Konjango Yusoma eci kua pita ocilunga cimue cinene. Ulume umue wa kapele ombomba yimue kosamua Yonjango Yusoma! Sue weya oku kuata ocitangi cimue cinene okuti, cokokela upeke kuenda oku kala ocisitatũi. Eye ka yevivo elemba. * Peter la Sue olonjanja vimue va enda oku lipula ndoco, ‘Omunu waco o kasi ndati, o linga ndeti ocina eci ka ca sungulukile?’ Noke lianyamo alua, ulume wa kapele ombomba yaco okuti ka kaile ufendeli umue wa Yehova, wa kuatiwa kuenje wa kapiwa vokayike. Eci Peter la Sue va pulisiwa nda okuti va ecela ulume waco ovo va tambulula vati, “Yehova wa tu longisa okuti oku seleka onyeño kuenda ocikumbiti, ci pondola oku nyõla ekalo lietu ketimba, kutima kuenda kovisimĩlo. Lonjanga yalua tua likutilila ku Yehova oco a tu kuatise oku siapo onyeño, ocikumbiti kuenda oku amamako lombembua komuenyo wetu.”

16 Ca siata hẽ oku leluka kokuavo oku ecela? Sio, halonjanja viosiko. Ovo vamisako hati: “Eci tu sokolola kevalo lia pute a Sue, tu sumua kuenje ci tu kokela onyeño. Tua yuvula oku sokolola kocitangi caco olonjanja viosi. Kuenje tua popia vutima wetu tuti, nda ulume wa kapele ombomba yaco weya oku linga manjetu, tu ko yolela. Ulandu owu, u tu longisa okuti, oku kapako olonumbi Viembimbiliya, ku tu kuatisa oku liyeva ciwa; lonjila yimue ka tua lavokaile! Tu lembelekiwavo poku kũlĩha okuti, Yehova ndopo o ka malako ũvi wosi.”

17. Nye wa lilongisa kulandu wa manji Myra watiamẽla koku ecela?

17 Manji Myra wa fetika oku lilongisa Embimbiliya, noke liolohuela viaye eci a kuata omãla vavali vatito. Ulume waye ka tavele oku lilongisa ocili. Noke liotembo yimue, eye wa linga ukahokolo kuenje wa siapo epata. Manji Myra wa popia hati: “Eci ulume wange a ndi siapo kumue lomãla vetu vavali, nda yeva esumuo lialua ndeli vamue va siata oku yevavo, noke lioku pakuiwa lahueli yavo kuenje nda liyeva ndu okuti, ovilinga via lekisa ulume wange, ame nda kuata eko kuenda nda kuata onyeño yalua.” Ndaño okuti olohuela viaye via sulila, eye handi o yevite evalo omo okuti ulume waye wo siapo. Manji Myra wamisako hati: “Ñasi oku amamako lesumuo lialua kuenda onyeño vokuenda kuolosãi kuenje nda limbuka okuti ocituwa caco ci kasi oku nyõla ukamba wange la Yehova kuenda la vakuetu.” Manji Myra wa popia hati, cilo wa siapo oku kuata onyeño kuenda ka yongola okuti, cimue cĩvi ci pita la una wa kala ohueli yaye. Eye o lavoka okuti eteke limue ulume una a kuelele o lilongisa eci catiamẽla ku Yehova. Manji Myra wa tiamisila utima kovina vi laika oku iya kovaso. Eye, o kasi oku tekula omãla vavali li ka liaye loku va vetiya oku vumba Yehova. Cilo, wa sanjukila oku vumba Yehova kumue lomãla vaye kuenda epata likuavo.

ESOMBISO LIA YEHOVA LIA LIPUA

18. Ekolelo lipi tu kuetele Yehova Ndonganji ya Velapo?

18 Ci sanjuisa calua oku kũlĩha okuti ka tu kuete omoko yoku nõla ndomo omunu umue a sombisiwa! Omo okuti Yehova eye Onganji ya Velapo, eye lika o pondola oku linga upange waco u kuete esilivilo lialua. (Rom 14:10-12) Tu kuete ekolelo liasuapo liokuti, olonjanja viosi esombiso lia Yehova, li li kuata lolonumbi viaye via lipua vieci cĩvi leci ciwa. (Eft 18:25; 1Ol 8:32) Eye lalimue eteke a linga eci hacesungako!

19. Esombiso lia lipua lia Yehova li ka tẽlisa nye?

19 Tu lavoka otembo eci Yehova a ka malako ovina viosi vĩvi, oku kongelamo ekandu omanu ka va li puile va siata oku liyaka lalio. Kotembo yaco, uhayele wetu kovisimĩlo kuenda ketimba u ka kala ciwa. (Os 72:12-14; Esi 21:3, 4) Ovina viaco ka vi ka sokoluiwa vali. Osimbu tu lavoka otembo yaco yiwa oku iya, tu eca olopandu ku Yehova omo okuti, wa tu ĩha uloño woku u setukula poku kala va kua kuecela.

OCISUNGO 18 Tu Eca Olopandu Omo Liocisembi

^ Yehova o kuete onjongole yoku ecela vana va likekembela. Omo okuti Tuakristão, tu yongola oku setukula ongangu yaye yoku ecela vana va tu lueyela. Vocipama cilo, tu konomuisa akandu ana okuti etu muẽle tu pondola oku a ecela kuenda ana okuti tu sukila oku a sapula kakulu vekongelo. Tu konomuisavo esunga lieci Yehova a yonguila okuti tu ecela vakuetu kuenda asumũlũho tu tambula poku ci linga.

^ Tala Utala Wondavululi 15 ya Kupuku 1996, “Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga.”

^ Olonduko vimue via pongoluiwa.

^ Tala o Despertai! 8 ya Susu 1992 kam. 9-13. Talavo o video vo JW Broadcasting® losapi hati: Um Trauma Pode Ser Superado.