Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

PWONY ME ANYAMA ME 27

‘Gen Lubanga Makwo’

‘Gen Lubanga Makwo’

“Waketo genwa i kom Lubanga makwo.”—1 TEM. 4:10.

WER 128 Ciro Peko Nio wa i Agikki

GIN MA WABINYAMO *

1. (a) Gen ango ma Jehovah ominiwa? (b) Tyen lokke ngo me ‘geno Lubanga’?

 JEHOVAH omiyo gen mamwonya adada bot jo ma maro en. Macok cok-ki, en bijwayo two, cwercwiny, ki to woko. (Yabo 21:3, 4) En bikonyo “jo mamwol” ma gigeno en me loko lobo doko paradic. (Jab. 37:9-11) Dok en biweko twere ki wan ducu ki acel acel me bedo ki wat macok kwede, wat macok makato watwa kwede i kare-ni. Man pud dong obedo gen mamwonya ya! Ento tyen lok ango ma watye kwede me bedo ki gen ni cikke pa Lubanga bicobbe? Jehovah kare ducu timo gin ma en ocikke me timone. Pi meno, watye ki tyen lok maber me ‘geno Lubanga.’ (1 Tem 4:10) Watimo man ki diyo cwinywa ki yomcwiny kun wakuru Lubanga me cobo cikkene.—Ic. 55:10, 11.

2. Gin ango ma Jehovah dong otyeko timone?

2 Jehovah onyuto ni en kare ducu egwoko cikkene. Nen kong labol man mamwonya-ni. I buk me Niyabo, Jehovah ocikke ni i karewa-ni, ebiguro kacel dano ma gia ki i rok, leb, ki kaka mapatpat me bino ka wore ma gunote. I kare-ni, gurup pa jo magi kilwongogi ni “lwak dano mapol ata.” (Yabo 7:9, 10) Kadi bed ni gurup man tye ki co, mon, ki lutino ma gia ki i but lobo ducu, gitye jo me ot acel ma kuc tye i kingi. (Jab. 133:1; Jon 10:16) Lwak dano mapol ata-ni gitito kwena ki mit kom. Kare ducu nongo gitye atera me nywako gengi pi anyim mamwonya ki ngat mo keken ma oye winyo lokgi. (Mat. 28:19, 20; Yabo 14:6, 7; 22:17) Ka itye i kin lwak dano mapol ata-ni, ci labongo akalakala mo, gen pi anyim mamwonya pire tek adada boti.

3. Miti pa Catan tye nining?

3 Catan Larac-ci pe mito ni ibed ki gen pi anyim. En mito ni itam ni Jehovah pe paro piri dok En pe bicobo cikkene. Ka waweko Catan obalo genwa woko, ci wabirwenyo tekcwinywa, dok wamaro juko tic pi Jehovah woko. Kit ma wabineno kwede, Larac-ci otemo balo gen pa Yubu wek en ojuk tic pi Jehovah.

4. Gin ango ma wabinyamo i pwony man? (Yubu 1:9-12)

4 I pwony man, wabinyamo diro ma Catan otiyo kwede me diyo Yubu wek ojuk bedo lagen bot Jehovah. (Kwan Yubu 1:9-12.) Wabineno bene gin ma watwero pwonyo ki i labol pa Yubu ki dok pingo omyero wiwa opo ni Lubanga marowa dok En bicobo cikkene.

CATAN OTEMO DIYO YUBU ME RWENYO GENNE

5-6. Gin ango ma otimme i kom Yubu i nge kare manok keken?

5 Kwo onongo tye maber bot Yubu. En onongo tye ki wat maber ki Jehovah. En onongo tye ki jo gange mapol dok ma cwinygi yom, dok en onongo olony adada. (Yubu 1:1-5) Ento i nino acel keken, Yubu orwenyo jamine ducu. Mukwongo, en rwenyo lonyone. (Yubu 1:13-17) Lacen, lutinone ma en maro adada guto woko. Tam kong i kom can malit adada meno. Pol kare lunyodo cwinygi cwer adada ka latingi acel mo oto. Dong, go kong turcwiny, par ki cola ma Yubu ki dakone gukato ki iye i kare ma guniang ni lutinogi apar ducu guto woko. Pe tye me ur ni Yubu oyeco bongone ki cwercwiny ci opoto piny i ngom!—Yubu 1:18-20.

6 I nge meno Catan okelo two mo malit adada dok me lewic i kom Yubu. (Yubu 2:6-8; 7:5) I kare mo, onongo kiworo Yubu tutwal ka ma en bedo iye. Dano onongo gibino bote me penyo tam. (Yubu 31:18) Ento i kare ma peko opoto i kome, gin gucako wene woko kwede. Omegine, lureme, ki lutic me gange gukwere woko!—Yubu 19:13, 14, 16.

Lucaden mapol i kare-ni giniang pekki ma Yubu okato ki iye pien gin bene gukato ki i peko marom (Nen paragraf 7) *

7. (a) Yubu otamo ni onongo etye ka deno can pi tyen lok ango, ento en okwero timo gin ango? (b) Lakricitayo twero kato ki i peko marom ki ma kinyuto i cal-li nining?

7 Catan onongo mito ni Yubu otam ni etye ka deno can pien Yubu orwenyo cwak pa Jehovah woko. Me labolle, Catan otiyo ki yamo mo matek me reto ot ma lutino apar ducu pa Yubu gitye ka cam iye kacel. (Yubu 1:18, 19) Catan bene oweko mac oa ki i polo ci owango leyi pa Yubu kacel ki lutic ma gitye ka gwokone. (Yubu 1:16) Pien yamo ki mac meno oa ki i polo, Yubu otamo ni gua ki bot Jehovah. Dok macalo adwogine, Yubu otamo ni nen calo ecwero cwiny Jehovah. Kadi bed kit meno, Yubu okwero yeto Wonne me polo. Yubu oye ni pi mwaki mapol Jehovah omine jami mabeco mapol. En tamo ni ka cwinye obedo yom pi jolo jami mabeco, ci myero bene ebed atera me jolo jami maraco. Pi meno, en owaco ni: “Gipwo nying [Jehovah].” (Yubu 1:20, 21; 2:10) Kadi bed Yubu onongo orwenyo lonyone, lutinone, kacel ki yotkome, en omedde ki bedo lagen bot Jehovah. Ento Catan pud otemo yo mo mukene.

8. Diro ango ma Catan dok otiyo kwede i kom Yubu?

8 Catan dok otiyo ki diro mukene i kom Yubu; en otiyo ki lurem ma lugoba adek me cayo Yubu wek owiny calo konye pe. Co adek magi guwaco ni Yubu onongo tye ka deno can pien en otimo jami maraco mapol. (Yubu 22:5-9) Gin bene onongo gimito ni Yubu otam ni kadi etute matek nining me timo jami mabeco, Lubanga pe paro pire. (Yubu 4:18; 22:2, 3; 25:4) Onongo gitye ka mito ni Yubu owiny calo Lubanga pe mare, pe bigwokke, dok konye pe me tic pi Lubanga. Lokgi meno onongo twero weko Yubu winyo calo gen mo dong pe pire.

9. Gin ango ma okonyo Yubu me bedo ki tekcwiny? 

9 Go kong gin man ma onongo tye ka timme. Yubu tye obedo i buru, dok tye ki arem matek. (Yubu 2:8) Lureme gitye ka medde ki wacce ni en obedo dano marac, dok ni pe tye gin mo maber ma en otimo. Pekkine tye onure woko, dok arem cola me to pa lutinone tye i cwinye malit adada. I acakkine Yubu oling mot dok pe owaco gin. (Yubu 2:13–3:1) Ento ka ce co ma gutimme calo gubedo lurem Yubu-ni onongo gitye ka tamo ni ling pa Yubu man tyen lokke ni en biweko Jehovah, ci gubwolle kengi. I cawa mo, Yubu oilo wiye malo kun neno wang lureme ma lugoba-ni atir ci owacci: “Nio wang ma ato, pe abituro gennena!” (Yubu 27:5, NWT) Gin ango ma okonyo Yubu me bedo ki tekcwiny kadi bed en okato ki i pekki magi ducu? Kadi wa i kare ma cwinye onongo otur adada, en pe orwenyo gen ni Lubanga ma lamar bilarre ki i pekkine. Yubu onongo ngeyo ni kadi eto, Jehovah pud bicere.—Yubu 14:13-15.

WATWERO LUBO LANEN PA YUBU NINING?

10. Gin ma otimme i kom Yubu pwonyowa gin ango?

10 Gin ma otimme i kom Yubu pwonyowa ni Catan pe twero diyowa me weko Jehovah dok ni Jehovah ngeyo jami ducu ma tye ka timme i kwowa. Gin ma otimme i kwo pa Yubu pud twero miniwa pwony mukene ma pigi tek. Nen kong pwony magi ma watwero nongone ki bot Yubu.

11. Ka wamedde ki bedo lugen bot Jehovah, gin ango ma watwero bedo ki gen iye? (Yakobo 4:7)

11 Yubu onyuto ni ka wamedde ki geno Jehovah, ci wabitwero kanyo peko mo keken kun bene waloyo Catan. Ka watimo meno adwogine bedo nining? Ginacoya cuko cwinywa ni Larac-ci biringo woko ki botwa.—Kwan Yakobo 4:7.

12. Gen me nicer ojingo Yubu nining?

12 Mitte ni wabed ki niye matek i kom gen me nicer. Kit ma kitito kwede i pwony ma okato-ni, Catan pol kare tiyo ki lworo ma watye kwede i kom to me diyowa wek watur genewa bot Jehovah. Madok i kom Yubu, Catan owaco ni Yubu bitimo gin mo keken, kadiwa turo genene wek elar kwone. Lok pa Catan meno onongo pe tye ada. Kadi wa i kare ma Yubu otamo ni ebito woko, en pud ogwoko genene bot Jehovah. Gen matek ma Yubu obedo kwede i kom ber pa Jehovah ki gen ni Jehovah biyubo jami doko maber okonye me kanyo peko. Yubu onongo tye ki niye ni ka Jehovah pe okonye i kare ma pud etye kwo, ci En bicere i kare me anyim. Yubu onongo pe ki akalakala mo i kom gen me nicer. Ka wan bene wape ki akalakala mo i kom gen meno, ci kadi wa bwura me to pe biweko waturo genewa bot Jehovah.

13. Ngo ma watwero pwonyo ki i gin ma Catan otimo i kom Yubu?

13 Omyero waniang maber diro ma Catan otiyo kwede i kom Yubu pien en pud tiyo kwede i komwa i kare-ni. Nen kong adot ma Catan okelo, ni: ‘Gin ducu ma dano [pe Yubu keken] tye kwede en bimiyo pi kwone.’ (Yubu 2:4, 5) I yo macek, Catan tye ka waco ni wan pe wamaro Lubanga Jehovah dok ni wabikwero Jehovah woko ka mitte ni walar kwowa. Catan pud medde ki waco ni Lubanga pe marowa dok ni Lubanga pe bineno tutewa me yomo Cwinye. Pien wangeyo miti pa Catan, pe waye gobane.

14. Pekki ma wakato ki iye twero nyutiwa gin ango?

14 Omyero wanen peko calo kare me ngine kekenwa. Pekki ma Yubu okato ki iye okonye me neno ka ma gorone tye iye ki me yubogi. Me labolle, en oniang ni omyero edong cwiny me mwolo. (Yubu 42:3) Wan bene watwero pwonyo jami mapol i komwa kekenwa ka watye ka kato ki i peko. Omego mo ma nyinge Nikolay, * ma kibole i buc kadi bed onongo tye ki two mo malit adada, owaco ni: “Kare ma abedo kwede i buc okonya me neno kit mogo ma mitte ni adonggi.” Ka waniang i kom gorowa, ci omyero watute me yubone.

15. Anga ma omyero wawiny lokke, dok pingo?

15 Mitte ni wawiny lok pa Jehovah, ento pe lok pa lumonewa. Yubu otero ite owinyo lok pa Jehovah i kare ma tye ka lok kwede. Lubanga oloko ki Yubu, dok onongo bedo calo en tye ka wacce ni: ‘Tika itwero neno tekona ma tye i cwec? Angeyo jami ducu ma otimme i komi. Pe itam ni pe atwero gwoki.’ Yubu odok i lok meno ki mwolo dok ki woro matut pi ber pa Jehovah. Yubu owaco ni, “Yam onongo awinyo piri awinya keken, ento kombeddi dong aneni ki wanga.” (Yubu 42:5) Yubu onongo nen calo pud obedo i buru ma kome opong ki ret dok lutinone onongo gitye i bur lyel i kare ma en waco lok meno. Kadi bed kit meno, Jehovah omoko ki Yubu ni Emare dok Ecwakke.—Yubu 42:7, 8.

16. Ma lubbe ki Icaya 49:15, 16, gin ango ma myero wiwa pe owil iye ka watye ka kato ki pekki?

16 I kare-ni bene, dano gitwero yetowa calo wabedo jo ma konygi pe. Gitwero tute me balo nyingwa ki acel acel nyo macalo dul pa Jehovah kun nongo ‘giwaco kit lok ducu maraco gobagoba i komwa.’ (Mat. 5:11) Ki i gin ma otimme i kom Yubu, wapwonyo ni Jehovah tye ki gen i komwa ni wabigwoko genewa ka watye ka kato ki i pekki. Jehovah marowa dok pe biweko jo ma gigeno en. (Kwan Icaya 49:15, 16.) Pe iket cwinyi i kom lok goba pa lumone pa Lubanga! Omego mo ma nyinge James, ma bedo i lobo Turkey dok jo me ganggi gukato ki i aunauna matek owaco ni: “Waniang ni winyo lok goba i kom jo pa Lubanga bituro cwinywa woko. Pi meno, waketo cwinywa i kom jami ma Ker-ri bicobo dok wamedde ki tic pi Jehovah. Macalo adwogine, pe warwenyo yomcwinywa.” Calo Yubu, wawinyo lok pa Jehovah! Goba pa lumonewa pe twero balo genwa.

GEN MA ITYE KWEDE BIGWOKI

Jehovah ogoyo laane i kom Yubu pi bedo lagen. En ki dakone gurii i lobo dok gukwo ki yomcwiny (Nen paragraf 17) *

17. Gin ango ma ipwonyo ki i lanen pa co ki mon ma lugen ma kiloko i komgi i Jo Ibru cura 11?

17 Yubu obedo ngat acel i kin lutic pa Jehovah ma gumedde ki bedo ma cwinygi tek i kare me peko. I waragane ma ocoyo bot Luibru, lakwena Paulo oloko i kom jo mukene mapol dok olwongogi ni “lwak caden mapol.” (Ibru 12:1) Gin ducu gukato ki i pekki mapol; kadi bed kit meno, i kare me kwogi ducu gin gubedo lugen bot Jehovah. (Ibru 11:36-40) Tika ciro can ki tutegi matek obedo me nono? Labongo akalakala mo pe obedo me nono! Kadi bed i kare me kwogi pe guneno cobbe pa cikke pa Lubanga ducu, gin gumedde ki geno Jehovah. Dok pien onongo gingeyo ni gitye ki cwak pa Jehovah, gin gubedo ki gen ni gibineno cobbe pa cikke pa Jehovah. (Ibru 11:4, 5) Lanengi twero konyowa me medde ki geno Jehovah.

18. Imoko tammi me timo gin ango? (Jo Ibru 11:6)

18 I kare-ni, watye ka kwo i lobo ma jamine tye ka balle medde ameda. (2 Tem. 3:13) Catan pud peya otyeko temo jo pa Lubanga. Labongo paro pi pekki ma tye ka bino i anyim, walego ni wan ducu wamoku tamwa me tic matek pi Jehovah, kun “waketo genwa i kom Lubanga makwo.” (1 Tem. 4:10) Wi opo ni adwogi mabeco ma Lubanga omiyo ki Yubu nyuto “kit ma Rwot [Jehovah] won kica timo kwede ber bot dano.” (Yak. 5:11) Dong, wan bene wamedde ki bedo lugen bot Jehovah, kun wageno ni en bimiyo mot “bot jo ma yenye.”—Kwan Jo Ibru 11:6.

WER 150 Yeny Lubanga pi Larreni

^ Ka watamo i kom ngat ma okanyo pekki, pol kare watamo i kom Yubu. Gin ango ma wapwonyo ki i gin ma otimme i kwo pa laco meno ma lagen-ni? Wapwonyo ni Catan pe twero diyowa me weko Jehovah. Wapwonyo bene ni Jehovah kare ducu ngeyo gin ma tye ka timme i kwowa. Dok kit ma Jehovah ogiko atematema ma Yubu okato ki iye, En bene nino mo bijwayo pekki ducu. Ka wanyuto ki i jami ma watimo ni waye lok ada man, ci wabibedo i kin jo ma ‘gigeno Jehovah.’

^ Nying mogo kiloko woko.

^ LOK I KOM CAL: Yubu ki dakone gukato ki i peko me to pa lutinogi.

^ LOK I KOM CAL: Yubu okanyo pekone nio wa i agikki. En kacel ki dakone gitye ka tam i kom mot ma Jehovah ominigi ki jo ganggi.